Na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u četvrtak, 29. veljače 2024. raspravljalo se o virtualnoj i proširenoj stvarnosti i njihovim uporabama u visokom obrazovanju. Tema je to bila 3. Dana e-učenja u organizaciji Sveučilišta u Rijeci i Povjerenstva za e-učenje. Cilj je ovog skupa bio potaknuti inovacije u obrazovanju i stvoriti zajednicu nastavnika spremnih na unaprjeđenje kvalitete visokog obrazovanja uz pomoć naprednih tehnologija.
Prije više od 20 godina vidjela sam uvođenje alata e-učenja u nastavu kao izazov i kao dobru zabavu. Kasnije je 2019. došla korona i sve nas prisilila da se malo ozbiljnije vratimo tim alatima. Nakon završetka pandemije, shvatili smo da ipak više volim nastavu obavljati uživo, no postoje i brojne situacije u kojima moramo koristiti učenje na daljinu zbog rasta potreba za fleksibilnošću u vremenskom smislu, jer mnogi studenti rade uz studij te se kansije mnogi i obrazuju uz rad. Dozvoljeno nam je raditi po hibridnom modelu nastave i te alate moramo još više upregnuti, kazala je prorektorice za studije, studente i kvalitetu prof. dr. sc. Marta Žuvić, obraćajući se uvodno.
na nju se nadovezala prorektorica prof. dr. sc. Senka Maćešić, koja vodi resor digitalizacije i razvoja: Strojevi koji mijenjaju ljude. Tako smo u početku vidjeli računala. No, u nekom trenutku počeli su se razvijati sasvim novi algoritmi i rođena je umjetna inteligencija. Sve što ona donosi uzbuđuje nas, ali i plaši! Borba velesila oko raznih prijemne umjetne inteligencije, čini se da može imati razmjere borbe za premoć u nuklearnom naoružanju. Moramo potražiti odgovore na pitanje: Kako da nam bude što više od koristi, a da nas ne porobi?
Dani e-učenja posvećeni su razmjeni ideja, iskustava i dobrih praksi među nastavnicima i studentima, a sve s ciljem poboljšanja nastavnog procesa putem ili uz pomoć digitalnih tehnologija. Virtualna i proširena stvarnost pred visoko obrazovanje stavljaju brojne mogućnosti. Stoga je važno bilo potaknuti raspravu o tome na koji način iskoristiti brojne napredne mogućnosti virtualne i proširene stvarnosti u formalnim i neformalnim obrazovnim scenarijima, o čemu su raspravljali sudionici okruglog stola.
Dani e-učenja uključili su niz predavanja, predstavljanja primjera dobre prakse i projekata sveučilišnih sastavnica koji se provode na međunarodnoj razini sa značajnom komponentom e-učenja te okrugli stol o temi ”Virtualna i proširena stvarnost u visokom obrazovanju: očekivanja i realnost”.
Na Danima e-učenja sudjelovali su:
gostujući predavač prof. dr. sc. Ivica Botički s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu s predavanjem ”Tehnološke inovacije i obrazovanje? Generativna umjetna inteligencija i virtualna stvarnost za napredna obrazovna iskustva”
te Tomislav Bronzin sa Sveučilišta Algebra u Zagrebu s predavanjem ‘Digitalna transformacija obrazovanja obogaćivanjem knjiga multimedijskim sadržajem korištenjem proširene stvarnosti (AR)’.
Predstavljeno je i 11 primjera dobre prakse iz područja e-učenja na Sveučilištu u Rijeci koji obuhvaćaju, između ostalog: primjenu proširene i virtualne stvarnosti, umjetne inteligencije i softverskih simulacija u visokom obrazovanju i znanosti, razvoj i integraciju online tečajeva, hibridnih kolegija te primjenu digitalnih tehnologija u učenju i poučavanju.
Predstavljen je i natječaj za nagradu za najbolji e-kolegij na Sveučilištu u Rijeci u akademskoj godini 2023./2024.
Panelisti okruglog stola bili su:
prof. dr. sc. Ivica Botički s Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
Tomislav Bronzin, v. pred. sa Sveučilišta Algebra u Zagrebu
prof. dr. sc. Dean Bernečić s Pomorskog fakulteta u Rijeci
izv. prof. dr. sc. Jasmin Ćelić s Pomorskog fakulteta u Rijeci
Goran Paulin iz Laboratorija za računalni vid, virtualnu i proširenu stvarnost Centra za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost Sveučilišta u Rijeci
Bruno Valpotić kao predstavnik studenata u Studentskom zboru
Moderirao je doc. dr. sc. Dario Ogrizović s Pomorskog fakulteta u Rijeci
Od skromnih početaka pedesetih godina prošlog stoljeća do ponovne popularizacije u prošlom desetljeću, virtualna i proširena stvarnost te miješana i produžena stvarnost se sve više koriste, osim u industriji zabave, u raznim znanstvenim i poslovnim područjima. Virtualna i proširena stvarnost se stvaraju uz pomoć računalnog hardvera i softvera, pomoću 3D računalne grafike i renderiranja u stvarnom vremenu. Nude korisniku realističan osjećaj ili percepciju fizičkog prisustva unutar umjetnog, računalno generiranog digitalnog okruženja u kojem korisnici mogu vršiti interakciju s virtualnim objektima. Virtualna stvarnost sa svojim obilježjima računalno generiranog prostora te mogućnošću određene razine imerzije odnosno uronjenosti u digitalno okruženje nudi veliku prednost u procesima učenja i poučavanja u odnosu na klasične načine, pogotovo gdje realni sustav postoji, ali je eksperimentiranje skupo ili jako rizično te gdje realni sustav ne postoji ili je prototip vrlo skup. Na okruglom stolu razmotrena su očekivanja, prednosti, nedostatci te trenutno stanje u korištenju virtualne i proširene stvarnosti u području visokog obrazovanja.
