Na Građevinskom fakultetu na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u srijedu, 5. srpnja 2023. održano je predstavljanje primjene rezultata projekta PRI-MJER (Primijenjena istraživanja klizišta za razvoj mjera ublažavanja i prevencije rizika) u Primorsko-goranskoj županiji. Predstavljanje su zajednički organizirali Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Pozdravnim riječima prisutnima su se obratili:
- izv. prof. dr. sc. Mladen Bulić, dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
- prof. dr. sc. Saša Zelenika, prorektor za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci
- g. Petar Mamula, zamjenik primorsko-goranskog župana
- prof. dr. sc. Željko Arbanas, Međunarodni konzorcij za klizišta, potpredsjednik za Europu, izabrani predsjednik
Predstavljanju je nazočio i g. Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke te mnogi načelnici i predstavnici općina u Primorsko-goranskog županiji.
Ono što naši znanstvenici istražuju, bit će primjenljivo u praksi i lokalna će zajednica od toga imati koristi, kako za buduća prostorna planiranja, tako i u sektoru civilne zaštite, naglasio je u uvodnoj riječi dekan Bulić.
Širi pojam za ovakve ‘transfere’ znanja iz akademske u lokalnu u zajednicu je ‘valorizacija znanja’. Lokalna će zajednica imati i ekonomske koristi od rezultata ovih istraživanja. Također, hvalevrijedna je međuinstitucijska suradnja na ovom projektu, gdje je sudjelovalo više od 20 institucija. Projekt PRI-MJER odličan je primjer dugoročnog promišljanja problema, istaknuo je prorektor Zelenika.
Lokalna će zajednica zasigurno imati koristi od rezultata ovog projekta, a čini mi se najviše Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša. Niste samo proizvele ‘hrpu papira’, nego važne dokumente na temelju kojih će moći prevenirati loši utjecaju djelovanja klizišta u našoj županiji. Projekt je također dobar primjer kako uspješno koristiti EU-fondove, naglasio je zamjenik župana Mamula.
Profesor Arbanas u uvodnom je obraćanju istaknuo: Klizišta su druga po redu najveća nepogoda na svijetu i to nakon potresa, no ispred poplava i požara, kada se računaju žrtve, razorni učinci i materijalne štete. Zato je znanstvena građevinska i geološka zajednica i poprilično angažirana na ovoj problematici. Za razliku od potreba, klizišta možemo predvidjeti – ne samo gdje će se javiti, nego često i kada će se javiti, ako su pod odgovarajućim monitoringom. ovo je gotovo isključivo aplikativan projekt, no već ima odjeka u znanstvenoj zajednici, a Konzorcij će raditi na tome da se znanje proizvedeno ovim projektom primijeni u u drugim zemljama.
Projekt primijenjenih istraživanja PRI-MJER (Primijenjena istraživanja klizišta za razvoj mjera ublažavanja i prevencije rizika) financiran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj sa svrhom razvoja mjera za prilagodbu klimatskim promjenama. Jedan od ciljeva projekta je razvoj alata za prostorno planiranje i civilnu zaštitu na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Više informacija o projektu dostupno je na mrežnoj stranici https://pri-mjer.hr/. Predstavljeni su rezultati projekta koji su primjenjivi u Primorsko-goranskoj županiji i to vezano za prostorno planiranje, civilnu zaštitu, upravljanje prometnicama, vodama i šumama.
Nakon predstavljanja uslijedio je razgled izložbe karata, postavljene u atriju Fakulteta, na kojoj su izložene karte klizišta, izrađene u okviru projekta, pod nazivom: ”KLIZI! ŠTA? Kartografski podaci i informacije o klizištima koji nam omogućavaju odgovorno upravljanje”.
Voditeljica projekta PRI-MJER je prof. dr. sc. Snježana Mihalić Arbanas s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu. Koordinator primjene znanstvenih istraživanja je prof. dr. sc. Željko Arbanas s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Profesor Željko Arbanas izabran je za predsjednika Međunarodnog konzorcija za klizišta za period 2024. do 2027. godine. Međunarodni konzorcij za klizišta sa sjedištem u Kyotu u Japanu okuplja više od 90 institucija iz 56 zemlja sa gotovo svih kontinenata. Glavni cilj je u okviru brojnih UN institucija pridonijeti smanjenju globalne opasnosti od klizišta, čiji broj uslijed klimatskih promjena stalno raste, uz sve veću štetu i broj stradalih u svijetu.
