Međunarodni znanstveni savjet

Prof. dr. sc. Igor Štagljar, hrvatski molekularni biolog, rođen je u Zagrebu 1966. Diplomirao je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. Profesor je na Odsjecima za biokemiju i molekularnu genetiku na Donnelly Centru Sveučilišta u Torontu u Kanadi. Doktorirao je na ETH Zürich (Švicarska) pod mentorstvom profesora Charlesa Weissmanna i Markusa Aebija, a usavršavao se u laboratorijima profesora Waltera Schaffnera i Ueli Hübscher (Sveučilište u Zürichu, Švicarska) i Stanley Fields (Sveučilište Washington, SAD). Jedan je od svjetskih lidera u području proteomike/kemijske genomike, koji razvija tehnologije visoke propusnosti za olakšavanje proučavanja interakcija protein-protein (PPI) različitih proteina ljudske membrane uključenih u rak. Objavio je više od 140 istraživačkih radova navedenih na PubMedu, nositelj je 8 patenata i nagrađen je kao jedan od najboljih izumitelja u Kanadi.

Željko Ivezić diplomirao je strojarstvo i fiziku na Sveučilištu u Zagrebu, a doktorirao je astrofiziku na Sveučilištu Kentucky u SAD-u. Nakon što je sedam godina razvijao softver za prvi digitalni pregled neba – Sloan Digital Sky Survey na Sveučilištu Princeton, izabran je za profesora astronomije na Sveučilištu Washington. Njegovo glavno područje rada je statistika i primjena »Big Data« u astronomiji. Autor je preko tristo publikacija u vodećim časopisima i ima preko 75.000 citata. Trenutno je znanstveni direktor najvećeg projekta Američke zaklade za znanost, The Large Synoptic Survey Telescope, koji će od 2021. godine svaku noć prikupiti oko 20.000 gigabajta astronomskih podataka. Njemu u čast nazvan je i jedan asteroid – »202930 Ivezic«.

Aleksandra Kanjuo Mrčela predaje sociologiju rada i ekonomsku sociologiju na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani. Istraživačica je pri Centru za istraživanje organizacija i ljudskih resursa na ljubljanskom Institutu za društvene znanosti i sudjelovala je u organizaciji brojnih slovenskih i međunarodnih projekata i kolaboracija. Bila je gostujuća istraživačica na Londonskoj školi za ekonomiju i političke znanosti, te prodekanica Fakulteta za društvene znanosti. Trenutno se nalazi na čelu Doktorske škole Sveučilišta u Ljubljani i članica je Steering odbora pri EUA-CDE. Od 2003. je koordinatorica Nacionalnog centra za Europsku fondaciju za životne i radne uvjete (Dublin). Članica je Mreže stručnjaka u području zapošljavanja i socijalne inkluzije i pitanja jednakosti spolova, te urednica znanstvenog časopisa Social politics. Područja njenog znanstvenog rada su radne organizacije, rad, industrijski odnosi, položaj žena u ekonomskoj sferi, ekonomska demokracija, te vlasničke i post-privatizacijske promjene u slovenskim tvrtkama.

izv. prof. dr. sc. Iva Skov rođena je 1988. Magistrirala je 2012. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala 2015. na Sveučilištu Aalborg u Danskoj gdje radi kao izvanredna profesorica u području energetskog planiranja i sustava obnovljivih izvora energije, od 2019. Njezino je istraživanje usmjereno na zelenu tranziciju prometnog sektora, specifično integraciju elektrogoriva (PtX) u energetske sustave s visokim udjelom obnovljivih izvora energije. Njen istraživački rad uključuje analize energetskih sustava iz tehničke, socio-ekonomske i političke perspektive. Dobitnica je dviju prestižnih nagrada, EliteForsk travel granta 2014. i nagrade za najbolji istraživački projekt za projekt Solid Oxide Electrolysis for Grid Balancing. Međunarodna je članica Akademije tehničkih znanosti Hrvatske u Odjelu energijskih sustava od 2021.

Igor Mezić diplomirao je strojarstvo na Tehničkom fakultetu u Rijeci, te doktorirao primijenjenu mehaniku na Kalifornijskom institutu za tehnologiju. Kao postdoktorski istraživač odlazi na Institut za matematiku britanskog sveučilišta Warwick, a ubrzo nakon toga prelazi na kalifornijsko Sveučilište u Santa Barbari gdje osniva istraživačku grupu na području nelinearne dinamike. U međuvremenu dvije godine predaje na Harvardu nakon čega se vraća na Sveučilište u Santa Barbari te sudjeluje u osnivanju Instituta za energetsku učinkovitost gdje danas obnaša niz dužnosti. Mezić se bavi nizom fundamentalnih, matematičkih tema u nelinearnoj dinamici i kompleksnim sustavima, s primjenom na mehaniku fluida, nanotehnologiju, energetsku učinkovitost u zgradama, te na probleme zagađenja okoliša i matematizacije društvenih znanosti. Dobitnik je niza nagrada u nekoliko znanstvenih područja. Počasni je član Američkog društva za industrijsku i primijenjenu matematiku i Američkog društva za fiziku, te osnivač triju tehnoloških tvrtki.

Dražen Prelec diplomirao je primijenjenu matematiku te potom doktorirao eksperimentalnu psihologiju na Harvardu. Trenutačno drži nekoliko profesorskih pozicija na MIT-u: na Sloan School of Management, na Odsjeku za ekonomiju te na Odsjeku za mozak i kognitivne znanosti. Bavi se psihologijom i neuroznanošću donošenja odluka, bihevioralnom ekonomijom i neuroekonomijom, rizikom, samokontrolom i konzumerizmom te razvojem i istraživanjem normativne teorije odlučivanja. Prelec je razvio i tzv. Bayesian truth serum, metodu za evaluaciju subjektivnih mišljenja članova grupe u situaciji kad ne postoji neovisni način za procjenu njihove iskrenosti i znanja. Sada radi i na razvoju sistema evaluacije individualnih i kolektivnih procjena u domenama gdje ne postoji vanjski kriterij istine, primjerice u slučaju dugoročnih prognoza, političkih i povijesnih zaključaka ili pravnih interpretacija. Dobitnik je više prestižnih nagrada poput John Simon Guggenheim Fellowshipa.

Nakon dodiplomskog studija fizike u Zagrebu, Igor Žutić je doktorirao teorijsku fiziku u SAD-u, na Sveučilištu Minnesota. Poslije specijalizacije na Sveučilištu Maryland i Naval Reserach Laboratory u Washingtonu, postao je profesor na Sveučilištu Buffalo, državnom sveučilištu New York. Žutić se bavi istraživanjem spintronike ili spinske elektronike koja proučava osnovne fenomene i moguće primjene spina i magnetizma u materijalima. Smjer spina u elektronima koristi se za spremanje podataka u tvrdim kompjuterskim diskovima, no trenutno se istražuje puno drugih mogućnosti korištenja spina u laserima ili kvantnim kompjuterima otpornim na greške. Žutićev pregledni članak o spintronici citiran je preko 6000 puta, a njegova različita teorijska predviđanja su eksperimentalno potvrđena. Dobitnik je više prestižnih nagrada, između ostalog nagrade National Science Foundation Career Award. Zbog posebnih dostignuća na polju spintronike, Žutić je 2016. postao počasni član Američkog društva fizičara.