Psihološko savjetovalište

Ciljevi rada Psihološkog savjetovališta

• povećanje akademske uspješnosti studenata riječkog Sveučilišta
• prevencija razvoja psihičkih poremećaja unapređivanje psihičkog zdravlja, olakšavanje prilagodbe i poboljšanje kvalitete života studenata
• ispitivanje psihološkog funkcioniranja studenata, njihovih potreba, istraživanja efekata
• psiholoških tretmana te druga istraživanja vezana uz studentsku populaciju i sveučilišnu problematiku

Par crtica iz povijesti

• Psihološko savjetovalište započelo je s radom u siječnju 1998. godine pri Filozofskom fakultetu u Rijeci. Početnu ideju i inicijativu za osnivanje dao je prof. dr. sc. Petar Bezinović
• Filozofski fakultet osigurao je i uredio prvi radni prostor, te osigurao neophodnu opremu i sredstva za neometani rad
• Od 1.11.2001. do danas rad jednog djelatnika Psihološkog savjetovališta financira Grad Rijeka kroz godišnje projekte Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb
• U jesen 2006. Sveučilište u Rijeci osiguralo je novi, primjeren i namjenski opremljen prostor u Sveučilišnom kampusu na Trsatu
• Odlukom Senata Sveučilišta u Rijeci u studenom 2010. godine osniva se Sveučilišni savjetovališni centar koji preuzima poslove Studentskog savjetovališnog centra u okviru Psihološkog savjetovališta.

Izvori financiranja

Pored Sveučilišta u Rijeci, djelatnosti Psihološkog savjetovališta se financiraju putem prijava na različite natječaje lokalne, regionalne, državne i međunarodne razine, kao i na natječaje gospodarskih subjekata.

Grad Rijeka – kontinuirano od 2001. godine financijski pomaže rad Psihološkog savjetovališta
Filozofski fakultet u Rijeci – Odsjek za psihologiju trajno pruža kadrovsku, stručnu i znanstvenu podršku
Zaklada Sveučilišta u Rijeci – od 2004. do 2014. godine sufinancirala je izdavačku djelatnost Psihološkog savjetovališta

Radu Psihološkog savjetovališta doprinijeli su i:
Primorsko goranska županija
Hrvatski telekom
Zagrebačka banka

Istraživanja provedena tijekom proteklih desetak godina pokazuju kako se studenti tijekom svog akademskog života suočavaju s brojnim emocionalnim problemima i teškoćama prilagodbe koje često ne uspijevaju riješiti na zadovoljavajući način. Ljudi su u većoj mjeri upoznati s važnosti očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti kada se radi o tjelesnom zdravlju, dok se briga oko mentalnog zdravlja često zanemaruje.

Tijekom djelovanja Psihološkog savjetovališta provedena su različita istraživanja o problemima i teškoćama studenata riječkog Sveučilišta kao i o njihovim potrebama. Dosadašnja iskustva pokazuju da studenti pomoć u Psihološkom savjetovalištu najčešće traže zbog sljedećih problema:

• teškoće u učenju (problemi s odgađanjem, koncentracijom i pamćenjem, neadekvatne navike i/ili strategije učenja …)

Gotovo svi (97%) studenti tijekom studiranja doživljavaju barem neki od navedenih akademskih problemima:

• neracionalno korištenje vremena za učenje i zabavu,
• poteškoće s polaganjem ispita,
• teškoće s učenjem,
• osjećaj neefikasnog studiranja,
• nezadovoljstvo studijem,
• sumnja u pravilan izbor fakulteta,
• razmišljanja o napuštanju studija,
• strah do neuspjeha u studiju,
• nesigurnost u vezi buduće karijere itd.

Loša organizacija vremena

• neracionalno korištenje vremena za učenje i zabavu,
• kašnjenje s izvršavanjem zadataka,
• nedostatak vremena za željene aktivnosti,
• stalni osjećaj umora i iscrpljenosti,
• “kad bi bar dan imao više sati”,
• teškoće u postavljanju prioriteta,
• odustajanje od aktivnosti zbog nedostatka vremena.

Nezadovoljavajući odnosi s drugim ljudima

71% studenata izvještava o nekom obliku problema u odnosima s drugim ljudima:

• osjećaj nepovjerenja u druge ljude,
• nesuglasice i sukobi s roditeljima,
• problemi u intimnoj vezi,
• loša komunikacija s profesorima,
• osjećaj nerazumijevanja i neprihvaćanja od strane okoline,
• problemi u odnosima s prijateljima/cimerima.

Potištenost, osamljenost, tuga

Neki od simptoma depresivnosti:

• intenzivni, trajni osjećaj tuge, nezadovoljstva i potištenosti,
• turobno raspoloženje,
• navale “crnih” misli,
• obeshrabrenost budućnošću, beznađe,
• nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima,
• osamljenost, osjećaj nepripadanja i nerazumijevanja od strane okoline,
• osjećaj bespomoćnosti, bezvrijednosti, krivnje,
• poteškoće u donošenju važnih odluka,
• želja za smrću ili razmišljanje o samoubojstvu.

Tjeskoba, strah, nervoza, briga, panika

Neki od simptoma anksioznosti (tjeskobe):

• pretjerani strah od određenih stvari, mjesta ili događaja,
• panični napadi (jako intenzivan strah povezan s burnom tjelesnom reakcijom),
• stalna, pretjerana zabrinutost u vezi s različitim stvarima,
• ispitna anksioznost,
• stalna napetost u tijelu, nemogućnost opuštanja.

Nisko samopoštovanje, osobna nesigurnost

66% studenata u nekom periodu svog studiranja nije zadovoljno sobom ili doživljava neke od sljedećih manifestacija niskog samopoštovanja:

• nezadovoljstvo vlastitim tjelesnim izgledom,
• nezadovoljstvo samim sobom,
• pretjerana samokritičnost,
• osjećaj manje vrijednosti.

Nezadovoljstvo vlastitim izgledom, problemi s hranjenjem

• nezadovoljstvo vlastitim tijelom,
• nezadovoljstvo vlastitom tjelesnom težinom,
• stalna i pretjerana preokupacija tjelesnim izgledom,
• prekomjerna tjelesna težina,
• prejedanje,
• stalni i pretjerani pokušaji smanjivanja tjelesne težine (dijete, vježbanje, laksativi,
• povraćanje),
• promjene u prehrambenim navikama.

U Psihološkom savjetovalištu provode se sljedeće aktivnosti:

• individualni i grupni psihološki tretmani
• edukativne aktivnosti
• istraživački rad

Individualno savjetovanje

Individualno savjetovanje pomaže osobi razumjeti prirodu i nastanak problema te ju usmjerava u njegovom rješavanju, umanjivanju simptoma i poboljšavanju svakodnevnog funkcioniranja.

Nakon početnog razgovora o problemu (koliko traje, kako utječe na svakodnevno funkcioniranje osobe, što sve olakšava ili otežava situaciju …) zajednički se donosi odluka o daljnjem procesu savjetovanja. Susreti se uobičajeno provode jednom tjedno u trajanju od sat vremena.

U Psihološkom savjetovalištu Sveučilišnog savjetovališnog centra izražena je tendencija prema kraćem savjetovanju te je prosječan broj susreta osam. Dužina savjetovanja ovisi o različitim faktorima, a može trajati od nekoliko do 12 susreta.

Za savjetovanje je potrebno ispuniti obrazac za prijavu: https://goo.gl/forms/YDxT0I0VnBoqQPkH2
Kontaktirat ćemo vas za dogovor termina razgovora u što kraćem roku.

Komentari korisnika psihološkog savjetovališta:

“Pravo je bogatstvo imati ljude koji te sa toliko entuzijazma i brige prihvate kada se nađeš u naizgled bezizlaznoj situaciji i pomognu ti naći rješenje. Spoznaja da postoje kompetentni ljudi na koje se možeš osloniti, kada se problemi nagomilaju, čine svakodnevnu borbu sa istima manje stresnom.”

Za više komentara posjetite:
Što kažu o nama

Grupno savjetovanje

U Psihološkom savjetovalištu provodi se i grupno savjetovanje za:

• pomoć studentima u učenju i polaganju ispita
• prevladavanje straha od javnog nastupa
• pomoć socijalno anksioznim studentima

Prednosti grupnog rada u odnosu na individualni pristup su:

• članovi grupe imaju priliku upoznati ljude sa sličnim iskustvima i problemima
• grupa može biti veliki izvor podrške i poticajno okruženje za ustrajnost u rješavanju problema
• članovi grupe uče jedni od drugih te se međusobno inspiriraju za nove ideje i potencijalna rješenja problema
• grupa je kontekst u kojem osoba upoznaje različitosti, što joj može pomoći sagledati stvari iz neke druge perspektive

Za uključivanje u rad grupe potrebno je dogovoriti razgovor s psihologom u kojem se prikupljaju informacije o problemu i procjenjuje je li grupa odgovarajući oblik rada za studenta i njegov problem. Osim toga, potencijalni članovi mogu dobiti detaljnije informacije o radu u grupi.

Edukativne aktivnosti

Edukativne aktivnosti provode se s ciljem podučavanja korisnika općim i specifičnim psihološkim znanjima i vještinama. U sklopu Savjetovališta se održavaju psihoedukativne radionice, tribine i predavanja, a brojni su sadržaji dostupni u formi letaka, brošura i online materijala.

Predavanja su namijenjena većem broju studenata. Sudionicima se pružaju osnovne informacije o temi i prikladnim načinima rješavanja problema.
Radionice se održavaju s manjim brojem sudionika i usmjerene su na usvajanje novih vještina. Pojedine se teme prema potrebi mogu obraditi i kroz nekoliko susreta.

Teme radionica i predavanja:

“Kako se bolje organizirati?”
“Kako učiti brže i lakše?”
“Kako se nositi s tremom?”
“Kako reći ne? Kako se izboriti za ono na što imamo pravo?”
“Kako smisliti rješenje problema? Kako riješiti problem?”
“Kako biti zadovoljniji vlastitim izgledom?”
“Prilagodba na početak studija“
“Stres, fax & rock`n`roll“
“Tri, četiri, koncentriraj se sad!“

Ukoliko ste djelatnik Sveučilišta u Rijeci i želite za svoje studente održati radionicu ili predavanje u suradnji sa Psihološkim savjetovalištem, odaberite neku od tema ili predložite novu te nas kontaktirajte kako bismo mogli dogovoriti detalje oko termina i mjesta održavanja.

Unapređivanje kvalitete studiranja za skupine studenata u nepovoljnom položaju kroz uloge studentskih savjetovališnih službi˝

IPA BGUE 04 06 – Razvoj ljudskih potencijala – ˝Unapređivanje kvalitete studiranja za skupine studenata u nepovoljnom položaju kroz uloge studentskih savjetovališnih službi˝

IPA projekt ˝Unapređivanje kvalitete studiranja za skupine studenata u nepovoljnom položaju kroz uloge studentskih savjetovališnih službi˝ provodio se od kolovoza 2013. do veljače 2015. s ciljem povećanja broja studenata iz skupina u nepovoljnom položaju pri upisivanju i završavanju visokog obrazovanja. Nositelj projekta bilo je Sveučilište u Zagrebu, dok se u partnerstvu osim Sveučilišta u Rijeci, pridružio i Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu

Specifični ciljevi projekta bili su usmjereni na verifikaciju modela razvoja savjetodavnih službi za studente, dostupnost i promociju relevantnih službi, povećanje kvalitete edukacije, promicanje socijalne inkluzije i savjetovanje studenata s invaliditetom i privremenim teškoćama te diseminaciju, upravljanje i održivost rezultata.

U sklopu Psihološkog savjetovališta SSC-a za vrijeme trajanja projekta izrađena je interaktivna aplikacija za studente „Skripta“ te dva sustava rane identifikacije studenata rizičnih za razvoj psihičkih problema.

Skripta (skripta.uniri.hr) je on-line aplikacija koja putem interaktivnog sučelja studentima pruža razne informacije i praktične savjete vezane uz život i studiranje u Rijeci. U studentski grad Kampus smješteni su brojni sadržaji kao npr. informacije o obavezama i pravima studenata, studiranju i fakultetima, preporuke za uspješnije studiranje i poboljšanje kvalitete života, psihoedukativni materijali za samopomoć pri rješavanju različitih problema emocionalne prirode i za poticanje razvoja akademskih i životnih vještina, kao i druge informacije i savjeti relevantni za uspješno funkcioniranje studenata.

Razvijena su i dva on-line sustava ranog prepoznavanja studenata s psihičkim teškoćama s ciljem upućivanja na pravovremeno traženje stručne pomoći kako bi se prevenirao razvoj ozbiljnijih i trajnijih psiholoških problema. Jedan je upitnik namjenjen studentima prve godine studija, a ispituje prilagodbu na početak studija, dok se drugi odnosi na ispitivanje opće psihičke uznemirenosti i svakodnevnog funkcioniranja studenata, a namjenjen je svim studentima. Nakon ispunjavanja upitnika studenti dobivaju povratnu informaciju o rezultatima.

Rijeka psihologije

Od 2012. godine se, u sklopu Tjedna psihologije, u Rijeci održava manifestacija Rijeka psihologije koju pokrenuli Psihološko savjetovalište SSC-a i Odsjek za psihologiju Filozofskoga fakulteta u Rijeci.

Svrha projekta Rijeka psihologije je obilježiti Tjedan psihologije na području grada Rijeke na malo drugačiji, malo glasniji, malo vidljiviji način. Jedan tjedan u veljači organiziraju se brojna predavanja, radionice, promocije, debate, tribine, izložbe i znanstveni kafići i sl. s ciljem popularizacije psihologije i njenog položaja u društvu. Tiskaju se plakati i letci s programom manifestacije, aktivnosti se najavljuju u lokalnim i regionalnim medijima (radio, TV, internet, novine), a program se distribuira kao prilog u Novom listu te na promotivno-prodajnim štandovima. Štandovi se postavljaju na Korzu i u trgovačkim centrima gdje studenti psihologije Odsjeka za psihologiju prezentiraju psihologiju na kreativne načine i gdje građani mogu dobiti različite informacije/letke. Čitava organizacija i koordinacija projekta, kao i aktivnosti koje se održavaju u tom tjednu, provode se isključivo na volonterskoj osnovi.

Osim promocije struke, Rijeka psihologije ima i humanitarni karakter. Svake godine tiskaju se promotivni predmeti (npr. antistress loptice, majice, šalice, eko-torbe …) s logom manifestacije, čijom prodajom se prikupljaju sredstva za pomoć ustanovama ili udrugama kako bi kvalitetnije realizirali vlastiti rad ili aktivnosti, što doprinosi kvaliteti života korisnika usluga. Prve godine prikupljana su sredstva za Odjel za djecu i adolescente Psihijatrijske bolnice Lopača, 2013. za Odjel za neurokognitivnu rehabilitaciju Psihijatrijske bolnice Rab, a 2014. za Dječji vrtić Rijeka za nabavu specijalizirane opreme za djecu s motoričkim oštećenjima.

Više informacija o Rijeci psihologije možete pronaći na www.rijekapsihologije.org.

Tempus projekt “Razvoj sveučilišnih savjetovališnih službi za studente” DUCAS

Glavni je cilj projekta razvoj modela pružanja integriranih usluga za studente s emocionalnim problemima i teškoćama u učenju na hrvatskim sveučilištima. Projekt je započeo u jesen 2007. godine i trajao je ukupno dvije godine.

U projekt je bilo uključeno pet sveučilišta iz Europske unije: Groningen (Nizozemska), Gotteborg (Švedska), Strathclyde i Southampton (Velika Britanija), Helsinki (Finska), zatim tri hrvatska Sveučilišta: Zagreb, Rijeka i Zadar, te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

Psihološko savjetovalište Sveučilišnog savjetovališnog centra bilo je uključeno u projekt od strane Sveučilišta u Rijeci. Sudionici projekta imali su priliku upoznati se s postojećim službama i modelima organizacije takvih službi na europskim sveučilištima; proveli su istraživanje o teškoćama s kojima se susreću studenti na hrvatskim sveučilištima te ispitali usluge koje su trenutno dostupne studentima. Djelatnici Savjetovališta bili su uključeni u nekoliko edukacija na kojima su imali priliku usvojiti znanja i vještine za rad sa studentskom populacijom. Osim navedenog, nabavljena je tehnička oprema (uredska računala, LCD projektor, prijenosno računalo….) koja olakšava svakodnevni rad Savjetovališta.

Znanstveni projekt MZOŠ “Rizični i zaštitni čimbenici psihičkog zdravlja i akademske prilagodbe studenata” (od 2007. do 2013. godine)

Projekt je proveo Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. S obzirom na podatke koji govore o velikom broju neuspješnih studenata na hrvatskim sveučilištima (dug prosječni period studiranja, kao i velik broj studenata koji odustaju od studija), svrha projekta bila je ispitati psihosocijalne čimbenike koji pridonose uspješnosti i psihičkom zdravlju studenata. Radilo se o praćenju jednog dijela studenata koji predstavljaju studentsku populaciju riječkog Sveučilišta kroz prve tri godine fakultetskog obrazovanja. Studenti su ispitani tijekom prvog semestra, zatim u trećem semestru, a posljednje je ispitivanje provedeno u šestom semestru studiranja. Kroz tri faze ispitivanja prikupljeni su brojni različiti podaci o studentima.

Rezultati istraživanja daju koristan doprinos razumijevanju čimbenika koji pridonose prilagodbi studenata na različite stresove tijekom studiranja, kao što su prilagodba na početak studija, reagiranje na neuspjeh i slično. Na temelju dobivenih rezultata kreirane su preventivne mjere namijenjene svim studentima, koje su usmjerene promociji psihičkog zdravlja studenata te poboljšanju kvalitete života i uspješnosti njihovog studiranja. Isto tako, rezultati daju smjernice za kreiranje preventivnih postupaka za one studente koji su pod povećanim rizikom za višestruke neuspjehe, dugotrajno studiranje i različite oblike neprilagodbe. Kod studenata koji imaju određene simptome psihičkih poremećaja mogu se primijeniti različiti savjetodavni i terapijski postupci, koji su dostupni upravo u sklopu Psihološkog savjetovališta. Osim osmišljavanju opisanih preventivnih aktivnosti, rezultati doprinose i analizi čimbenika neuspješnog studiranja na pojedinim studijima te planiranju prikladnih mjera za povećanje efikasnosti studiranja u okviru novih modela prema načelima Bolonjskog procesa.
Daljnja istraživanja psihološke prilagodbe studenata omogućena su kroz istoimeni projekt kojeg od 2014. godine financira Sveučilište u Rijeci.

Suradnja s Hrvatskim udruženjem za bihevioralno-kognitivne terapije u različitim projektima

Psihološko savjetovalište Sveučilišnog savjetovališnog centra u suradnji s Hrvatskim udruženjem za bihevioralne i kognitivne terapije proveo sljedeće projekte koji su se financirali od sredstava dobivenih na natječajima državnih institucija:

2006. “Teškoće u učenju i prilagodbi na studij” Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

2007., 2009. i 2010. “Poticanje zdravih stilova života kod studenata” Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

Suradnja sa Zakladom Sveučilišta u Rijeci i Autoklubom Rijeka na projektu “In memoriam Jasmina Čelica: Akademska zajednica u prometnoj preventivi”

Tijekom 2008. godine Psihološko savjetovalište je sudjelovalo u projektu “In memoriam Jasmina Čelica: Akademska zajednica u prometnoj preventivi” zajedno sa Zakladom Sveučilišta u Rijeci i Autoklubom Rijeka. Djelatnici Savjetovališta izradili su priručnik “Psihološke posljedice i intervencije nakon prometnih nesreća” koji sadrži opis psiholoških posljedica prometnih nesreća koje se mogu javiti kod direktno i indirektno uključenih osoba, kao i pregled intervencija koje mogu smanjiti vjerojatnost pojave dugotrajnih i ozbiljnijih psiholoških problema kod uključenih osoba.

Projekt je uključivao i edukaciju budućih voditelja preventivnih radionica “Sekunda koja mijenja život” koje su dio aktivnosti Autokluba Rijeka. Psihološko savjetovalište održalo je radionice kojima je cilj bio uvježbavanje vještina važnih za planiranje i izvođenje edukativnih radionica.

Uključivanje u mrežu studentskih savjetovališta europskih sveučilišta (FEDORA); PSYCHE sekciju (Psychological Counselling in Higher Education)

FEDORA je mreža stručnjaka koji djeluju u studentskim savjetovalištima na Europskim sveučilištima. Godine 1990. na jednom je takvom sastanku u Amsterdamu osnovan i ogranak PSYCHE koji danas broji 35 članica iz 13 različitih zemalja Europske unije. Sveučilište u Rijeci, odnosno voditeljica Savjetovališta dr.sc. Ivanka Živčić-Bećirević, u mrežu se uključila 2006. godine.

Cilj je PSYCHE mreže stvaranje pozitivnog stava prema psihološkim studentskim savjetovalištima kao sastavnim dijelom svakog Sveučilišta. Naime, uspjeh u studiju tijesno je povezan s psihološkim funkcioniranjem pojedinca, s uspješnošću korištenja vlastitih potencijala, kao i s vještinama suočavanja s neizbježnim poteškoćama koje donosi studentski život.