Održana je treća u nizu sesija međunarodne konferencije Heritage. Tema je bila ”Europska kulturna baština kao ključan dio europskog identiteta. Današnji je online susret moderirala Irena Kregar Šegota, direktorica agencije Rijeka 2020. Sudjelovali su: Anja Jelavić, Ministarstvo kulture RH; Harald Hartung, voditelj jedinice za otvorena i inkluzivna društva, Europska komisija; Matjaž Gruden, direktor Demokratske participacije, Vijeće Europe; Ivan Šarar, pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke, Urlich Fuchs, stručnjak za gradove – europske prijestolnice kulture i Vedran Mimica, Tehnološki institut u Illinoisu.
Harland Hartung započeo je svoje izlaganje rekavši kako su identitet i baština ekspresija načina življenja, naglasivši moto Europske unije ‘Ujedinjeni u različitosti’. ‘’Nema monolitnog identiteta i on se stalno mijenja. Europska unija nema zajedničku vojsku i pošteđeni smo rata, ali podložni brojnim krizama. Moramo raditi na jačanju zajedničke pripadnosti Europi’’.
Matjaž Gruden imao je samo riječi pohvale za grad Rijeku: ‘’Drukčija, napredna, otvorena… ne mogu zamisliti bolji izbor za Europsku pristolnicu kulture 2020. U izgradnji europskog identiteta institucije su bitne, ali nisu dovoljne; danas kad populisti i nacionalisti žele potkopati ideju ujedinjene Europe, moramo snažno gradiri europsko društvo suradnje. Onima koji nas žele dijeliti moramo se snažno suprotstaviti’’.
Urcich Fuch vodio je projekte EPK kada su tu titulu nosili gradovi Linz i Marsej: ‘’Linz je oko 3 glavne identifikacijske okosnice formirao program: priroda, kultura i industrija. Nije se libio ni istkanuti nacističko nasljeđe i važnost za Adolfa Hitlera, što je programu dalo provokativnu notu. U Marseju smo kao glavni vizual okrenuli kartu Europe naopako, naglasivši tako euro-mediteranski pristup.
Ivan Šarar predstavio je aktivnosti u sklopu projekta Rijeka Europske prijestolnica kulture 2020, koji se odvija pod motom ‘Luka različitosti’. ‘’U nekadašnjem industrijskom središtu, stvaranje novog identiteta poprilično je zahtijevno. Obnavljamo nekadašnji tvornički kompleks ‘Benčić’, koji će dobiti nove kulturne funkcije. Također, u obnovi je i Titov brod Galeb, – budući muzej, prožet burnom političkom poviješću, kroz razne režime.
Vedran Mimica proveo je sudionike prezentacijom o moderizmu io postmodernizmu u Hrvatskoji Europi, zaključivši ju kadrovima pustog Zagreba nakon Covida-19 i nedavnog potresa. ‘’Ove su nas krize podsjetile koliko smo kao društvo fragilni i vrijeme da krenom stvarati neku novu zajedničku mudrost, neke nove mo+dele političke ekologije. Radeći u SAD-u i u Kini sve više shvaćam koliko je model Europske unije bitan za svijet.
Sudionici konferencije složili su se kako kultura i kulturna baština može biti vezivni meterijal u izgradnji europskog identiteta. Takođe osvrnuli su se i na činjenicu da je digitnalna komunikacija, na koju smo trenutno primorani, dobra i korisna, ali da, zbog svojih limita, nikako ne može zamijeniti prave konferencije.
Irena Kregar Šegota zahvalila je sudionicima na sudjelovanju te pozvala sve da posjete Rijeku u tekućoj godini, jer nakon što je na neko vrijeme primorano pauzira, program EPK se nastavlja i očekuje posjetitelje.
