Četvrtkom, 18. lipnja 2020. i četvrtom online sesijom završena je međunardona konferencija HERItage, punog naziva The role of cultural heritage in socio-economic development and preservation of democratic values. Konferencija se održavala od ponedjeljka do četvrtka, 15. do 18. lipnja u dvosatnim sesijama na platformi Zoom.
Tema posljednje sesije bila je: ”Dijeljenje i baština kulturnih podataka u digitalnoj Europi”. Moderirao je prof. dr. sc. Saša Zelenika, pomoćnik rektorice Sveučilišta u Rijeci za međunarodnu suradnju i strateška partnerstva.
Podsjetimo, ova je međunarodna konferencija održana u organizaciji Sveučilišta u Rijeci, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, a u okviru trenutnog predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije.
Sudionici posljednje sesije bili su:
Ron Dekker, direktor, CESSDA
ERIC
Jennifer
Edmond, predsjednica, DARIAH Board
of Directors, ko-direktorica Sentra za digitalnu humanistiku, Trinity College Dublin
Tom Emery, zamjenik direktora, Generations
and Genders Programme (GGP)
Danica
Kragić Jensfelt, School of Computer Science and Communication
at the Royal Institute of Technology,
KTH
Matija
Strlič, UCL Institut za održivu baštinu i Sveučilište u Ljubljani
Danica Kragić Jensfelt održala je izlaganje o umjetnoj inteligenciji, strojnom učenju, robotici te trendovima, izazovima i mogućnostima u tim područjima. ”Izradnja sustava i strojeva koji su autonomni i inteligentni, preuzimajući prljave, dosadne i opasne poslove, već je dugo sastavni dio ljudske povijesti. Nedavni napredak u području robotike, umjetne inteligencije i strojnog učenja pokazao je kako se oni mogu koristiti u razvoju tehnologija koje pokazuju prilično napredne mogućnosti. U integraciji s ljudskim odlučivanjem i iskustvom, danas se umjetni sustavi koriste za dijagnostiku u zdravstvenim aplikacijama, za procjenu vremenskih uvjeta za osiguranje usjeva, za informiranije predviđanja potencijalnih potresa i još mnogo toga. Moramo biti otvoreni, ali i oprezni u pogledu potencijalnih rizika povezanim s ovim područjima. Pojava sveprisutnih, inteligentnih robota u društvu postavlja neka temeljna društvena pitanja, posebice o njihovom utjecaju na društvene vrijednosti poput privatnosti, autonomije pojedinca i socijalne uključenosti”, kazala je Kragić Jensfelt.
Ron Dekker predstavio je organizaciju CESSDA: ”CESSDA je započela s radom prije 44 godine kao neformalni skup nacionalnih arhiva društvenih podataka, a na službenu suradnju zemalja prešlo se početkom 2000. godine, a arhivi su evoluirali u pružatelje usluga. U 2017. godini Europska komisija joj je dodijelila status ERIC-a. Danas dijelimo resurse, razrađeni su standardi metapodataka i certificiranja, objavili smo katalog podataka i ostale osnovne proizvode i zajedno razvili edukacijski program. Trend udruživanja se nastavlja pa je CESSDA sada u suradnji s drugim istraživačkim infrastrukturama SSH u klasteru SSHOC, a SSHOC surađuje s klasterima iz drugih domena. U pripremi je i Europski otvoreni znanstveni oblak koji će objediniti postojeće podatkovne i e-infrastrukture. Također želim napomenuti kako smatram da treba iskoristiti promjene uzrokovane COVID-om 19. Ako ljudi ne mogu doći u muzej, muzej treba doći k ljudima. Zbirke baštine mogle bi se otvoriti pomoću virtualne stvarnosti (kao nešto više od običnih slušalica u muzeju)”, rekao je Dekker.
Jennifer Edmond predstavila je DARIAH, istraživačku infrastrukturu koja svojim djelovanjem u umjetnosti i humanističkim znanostima također snažno sudjeluje i služi institucijama kulturne baštine. Osvrnula se na strateški plan i povezane aktivnosti doprinosa očuvanju i razvoju kulturne baštine, posebno govoreći o mjestu podataka o kulturnoj baštini kao istraživačkim podacima i interakcijama između baštine i istraživačkih institucija u okviru DARIAH-a. ”Drago mi je istaći kako su brojne hrvatske institucije dio ove mreže. Zajedničkim snagamo moramo razvijati alalte, jer s boljim alatima istraživanja mogu biti bogatija”, naglasila je Edmond.
Tom Emery predstavio je istraživačku infrastrukturu Generations & Gender Program koja pruža znanstvenicima i donositeljima politika visokokvalitetne i pravovremene podatke o obiteljima i putovima životnih tokova pojedinaca, a kako bi istraživači mogli dobiti uvid i odgovore na trenutne izazove društvene i javne politike. GGP korisnicima pruža izvor podataka otvorenog pristupa međudržavnih usporednih anketa i kontekstualnih podataka. Infrastruktura GGP-a pokrenuta pod okriljem Gospodarske komisije za Europu Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) kojom upravljaju instituti s jakom tradicijom u akademskom istraživanju promjena stanovništva i obitelji te o metodologiji istraživanja. GGP istraživanje usredotočeno je na međugeneracijske i rodne odnose među ljudima, o skrbi i organizaciji plaćenog i neplaćenog rada. Ovi podatci značajno poboljšavaju bazu znanja za društvene znanosti i kreiranje politika u Europi i drugim razvijenim zemljama. Presudni su i za razumijevanje ponašanja tijekom životnog puta, zbog longitudinalnog dizajna GGP anketa. Baza podataka pruža informacije o varijacijama u kontekstu tijekom vremena kroz više od 100 pokazatelja iz 60 zemalja u više regija”, predstavio je rad svoje organizacije Tom Emery.
Matija Strlič predstvio je E-RIHS Europsku istraživačku infrastrukturu za znanost o baštini: ”Ovaj projekt djeluje od 2016. godine i pruža potporu istraživanju, interpretacijama, očuvanju, dokumentiranju i upravljanju baštinom. Očekuje se da će ERIC E-RIHS biti pokrenut 2022. Prijelazna faza na ERIC podržat će se projektom Integracija aktivnosti – IPERION HS (Integrirajuće platforme za europsku istraživačku infrastrukturu o znanosti o nasljeđu) – započinje početkom 2020. IPERION HS četvrta je Integrirajuća aktivnost dodijeljena zajednici znanosti o nasljeđu. IPERION HS sudjeluje 23 zemlje, a njegovi partneri su etablirani nacionalni čvorovi E-RIHS. E-RIHS je istraživačka infrastruktura s potencijalno globalnim dosegom, čija će se postrojenja distribuirati u mnogim zemljama (u EU i izvan EU). Trenutno je 28 država zainteresirano za njegovo uspostavljanje. Transnacionalna suradnja u znanosti o nasljeđu jedna je od glavnih misija E-RIHS-a”, izložio je Strlič.
Po završetku ove, posljednje sesije međunarodne konferencije HERItage, rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija zahvalila je u ime organizatora svih sudionicima i izlagateljima, uz otvoreni poziv u Rijeku, kao i za daljnje potencijale suradnje.
