U online okruženju održana je 5. u nizu konferencija ”COVID-19 iz studentske perspektive”, koja je dio niza od 5 konferencija skupnog naziva ”COVID-19 poruke” – interdisciplinarnog međunarodnog znanstvenog skupa. Organizatori niza konferencija su Sveučilište u Rijeci i Zavod za biomedicinske znanosti u Rijeci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Konferencija je započela jutros, 27. studenog 2020. u 10 sati. Uvodnim riječima obratila se rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija: ”Kada smo na inicijativu akademika Rukavine počeli slagati program ovih konferencija, bili smo svjesni da je svijet pogođen globalnim šokom. Vodili smo se idejom: jedan svijet-jedna znanost, a cilj nam je bio razmjena ideja. Znamo da moramo nekako preživjeti ovu pandemiju, a u središtu naše pažnje je znanost! Na ovom smo primjeru pandemije shvatili i koliko je važno veći prostor dati centrima izvrsnosti”, kazala je rektorica te nastavila izlaganje kratkim pregledom 4 protekle konferencije. Zahvalila je takođr članovima Programskog i Organizacijskog odbora te najavila kako će Sveučilište u Rijeci, po završetku svih konferencija izdati brošuru ”COVID-19 poruke”.
Akademik Daniel Rukavina, voditelj Zavoda za biomedicineke znanosti u Rijeci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iskoristio je priliku da Sveučilištu u Rijeci čestita na tome što je, nakon članstva u YUFE savezu, pozvano i u YERUN savez te naglasio kako takva povezivanja smatra izrazitno bitnim. ”Nikada se nije dogodilo da smo u takom kratkom roku od 7-8 mjeseci dobili o nečemu tako puno novih podataka, kao sada o COVIDU-19. Mi kao nositelji obrazovanja i znanstvenih aktivnosti snosimo u ovoj pandemiji veliku odgovornost. Smatram da sveučilišni nastavnici moraju uvijek biti i vrhunski znanstvenici, jer za mene je sveučilišna nastava najplemenitiji oblik rada. Na brzoj adaptaciji na novonastalu situaciju, možemo samo biti ponosni kako na naše nastavnike, teko i na studente”, zaključio je akademik.
Keynote predavanje održala je ranija ministrica znanosti i obrazovanja RH prof. dr. sc. Blaženka Divjak, redovita profesorica na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Njeno je predavanje bilo o ‘starim problemima i novim rješenjima’. Navela je neka parelele s ranijim krizama u obrazovanja kao što su bili Domovinski rati i Bolonjska deklaracija. ”Ne znamo jesu li predavanja licem u lice uistinu bolja i to je pitanje koje trebamo istražiti. Online nastava može imati i mnoge prednosti”, naglasila je prof. Divjak.
Voditeljica Sveučilišnog savjetovališnog centra prof. dr. sc. Ivanka Živčić Bećirević iznijela je podatke istraživanja koje su proveli na uzorku od cca 1.000 studenata, a vezano uz COVID-19 situaciju. Pokazano je da su 4 tipa stresa najjači: posljedice izolacije, akademski stresovi, strah od zaraze te obiteljski stresovi. Prilagodba na novu situaciju pojačala je stres studentima. 18 % studenata iskazalo je jaku anksioznost, a više od polovice neki stupanj depresivnosti. 12,7 % imalo je neki oblik suicidalnih misli. Čak trećina ispitanih studenata razmišljalo je o tome da potraži psihološku pomoć, ali smo 5 % uistinu ju je i potražilo. ”Nastavnici mogu i trebaju imati ključnu ulogu u tome da stres kod studenata smanje na najmanju moguću mjeru”, zaključila je prof. Bećirević.
Studenti sa Sveučilišta u Rijeci te iz ostalih sveučilišta iz YUFE mreže inijeli su svoja iskustva s pandemijom koronavirusa.
Leopold Mandić, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci rekao je da je upravo neizvjesnost najveći problem kod studenata. ”Ova nam je pandemija pokazala da se može mnogo toga, kao npr. studentski izbori, odraditi online; čak i bolje nego ranije uživo.”
Program konferencije dostupan je OVDJE.
Knjižica sažetaka dostupna je OVDJE.
Nakon završetka ciklusa, Sveučilište u Rijeci izradit će dokument pod nazivom COVID-19 UNIRI poruke, koji će sadržavati zaključke o smjeru i potrebi daljnjih znanstvenih istraživanja i društvenih djelovanja. Time Sveučilište u Rijeci, uz podršku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Zavoda za biomedicinske znanosti u Rijeci, želi doprinijeti razmjeni ideja s ciljem uspješnijeg suočavanja s izazovima pandemije koronavirusa COVID-19 i naglasiti posvećenost Sveučilišta svojoj javnoj misiji društvene odgovornosti.
