Na Kampusu Sveučilišta u Rijeci tijekom 23. i 24. rujna 2024. održava se sastanak konzorcija projekta Dolina vodika ”Sjeverni Jadran”. Partneri na projektu su tri susjedne zemlje: Hrvatska, Slovenija i talijanska Autonomna pokrajina Furlanija – Julijska krajina. Projekt Dolina vodika ”Sjeverni Jadran” (North Adriatic Hydrogen Valley – NAHV) predstavlja jedinstven primjer regionalne suradnje između Slovenije, Hrvatske i talijanske Autonomne regije Friuli Venezia Giulia, okupljajući 37 tvrtki i institucija s ciljem razvoja inovativnih rješenja za zelenu budućnost regije.
Ovaj ambiciozan projekt, sufinanciran od strane Partnerstva za čisti vodik (Clean Hydrogen Partnership), u okviru programa Obzor Europa s 25 milijuna eura bespovratnih sredstava te predstavlja prvu transnacionalnu dolinu vodika u Europskoj uniji. Ugovor o sufinanciranju potpisan je u srpnju 2023., a provedba projekta započela je 1. rujna 2023. i trajat će 72 mjeseca. U okviru ovog projekta razvijat će se 17 pilot-projekata, koji će se provoditi na područjima triju zemalja partnera.
Dolina vodika Sjeverni Jadran ključan je korak prema razvoju zelene tehnologije, posebno kroz proizvodnju više od 5.000 tona zelenog vodika, proizvedenog korištenjem energije iz obnovljivih izvora. Projekt obuhvaća cijeli lanac vrijednosti vodika, od njegove proizvodnje, skladištenja i distribucije do krajnje primjene u sektorima poput industrije te kopnenog i pomorskog prometa. Ovaj sveobuhvatan pristup doprinosi bržem prelasku na obnovljive izvore energije, a Europska komisija prepoznala je projekt kao vodeću inicijativu ove vrste u EU-u. Jedan od ključnih ciljeva ovog projekta je stvaranje tržišta za obnovljivi vodik, razvijanjem potražnje i ponude, čime se vodik može pozicionirati kao konkurentan energent budućnosti. Projekt ne samo da će osnažiti vodikove tehnologije, već će također doprinijeti razvoju infrastrukture i povećanju znanja potrebnog za njihovu implementaciju, što je u skladu s ciljevima europskog Zelenog plana.
U projektu Dolina vodika ”Sjeverni Jadran” Sveučilište u Rijeci ima ključnu ulogu u razvoju inovativnih tehnologija i obrazovnih programa vezanih uz vodikove tehnologije. Kao jedan od akademskih partnera, riječko Sveučilište usmjereno je na praćenje i evaluaciju implementiranih vodikovih tehnologija kako bi se osigurala njihova učinkovitost te optimizirali novi procesi u industrijama koje koriste vodik.
Posebno se ističe razvoj strateških mikrokvalifikacija iz područja vodikovih tehnologija, koje će od ove akademske godine biti ponuđene, kako studentima povezanih studija, od strojarstva i elektrotehnike do pomorstva, tako i inženjerima koji već rade u navedenim sektorima, a teže usavršavanju u ovim temama. Te mikrokvalifikacije, usmjerene na praktično i teoretsko obrazovanje o dekarbonizaciji i upotrebi vodika, bit će ponuđene studentima sveučilišta na području provedbe projekta, ali i studentima europskih sveučilišnih saveza, poput YUFE mreže, što dodatno potiče internacionalizaciju te međunarodnu mobilnost studenata.
Sveučilište u Rijeci također pridonosi istraživanjima u području društvenih i ekonomskih promjena koje će donijeti razvoj vodikovih tehnologija, a posebna pažnja posvećena je interdisciplinarnim istraživanjima i povezivanju mladih znanstvenika, doktoranada i poslijedoktoranada. Osim obrazovnih inicijativa, projekt će se baviti i istraživanjem društvenih i ekonomskih promjena koje će dolina vodika donijeti. Sveučilište u Rijeci će, kroz svoje aktivnosti unutar zajednice, surađivati s gospodarstvom kako bi se osigurala šira primjena inovativnih tehnologija i održivih rješenja u praksi, doprinoseći time ukupnom razvoju vodikovih tehnologija u regiji i šire.
Konferenciji za medije, koja je održana u sklopu konzorcijskog sastanka, nazočili su:
prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci
dr. Jerneja Sedlar, koordinatorica projekta NAH
Marin Gregorović, gradonačelnik Cresa, predstavnik novog partnera u konzorciju
Stephen Taylor, strateški koordinator, NAHV Joint Working Group
Alessia Rosolen, pokrajinska ministrica za rad, obrazovanje, znanosti i obitelj AP Furlanija – Julijska krajina
Iva Palmieri, generalna konzulica Talijanske Republike u Rijeci
Dušan Pšeničnik, opunomoćeni ministar, gospodarski savjetnik u Veleposlanstvu Republike Slovenije u Zagrebu
Uvodno je projekt predstavila gđa Sedlar: Okupili smo se ovdje ne samo da razmislimo o našem napretku, već i da ponovno potvrdimo našu zajedničku predanost jednom od najkritičnijih nastojanja našeg vremena: unaprjeđenju obnovljivog vodika kao ključnog energetskog vektora u borbi protiv klimatskih promjena. Vodik je univerzalno prepoznat kao neizostavna komponenta globalne tranzicije prema održivoj budućnosti s niskim udjelom ugljika. Njegova uloga goriva s nultom emisijom omogućuje nam dekarbonizaciju sektora koji su tradicionalno bili izazovni, poput teške industrije i prometa. Vodik nudi ogroman potencijal za industrijski razvoj, stvaranje radnih mjesta, poticanje inovacija i pozicioniranje regija poput naše na čelo ekološkog vodstva. Kao prva europska transnacionalna vodikova dolina, NAHV ujedinjuje 3 teritorija i predstavlja egzemplar međunarodne, europske suradnje. Industrije, istraživačke institucije i vlade okupile su se kako bi istražile potencijal vodika, od proizvodnje do transporta, skladištenja, distribucije i krajnje uporabe. NAHV je živi laboratorij u kojem će 17 projekata testnih stanica služiti kao primjeri iz stvarnog svijeta kako se vodik može proizvoditi, skladištiti i koristiti na održiv, ekonomski isplativ način. Ova testiranja predstavljaju zajednički napor 38 organizacija i pokrivaju cijeli vodikov ekosustav. Putem ovih testnih površina bavimo se dekarbonizacijom ključnih sektora na teritorijima NAHV-a iskorištavanjem obnovljive energije, posebno solarne energije, poboljšanjem otpornosti sustava i unaprjeđenjem energetske neovisnosti. Također smo predani proučavanju ekonomskih, društvenih i ekoloških utjecaja vodikove tehnologije, uključujući njezino korištenje vode. Prihvaćanjem pristupa koji integrira sveučilišta, industrije, vlade i javnost, cilj nam je osigurati da projekt NAHV ne samo ispunjava tehničke ciljeve, već i pruži široke društvene koristi. Danas s posebnim ponosom mogu objaviti da pozdravljamo novog partnera u konzorciju NAHV. Grad Cres pridružuje nam se u sklopu Radnog paketa 5 u suradnji na razvoju vodikove infrastrukture na cresko-lošinjskom arhipelagu, u partnerstvu s ECUBES-om. Ova suradnja predstavlja značajan iskorak za našu regiju. Cilj ovog partnerstva je pokrenuti i razviti novi energetski koncept temeljen na čistom vodiku za održivi pomorski promet i turizam na otocima, obalnim zajednicama i marinama cresko-lošinjskog arhipelaga. Zajedno ćemo isporučiti cijeli lanac vrijednosti vodika – od proizvodnje do skladištenja i krajnje upotrebe – izgradnjom inovativne infrastrukture čistog vodika i razvojem brzih putničkih katamarana s pogonom na vodik. Ovaj projekt ima potencijal revolucionirati pomorski promet u regiji, istovremeno promičući održivi turizam i postavljajući novi standard za otočna gospodarstva diljem Europe. Ne samo da stvaramo čišću budućnost za našu regiju, već postavljamo globalni presedan za razvoj vodika. Uvjerena sam da će kroz kontinuiranu suradnju i zajedničku predanost NAHV postići svoje ambiciozne ciljeve i postati sjajan primjer za druge vodikove doline diljem Europe i svijeta.
Europski forum, koji smo ovog proljeća organizirali na Sveučilištu u Rijeci, također je bio usredotočen na vodikove tehnologije. Želimo pronaći i globale partnere, kako bismo osnažili našu perspektivu, naglasila je rektorica Prijić Samaržija.
Kao gradonačelnik jednog malog grada, morao sam voditi računa o tome da naša uključivanje u projekt rezultira i nečim korisnim za zajednicu. Nadamo se da će to u prvom redu biti brze i učinkovite brodske linije na vodik, koje će naš otok učiniti dostupnijim i povezanijim s kopnom. No, otoci su i veoma fragilne zajednice pa na njima moramo razvijati cirkularnu ekonomiju, kazao je gradonačelnik Gregorović.
Ova inicijativa nije zamišljena kao projekt koji će početi i završiti, već su se partneri koji u njemu sudjeluju obvezali na trajnu posvećenost. Električna energija je odlična, ali nije dovoljna za industriju i promet, stoga moramo razvijati tehnologije bazirane na iskorištavanju čistog, ‘zelenog’ vodika, a dokazano je da one već postoje. Upravo sam se neki dan vozio u Norveškoj na trajektu pogonjenim vodikom, zaključio je Stephen Taylor.
