3. EUROPSKI FORUM: Grad budućnosti

Jonathan Wolff je viši istraživački suradnik na Blavatnik School of Government, Sveučilišta u Oxfordu, gdje obnaša dužnost Blavatnikovog profesora javnih politika (Blavatnik Chair in Public Policy). Tijekom svoje karijere radio je kao politički filozof i savjetnik za javne politike, s posebnim interesom za pitanja jednakosti, društvene nepravde i socijalne isključenosti. Suautor je knjige City of Equals (Oxford University Press, 2024.), koju je napisao zajedno s Avnerom de-Shalitom. Njegov recentni istraživački rad bavi se temama društvene jednakosti, siromaštva i društvene isključenosti, kao i metodologijom u političkoj filozofiji. Godine 2023. izabran je za člana Britanske akademije (British Academy) te trenutno obnaša dužnost predsjednika Kraljevskog instituta za filozofiju (Royal Institute of Philosophy). Također je bio supredsjedatelj Radne skupine Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za etiku i upravljanje pristupom alatima za borbu protiv COVID-a (ACT-Accelerator) i nastavlja suradnju s WHO-om.

Avner de-Shalit je profesor političkih znanosti na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu, gdje je također obnašao dužnosti pročelnika Odsjeka za političke znanosti i dekana Fakulteta društvenih znanosti. Doktorirao je na Sveučilištu u Oxfordu, a od tada se bavi istraživanjem ekološke filozofije, urbane političke teorije te pitanja siromaštva i nejednakosti. Dobitnik je brojnih priznanja, uključujući Rothschildovu nagradu za društvene znanosti (2014.), EMET nagradu (2018.) i Nagradu za inspirativnog učitelja koju dodjeljuje Nacionalna unija studenata Izraela (2019.). Autor je devet knjiga, u kojima primjenjuje svoju istraživačku metodu u političkoj filozofiji, koju naziva “Javna refleksivna ravnoteža” (Public Reflective Equilibrium). Njegova najnovija knjiga, City of Equals, koju je napisao zajedno s Jonathanom Wolffom, smatra se prvom sveobuhvatnom filozofskom teorijom o jednakosti u gradu.

Carsten Beck je direktor i futurist Kopenhaški institut za buduće studije (CIFS). CIFS je neovisni think tank čija je svrha pomoći ljudima i organizacijama da zamišljaju, oblikuju i rade na svojoj budućnosti. Institut djeluje u više od 40 zemalja, surađujući s javnim i privatnim organizacijama. Carsten Beck surađivao je s partnerima i klijentima u više od 30 zemalja, baveći se predviđanjem trendova, scenarijskim procesima i analizom megatrendova. Više informacija o CIFS-u možete pronaći na: www.cifs.dk.

Prof. Elvio Baccarini predaje etiku i političku filozofiju na Sveučilištu u Rijeci. Doktorirao je na Sveučilištu u Trstu (Italija). Njegov istraživački rad usmjeren je na područja poput javnog odlučivanja i demokracije, multikulturalizma i pluralizma, medicinske etike te etike poboljšanja. Objavio je više knjiga i znanstvenih članaka u uglednim časopisima, uključujući Journal of Medical Ethics, International Studies in the Philosophy of Science, Grazer Philosophische Studien, Acta Analytica, Philosophies i druge. Gostovao je kao predavač na magistarskim programima iz filozofije, politike i javnih poslova na Sveučilištu Vita-Salute San Raffaele u Milanu i Državnom sveučilištu u Milanu, kao i na MA programu iz filozofije, politike i etike na Sveučilištu u Bochumu.

Ida Križaj Leko (1983) je arhitektica koja djeluje u području arhitektonske prakse, koncepta i pedagogije. Dobitnica je nacionalne nagrade za najbolji interijer 2018. godine za rekonstrukciju coworking prostora RiHub u suautorstvu s Anom Boljar. Projekt obnove postojećeg prostora u Rijeci za djecu i njihove obitelji koji žive na rubu siromaštva – Moje mjesto pod suncem – u kojem je bila suautorica, mentorica i voditeljica projekta, nominiran je za nagradu Mies van der Rohe 2024. Od 2022. godine voditeljica je programa Urbanih studija na Sveučilištu u Rijeci – interdisciplinarnog post-master programa. Kuratorica je hrvatskog paviljona pod nazivom Intelligence of Errors na Venecijanskom bijenalu 2025.

Marko Filipović, rođen je u Rijeci, 22. srpnja 1980. godine. Završio je Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci 2004. godine, kada započinje svoju profesionalnu karijeru. Svoju je političku karijeru započeo 1998. godine, kao član SDP-a, obnašajući različite funkcije u Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, kao član Gradskog vijeća i Županijske skupštine. Obnašao je funkciju Međunarodnog tajnika Foruma mladih SDP-a Hrvatske, od 2008. do 2010. godine. U Gradu Rijeci, bio je član Poglavarstva za razvoj, urbanizam, ekologiju i upravljanje zemljištem od 2008. do 2009. 2013. godine, preuzima funkciju zamjenika gradonačelnika Grada Rijeke, koju je obnašao do 2021. godine, kada je izabran za gradonačelnika Grada Rijeke. Potpredsjednik je Udruge gradova Republike Hrvatske od 2021. godine te Mreže udruga lokalnih vlasti Jugoistočne Europe (NALAS) od 2022. godine.

Tomislav Tomašević, rođen u Zagrebu 1982. Fakultet političkih znanosti završava 2010., a 2013. magistrira na Sveučilištu u Cambridgeu u području okoliša, društva i razvoja. Sa 16 godina priključuje se Zelenoj akciji gdje od 2007. do 2012. obnaša dužnost predsjednika. Bio je i predsjednik Mreže mladih Hrvatske te, paralelno, član Savjeta za mlade Vlade RH. Godine 2006. sudjeluje u pokretanju inicijative Pravo na grad, a od 2012. do 2015. je član Savjeta za zaštitu okoliša i održivog razvoja Vlade RH. Nije bio član niti jedne stranke sve do osnivanja Zagreb je Naš! na čijoj listi ulazi u gradsku skupštinu 2017. Godine. Tomislav Tomašević izabran je za gradonačelnika Grada Zagreba 30. svibnja 2021. na neposrednim izborima kao kandidat koalicije Možemo! – Zagreb je naš! – Nova ljevica – Zelena alternativa ORaH – Za grad.

Ivica Puljak osnovno i srednjoškolsko obrazovanje stekao je u Splitu, gdje je završio Tehničku školu. Godine 1994. diplomirao je elektrotehniku na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Nastavio je akademsku karijeru usmjerenu na fiziku elementarnih čestica, pa je 1997. magistrirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju iz fizike elementarnih čestica izradio je u CERN-u i na École polytechnique, a doktorirao je 2000. godine na Sveučilištu Pierre i Marie Curie u Parizu. Kao koautor više od 1000 znanstvenih radova i sudionik više od 600 projekata popularizacije znanosti, Ivica Puljak jedan je od najistaknutijih hrvatskih znanstvenika u području fizike. Od 1994. godine zaposlen je na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, gdje je prije preuzimanja političkih dužnosti bio redoviti profesor u trajnom zvanju. Uz to, obavljao je dužnosti gostujućeg znanstvenika u CERN-u u Ženevi te gostujućeg profesora na École polytechnique u Francuskoj. Posebno je poznat po svom sudjelovanju u otkrivanju Higgsovog bozona, gdje je bio dio velikog tima znanstvenika koji su radili na ovom ključnom otkriću u okviru Europskog vijeća za nuklearna istraživanja (CERN) u Švicarskoj. Aktivan je i u političkom životu – bio je tajnik i član predsjedništva stranke Pametno, a nakon spajanja te stranke sa Strankom s Imenom i Prezimenom, postao je politički tajnik stranke Centar.

Filip Zoričić (Split, 28. svibnja 1982.), hrvatski političar, profesor hrvatskoga jezika i književnosti i povijesti, doktor humanističkih znanosti, gradonačelnik Pule od lipnja 2021. godine. Zoričić je osnovnu školu završio u rodnom Splitu, a potom i srednju nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju don Frane Bulić Split, kao sjemeništarac. Diplomirao je 2005. godine na Filozofskom fakultetu u Puli, tada pod Sveučilištem u Rijeci, a u siječnju 2021. doktorirao na Filozofskom fakultetu u Splitu temom “Vlado Gotovac: ideje i život”. Od 2006. do 2018. radio je kao profesor povijesti i hrvatskog jezika i književnosti u pulskoj Gimnaziji, a u lipnju 2018. je izabran za ravnatelja iste ustanove. Redovito je, kao znanstvenik i kao voditelj i član nevladinih organizacija, radio na promociji znanosti i kulture u Puli i u širem hrvatskom kontekstu. U dva navrata (2016. – 2020., 2020. – 2021.) bio je nezavisni vijećnik mjesnog odbora Stari Grad Pula. Na lokalnim izborima 2021. godine, u drugom krugu izbora, 30. svibnja, pobijedio je kandidatkinju IDS-a Elenu Puh Belci i kao nezavisni kandidat postao gradonačelnik grada Pule.