Hrana: Politike i inovacije

petak, 8.lipnja 2018.

U prostorima DeltaLaba (zgrada bivšeg Ivexa na Delti) danas je održano otvorenje i 1. radni dan dvodnevne konferencije Fashion Week – proljeće 2018. s temom ''Hrana: Politike i inovacije''. Izlaganja su održale zastupnica u EU parlamentu Biljana Borzan i pomoćnica ministra poljoprivrede dr. sc. Jelena Đugum.

U organizaciji Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020. (programski pravac ''Slatko i slano'') i EU projekta ''Hrana i zajednica'' udruge Centar za kulturu dijaloga te Centra za napredne studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci i Mreže hrane u petak i subotu, 8. i 9. lipnja 2018. u prostorima DeltaLaba održava se konferencija pod nazivom Fashion Week Proljeće 2018: Hrana: Politike i inovacije.

Konferencija po prvi puta u Hrvatskoj okuplja političke aktere, predstavnike civilnog sektora, znanstvene zajednice i medija o gorućem gospodarskom, ekološkom, socijalnom, ali i urbanom problemu Europe. Procjenjuje se da se u Europskoj uniji baci trećina proizvedene hrane što predstavlja trošak od nekoliko stotina milijardi eura. Problem prekomjernog bacanja i nedostatnog doniranja hrane u Hrvatskoj na velika je vrata ušao oslobađanjem doniranja hrane od PDV-a 2015. godine, no bitnog pomaka još uvijek nema.

Konferenciju je otvorila pomoćnica rektorice za razvojnu politiku i promociju Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Dora Smolčić Jurdana: ''Disproporcija u bacanju ogromnih količina hrane s jedne strane i nedostatku hrane s druge strane, ogromna je. Drago mi je da će ovo konferencija doprinijeti javnoj raspravi o ovoj intrigantnoj i aktualnoj temi'' kazala je Smolčić Jurdana i pozdravila nazočne u ime rektorice riječkog Sveučilišta prof. dr. sc. Snježane Prijić Samaržije.

Prisutnima se obratio i arhitekt Idisu Turato, jedan od ključnih aktera Programskog pravca ''Slatko i slano'' unutar projekta Rijeka EPK 2020: ''Klasične seoseke poljoprivrede više nema. Postoji samo industrijska proizvodnja hrane. To pak predstavlja šansu gradovima za urbanu poljoprivredu''.

Konferenciju je pozdravio i riječki gradonačelnik mr. sc. Vojko Obersnel: ''O ovoj je temi iznimno važno govoriti, jer je golem apsurd u tome da neki gladuju, dok se ogromne količine ispravne hrane bace. Pokušao sam na svom malom komadu vrta uzgojiti nekoliko kultura, no to je bilo daleko odo dostatnih količina za jednu familiju pa mi se učinilo malo utopistički… No, nemojte da vas moj loš primjer obeshrabri!'', ''bacio je na šalu'' gradonačelnik.

Pomoćnica ministra poljoprivrede dr. sc. Jelena Đugum pozdravila je skup u ime potpredsjednika Vlade RH i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića te rekla: ''Ovo je jedna od najznačajnijih konferencija u Hrvatskoj s ovom tematikom. Hrvatska agencija za hranu trenutno provodi studiju o trajnosti hrane i o preporukama o potrošnji najbolje upotrijebiti do:, kao i studiju o izvedivost banke hrane.

Biljana Borzan, glavna izvjestiteljica Europskog parlamenta za bacanje hrane u svome je izlaganju naglasila da je danas sama hrana koja se baca veći ekološki problem nego njezina ambalaža. U 2016. godini se na razini Europe uspjelo spasiti samo 0,6% hrane koja bi se inače bacila, što svakako nije ni približno dostatno. Kazala je i kako je bitno naglasiti da hrana koja se donira mora biti ispravna. ''Čak 75% proizvođača nije niti upoznato s regulativama o doniranju hrane. Danska je u tome bila dosta uspješna i uspjela je za 20% smanjiti bacanje ispravne hrane. To su postigli izvrsnom kampanjom kojom je kroz medije poručeno građanima da kupiti hranu kojoj uskoro ističe rok trajanja jest građanska dužnost, a ne sramota. Italija ima izvrsnu regulativu oko doniranja, a npr. Francuska i Španjolska ček daju porezne olakšice za doniranje hrane.

Ovom konferencijom želi se uputiti ne samo na problem prekomjernog bacanja i nedostatnog doniranja hrane, kao i inovativnih rješenja uzgoja hrane u gradovima već i ponuditi neophodna rješenja.

Bitan dio programa je i predstavljanje projekta "Hrana i zajednica", vrijedna preko milijun kuna koji Centar za kulturu dijaloga - CeKaDe provodi u suradnji s Filozofskim i Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci.

U prvome panelu sudjelovao je i Mladen Iličković, novinar s HRT-a, urednik emisije Eko zona. On je istaknuo kako ogroman problem predstavlja i neodvajanje otpada, odnosno kako otpad od hrane završava u zajedničkom otpadu i odlazi na odlagališta. Rekao je i kako su iznimno potrebne edukacije u školama i edukacije djece od najranije dobi.

Prisustvovao je i prof. dr. sc. Dražen Šimleša iz ZMAG-a (Zelene mreže aktivističkih udruga) i jedan od pionira zelene ekonomije u Hrvatskoj i spomenuo tijekom rasprave frapantnu činjenicu da danas proizvodnja hrane čini veću ekološku štetu našoj planeti, nego sva ukupna mobilnost (kretanja vozilima svih vrsta). Kazao je i kako su istraživanja pokazala da su stanovnici Europske unije generalno zabrinuti zbog klimatskih promjena, ali da u prosjeku ne čini sami i nešto pozitivno po tom pitanju. ''U svijetu se baca oko 1/3 ukupno proizvedene hrane, a to predstavlja i značajan problem energetske prirode, jer ta proizvodnja još uvijek uvelike ovisi o fosilnim gorivima'', zaključio je Šimleša i dodao: ''Ipak, u Hrvatskoj postoji sve više GRS-ova, (Grupa solidarnih razmjena), koje će, uz dodatno umrežavanje preuzimati sve veći dio nabave ekološki uzgojene hrane.

Panel je završio raspravom, a konferencija se nastavlja u popodnevnim satima petka, kao i u subotu. 





 
 
 

Opća uredba europskog parlamenta i vijeća

Ove stranice koriste kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Ako se slažete s korištenjem kolačića kliknite 'Slažem se'.

Više o kolačićima
Više o privatnosti
Pogledajte uredbu (EU) 2016/679 europskog parlamenta i vijeća

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk