U ”Akvariju” Studentskog centra na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u četvrtak, 26. listopada 2023. održana je panel- rasprava pod nazivom ”Desetljeće članstva u Europskoj uniji: Živimo li bolje nego prije 10 godina? Utjecaj EU-a na kvalitetu i standard života”. Panel-raspravu organizirali su Javna ustanova ”Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije” i Sveučilište u Rijeci, povodom obilježavanja 10. godišnjice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.
U raspravi su sudjelovali:
• prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci
• mr. sc. Velimir Šonje, osnivač Arhivanalitika/ Ekonomski lab i
• Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije
Sudionici su pokušali ponuditi odgovore na sljedeća pitanja:
• Živimo li bolje nego prije 10 godina?
• Donose li projekti i programi financirani sredstvima EU-a očekivane rezultate?
• Jesmo li konkurentniji od kada smo punopravna članica EU-a?
• Zašto u istraživanje, razvoj i inovacije ulažemo manje od ostalih europskih regija?
• Omogućuje li današnje društvo razvojnu perspektivu mladim ljudima?
• Zašto smo izgubili 10 % stanovništva u posljednjih 10 godina?
• Stvaramo li kadrove za poslove budućnosti?
• Koliko smo uspješni u usvajanju europskih vrijednosti u našem društvu?
• Koja je uloga Sveučilišta u postizanju europskog standarda i kvalitete života?
Rektorica Prijić Samaržija istaknula je: Članstvo RH u Europskoj uniji mi na Sveučilištu promatramo kroz tri dimenzije: internacionalizaciju, programi financiranja i kroz europske vrijednosti. Naš se istraživački prostor, posebice nakon što smo postali član saveza YUFE i mreže YERUN proširio na mnogo širi, europski istraživački prostor. Sveučilište u Rijeci za 16.153 studenta i 3.171 zaposlenikom čini zajednicu od 20-ak tisuća ljudi, no uzimajući u obzir i ove asocijacije, umreženi smo s desetcima tisuća ljudi diljem Europe, čijim se dijelom istinski osjećamo. U posljednjih 5 godina odradili smo 109 projekata, koji su financirani europskim fondovima. Sveučilište ukupno gledano ima 48 % prihvaćenost projekata, a sam Rektorat čak 100 %. Tu se radi o iznosima od oko 6,8 milijuna eura godišnje. Samo projekt EDIH Adria vrijedan je 2.64 milijuna eura, a samo Rektorat trenutno rukovodi čak 19 projekata. Pored njegovanja europejstva i europskih vrijednosti postoje i izazovi koji se odnose na nacionalnu razinu, probleme u motivaciji, institucionalnim preprekama i izlascima iz zona komfora.
Šonje je podijelio članstvo RH u EU na tri faze: od 2013. do 2016. faza frustracije u kojoj se činilo da smo u Uniju ušli, a da se ništa ne pokreće; zatim je od 2017. do 2021. uslijedila faza obnove nade, a od 2022. kreće faza prvih pravih rezultata. Naš realni BDP po stanovniku 2013. je iznosio 61 %, a danas iznosi 73,8 %, što pokazuje jasan rast. Pitati se sada trebamo koji je naš idući cilj i hoćemo li biti npr. kao Portugal, koji je nekako stagnirao na razini od oko 75 % prosjeka EU-a ili pak možemo biti kao Irska i Eu prosjek i nadmašiti? Kada govorimo o internacionalizaciji ono u ekonomskom smislu svakako uključuje izvoz, ali i strukturne promjene u samim poduzećima, primjerice promjenu strukture, odnosno upliv stranih kapitala. Toga se pak ne treba bojati, jer su i mnoge druge male otvorene ekonomije prepune stranog kapitala. Razvidno je da poduzeća jačaju i tehnološki i kapitalno, no još uvijek zaostajemo. U Hrvatskoj postoji oko 150 tisuća poduzeća, no samo se oko 12.700 smatraju značajnima, a to su ona koja premaše godišnji prihod od 1 milijuna eura. Trebamo dakle ‘dublje roniti’ i vidim ipak elemente prema kojima možemo ostvariti značajan napredak u nadolazećem razdoblju, zaključio je Šonje.
Kružić je potom poveo raspravu o tome osjećaju li ljudi zaista te statistički dobre pokazatelje i njihove učinke. Šonje je komentirao kako je hrvatski institucijski okvir ograničavajuć i kako značajno zaostajemo u kontroli i sankcijama korupcije. Rektorica se pak osvrnula na demokratske procese i naglasila nedostatak pravog demokratskog funkcioniranja, gdje bi ljudi trebali u procese i odlučivanje biti više i direktnije uključeni. Šonje je dodao kako je Hrvatska, nažalost, i 33 godine nakon osamostaljenja i dalje u tranziciji te kako moramo razumjeti da bespovratna sredstva nisu donacija, nego ulog.
Panel se dotakao i pitanja mladih te je nakon rasprave zaključeno da generacija ‘Z’ ima drukčiji set vrijednosti i interesa, ali i da tržište rada, koje postaje sve fleksibilnije traži kvalitetan kadar, koji je danas dio šireg, europskog prostora. Iako je Hrvatska izgubila 10 % stanovništva, možemo se ipak nadati da će se jedan dio ljudi vratiti, kada se ekonomski standard u RH približi onome u zapadnim zemljama Europe te poboljša slika funkcioniranja Države i javnih servisa.
__________
Događanje organizira Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA) u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci u okviru projekta ”Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije” financiranog iz Operativnog programa ”Konkurentnost i kohezija”, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj. PRIGODA djeluje kao regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU na području Primorsko-goranske županije, čija je svrha koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja.
