Predstavljena monografija
Četvrtak, 23.02.2017.

 




četvrtak, 23. veljače 2017.

Na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci u Auli Magni, koja je bila premala da primi sve koji su željeli prisustvovati ovom događanju, održano je predstavljanje monografije ''San koji živi- Životni put i djelo akademika Daniela Rukavine'' urednice Elvire Marinković Škomrlj. Predstavljanje je održano jučer, 22. veljače 2017., povodom 80. rođendana akademika Rukavine.

O knjizi su govorili: domaćin predstavljanja prof. dr. sc. Pero Lučin, urednica monografije Elvira Marinković Škomrlj i sam akademik Rukavina, a prigodnim su se riječima prisutnima obratili akademik Dragan Dekaris (Razred za medicinske znanosti) ispred Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i prof. dr. sc. Jasna Lipozenčić, predsjednica Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.

Svečanosti su nazočili brojni ugledni gosti: predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Riječke nadbiskupije, Hrvatske gospodarske komore, Senata i Savjeta Sveučilišta u Rijeci, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Kliničkog bolničkog centra Rijeka, kao i raniji visoki državni dužnosnici iz mandata rektora Rukavine te ostali uvaženi gosti.

''Ovo je knjiga o našem zajedničkom snu – o izgradnji sveučilišnog Kampusa''. U proteklih 15-ak godina kao da smo a akademikom Rukavinom igrali šahovsku ''simultanku''. Pregršt ideja i projekata na više raznih frontova rezultiralo je time da je u tom periodu naše Sveučilište udvostručilo svoju površinu, kao i broj ljudi. Nadam se da će naši nasljednici nastaviti provoditi taj san u stvarnost.'', obratio se prisutnima rektor Lučin.

''Akademik Rukavina dana vodi jedna od najaktivniji zavoda Akademije, a svoju je karijeru u području imunologije započeo u doba kad su hrvatski imunolozi bili među najboljima na svijetu.'' Osim u znanosti, akademik Rukavina vrlo je uspješan i po odabiru svojih suradnika od kojih su proizišla dva dekana riječkog Medicinskog fakulteta i jedan rektor riječkog Sveučilišta.'', istaknuo je akademik Dragan Dekaris.

''Mojih današnjih 80 godina nije jedina obljetnica koju slavim ovoga mjeseca! Početkom veljače bilo je 55 godina od kako radim u struci, odnosno od kako sam došao na Zavod za fiziologiju!, istaknuo je akademik Rukavina. Navodeći brojne zahvale svima koji su sudjelovali u njegovom radu tijekom 55 godina karijere, a posebice onima koji su omogućili izdavanje ove monografije, akademik Rukavina je zaključio: ''Sveučilišni kampus bio je velika, nekada nezamisliva vizija, a on je danas vidljivi svjedok brojnih dubokih promjena koje su se dogodile na Sveučilištu.''

 

Daniel Rukavina bio je prethodnik rektora prof. dr. sc. Pere Lučina i obnašao rektorsku funkciju u periodu od 2000. do 2009. godine. Osim toga, bio je Lučinov učitelj i mentor na Medicinskom fakultetu na Zavodu za fiziologiju i imunologiju pa se poveznica akademika Rukavine i rektora Lučina proteže po dvije linije: stručnoj, medicinskoj i upravljačkoj, rektorskoj. Rektor Lučin inicirao je pisanje ove monografije, želeći kao izraz svojeg dubokog poštovanja, akademiku Rukavini za okrugli, 80. rođendan ''pokloniti'' ovu monografiju.

Zaokružujući nečije ''životno djelo'', moglo bi potencijalno ukazivati na to da je nečiji radni opus na zalasku, no kod akademika Rukavine to nipošto nije slučaj. Nakon završetka rektorskog mandata Rukavina postaje professor emeritus, no ni u mirovini ne miruje, nego osniva Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Postaje njegov predstojnik te kroz održavanje brojnih simpozija i tribina učestalo okuplja riječke, hrvatske, ali i inozemne medicinske stručnjake te afirmira ideju o stvaranju sveučilišne bolnice.

 

U svim našim sjećanjima vrte se filmovi naših života i nevjerojatno je teško usporiti ili zaustaviti film te ga pretočiti u tekst. Ja ću, eto, u ovom tekstu pokušati zaustaviti film na nekoliko scena i situacija iz našeg zajedničkog profesionalnog života, mene i mojeg učitelja…

 Profesor Rukavina je gospodin s elegancijom starog kova koji je nastojao dati dignitet svakom događaju u kojem je sudjelovao i svakoj osobi s kojom je radio. Ja sam imao sreću raditi i učiti od profesora Rukavine preko trideset godina.

prof. dr. sc. Pero Lučin u Uvodniku

 

Urednica je knjigu zamislila kao niz priča ljudi koji su se kroz svoj život susretali s akademikom Rukavinom i na koje je akademik ''ostavio traga''.  Iako San koji živi – Životni put i djelo akademika Daniela Rukavine jest i biografija, prvenstveno je, upravo radi niza autora priča – monografija. Nakon nekoliko mjeseci prikupljanja građe, brojnih intervjua, transkripata, neformalnih razgovora, usuglašavanja ideja… na preko 330 stranica možemo naći poglavlja: Uvodnik rektora Lučina, Životni put – komad klasične biografije, Rekli su o Rukavini – poglavlje koje nosi monografiju, Znanstveni rad – poglavlje o znanstvenim i stručnim postignućima, poglavlje na engleskom jeziku, arhivske fotografije, odnosno foto - album  te bibliografiju.

 

O Danielu Rukavini pišu i ljudi koji su se tek na trenutak susreli s njim i kraće surađivali, a mnogi su mi kazali kako im je teško pisati jer žele izbjeći patetiku i panegirički ton koji se sam po sebi nameće kada se pokuša napisati prigodničarski tekst o akademiku Rukavini.

Nije pretjerano reći da je ovo knjiga o čovjeku koji je trasirao put riječkoga Sveučilišta u 21. stoljeće i ostavio neizbrisiv trag u životu Rijeke.

Elvira Marinković Škomrlj u Predgovoru

 


Knjiga je na preko 330 stranica izdana u nakladi od 1.000 primjeraka u izdanju Tiskare Sušak. Monografiji je osebujan pečat dala grafička dizajnerica Anamarija Reljac, mag. art., a iznimno složenu lekturu zbog 30-ak različitih ''pisama'' obavila prof. dr. sc. Diana Stolac. Prijevod potpisuju dr. sc. Ksenija Juretić, mr. Kristina Kaštelan i Iva Tijan. Fotografiju naslovnice snimio je Vedran Karuza, fotografije i presnimke potpisuje Damir Škomrlj, a korištena je i arhiva Novoga lista te albumi obitelji Rukavina. Uz monografiju izlazi i vrijedan prilog – CD s kratkim filmom o viziji pretvaranja nekadašnje vojarne na Trsatu u prostor sveučilišnog kampusa, a čiji scenarij potpisuje Elvira Marinković Škomrlj, režiju Dario Petrinić i montažu Nebojša Kmezić. Kadrovi svjedoče o tome kako je prije desetak godina započet jedan od najvećih građevinskih zahvata u novijoj povijesti ovoga kraja, a unutar tog desetljeća potpuno izmijenjena vizura Trsata. Projekt koji je akademik Rukavina ostavio svojim nasljednicima ide dalje i upravo je riječki Kampus akademikov san koji živi.

Neven Protić