Međunarodni skup - LOFAR teleskop
Petak, 15.09.2017.


petak, 15. rujna 2017.

U organizaciji Instituta ''Ruđer Bošković'' i Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci tijekom idućega će tjedna, od 18. do 22. rujna 2017. na Kampusu biti održan godišnji znanstveni sastanak – međunarodni skup ''Low Frequency Aray - Magnetism Key Science Project (LOFAR Magnetisam KSP).

LOFAR Magnetism KSP je jedan od ključnih znanstvenih projekata radio teleskopa LOFAR (eng. Low Frequency Array). Obuhvaća sva radio astronomska istraživanja koja se bave magnetskim poljima u svemiru.

Jednom godišnje održava se MKSP sastanak na kojem članovi projekta predstavljaju i diskutiraju najnovija znanstvena otkrića vezana za LOFAR-ova promatranja magnetskih polja u svemiru. Za vrijeme sastanka dogovaraju se planovi za daljnju suradnju, te se diskutiraju i rješavaju problemi specifični za analizu LOFAR-ovih podataka.

Ove godine Institut ''Ruđer Bošković'' u suradnji s Odjelom za fiziku Sveučilišta u Rijeci organizira godišnji znanstveni sastanak u Rijeci, od 18. do 22. rujna 2017.. Prvi dan sastanka, ponedjeljak 18. rujna posvećen je znanstvenim prezentacijama dosadašnjih rezultata tijekom kojega će biti održano 15 predavanja, dok je ostatak tjedna namijenjen radionicama i diskusiji.

 

Organizatori događanja su Vibor Jelić s Instituta ''Ruđer Bošković'' i Tomislav Jurkić s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci.

Kontakti:

Vibor Jelić (Institut ''Ruđer Bošković'')

e-adresa: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

mobitel: 091 5233 572

Tomislav Jurkić (Odjel za fiziku Sveučilišta u Rijeci)

e-adresa: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

mobitel: 091 9433 255

 

Više o LOFAR radio-teleskopu i magnetskim poljima u svemiru

Magnetska polja su prisutna gotovo u svakom dijelu svemira i igraju važnu ulogu u nastanku i evoluciji astronomskih objekata i pojava, od najmanjih (zvijezde, planeti) do najvećih (galaksije, skupine galaksija). Većina vidljive materije vezana je uz magnetska polja koja prožimaju plin u našoj i drugim galaksijama i skupinama galaksija. Magnetska polja uzrokuju turbulentna gibanja u međuzvjezdanom i međugalaktičkom plinu. Energija pohranjena u magnetskim poljima utječe na razvoj galaksija i skupina galaksija, na stabilnost oblaka plina u svemiru te omogućuje nastanak zvijezda. Usprkos svojoj važnosti, nastanak, razvoj i struktura magnetskih polja u svemiru još uvijek su poprilično nepoznati i predstavljaju ključni problem fundamentalne astrofizike.

Magnetska polja moguće je posredno opažati kroz njihov utjecaj na nabijene čestice poput elektrona zbog čega dolazi do nastanka radio valova. Opažanja tih radio valova u radio-astronomiji stoga omogućuje i opažanje smjera i jakosti magnetskih polja u svemiru. 

LOFAR je veliki radio-teleskop koji se sastoji od ogromnog broja pojedinačnih antena uklopljenih u jedinstveni radio-astronomski sustav, te je najveći takve vrste u svijetu. Sastoji se od oko 20.000 pojedinačnih antena u oko 50 stanica smještenih u cijeloj Europi (Nizozemska, Francuska, Velika Britanija, Irska, Njemačka, Poljska, Švedska) na području koje obuhvaća oko 1.000 km. Površina antena iznosi 300.000 m2 ili oko 50 nogometnih igrališta. Veliki broj podataka koji nastaju u opažanjima se sakuplja i obrađuje u Sveučilištu u Groningenu pomoću Blue Gene/P superračunala. LOFAR radio-teleskopom upravlja ASTRON (Nizozemski institut za radio-astronomiju) i međunarodni partneri, započeo je svojim radom 2012. godine te opaža svemir na frekvencijama od 10 do 240 MHz. Za usporedbu, na istim frekvencijama emitiraju televizijske i radio stanice.

Misija LOFAR teleskopa je snimiti cijeli svemir na radio frekvencijama s većom osjetljivošću, preciznošću i rezolucijom nego bilo koji prijašnji radio-teleskop ili znanstveni projekt. On je trenutno najosjetljiviji radioteleskop u području niskih frekvencija.

LOFAR radio-teleskopom omogućena su važna, fundamentalna istraživanja svemira, ali i Zemlje i Zemljine atmosfere. Ovim teleskopom opaža se vrlo daleki i mladi svemir u vrijeme kada su se odvijali ključni procesi za nastanak današnjeg svemira. LOFAR stoga može opažati nastanak prvih zvijezda u svemiru kada je svemir bio star svega 200 milijuna godina (današnja starost svemira procijenjena je na oko 14 milijardi godina, dok su Sunce i Sunčev sustav nastali prije oko 5 milijardi godina). Glavna zadaća ovog teleskopa je veliki pregled cjelokupnog neba te opažanje dalekih objekata izvan naše galaksije, a što je ključno za razumijevanje fundamentalnih problema astrofizike poput nastanka supermasivnih crnih rupa u središtima galaksija ili nastanka samih galaksija i skupina galaksija. LOFAR također opaža s velikom osjetljivošću promjenjive objekte i pojave u svemiru poput supernova (kolaps zvijezde), neutronskih zvijezda, crnih rupa, erupcija na površini zvijezda, te je moguće opažanje čak i vanzemaljskih signala. LOFAR također značajno pridonosi fizici elementarnih čestica izučavajući porijeklo nastanka kozmičkih čestica vrlo velikih energije. Ovim se teleskopom istražuje i radio-zračenje koje nastaje pri velikim erupcijama na Suncu. Takve Sunčeve erupcije mogu bitno utjecati na Zemljinu atmosferu i uzrokovati poremećaje u komunikaciji pa je LOFAR teleskop važan i u istraživanju 'svemirskog vremena' (space weather).

 

PROGRAM