KATEGORIJE

Održan blagdanski prijam za nagrađene

18.12.2024. / vijesti / o sveučilištu

Na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci u srijedu, 18. prosinca 2024. održan je tradicionalni blagdanski prijam na kojem Sveučilište dodjeljuje zahvalnice znanstvenicima, umjetnicima, djelatnicima i studentima koji su tijekom kalendarske 2024. godine dobili priznanje, odlikovanje ili nagradu za svoj rad, odnosno sportske i ostale aktivnosti, a čime su doprinijeli promicanju ugleda vlastite institucije i Sveučilišta u Rijeci. Zahvalnice je uručila rektorica prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija.

POPIS DOBITNIKA ZAHVALNICA 2024.

Preporučujem pogledati film ”Marija”, koji nije potpuno u skladu s evanđeljima. Kada Josip i Marija ne mogu pronaći smještaj u evanđeljima stoji da je to zbog popisa stanovništva. U filmu kao razlog stoji da nema smještaja, jer su svi nahrupili, jer očekuju mesiju. Ovih dana proslavit ćete Božić, bilo vjerski, bilo kulturološki, ali svakako zapamtite – mora biti mjesta za mesiju. Želim vam čestit i blagoslovljen Božić i sretnu i svetu novu godinu!, poručio je okupljenima nadbiskup i metropolit riječki msgr. Mate Uzinić.

Bližimo se kraju ove godine, ali svaki je kraj ujedno i početak. Primorsko-goranska županija uvijek je tu za inicijative koje neumorno dolaze sa Sveučilišta. Vjerujem da će oni koji budu došli nakon rektorice Prijić Samaržije raditi istim ritmom dalje ili čak malo i ubrzati, poručio je zamjenik primorsko-goranskog župana Petar Mamula te čestitao laureatima.

Kada je jedna vrata zatvore, druga se otvore i treba uvijek ići naprijed s optimizmom. Suradnja Grada Rijeke i Sveučilišta u Rijeci uvijek je bila plodna, strategije razvoja uvijek su nam bile sukladne i nadam se da će tako biti i u idućoj godini, poručio je gradonačelnik Rijeke Marko Filipović.

Prigodni govor rektorice Prijić Samaržije donosimo u cijelosti:
Tijekom godine Sveučilište dodjeljuje Rektoričine nagrade, Nagrade za nastavnu izvrsnost, a ove smo godine i po prvi puta podijelili potvrdnice kojima smo priznali status istraživačkih profesora osobito uspješnim znanstvenicima. To je naš sveučilišni način da im zahvalimo i pokažemo da prepoznajemo njihov rad. No, postoje i nagrade koje naše kolegice i kolege dobivaju od drugih institucija – državnih, međunarodnih, strukovnih, na znanstvenim i umjetničkim skupovima ili na sportskim nadmetanjima. Njima želimo zahvaliti i koristimo blagdansku prigodu, kako bismo rezimirali njihove ovogodišnje uspjehe.
Čestitam vam na postignućima za koja ste nagrađeni i iskazujem poštovanje prema vašem radu, kao i zahvalnost što doprinosite našem i vašem Sveučilištu, njegovoj snazi i prepoznatljivosti. Zahvaljujemo institucijama, skupinama i pojedincima za koje smo kao uprava Sveučilišta procijenili da su učinili posebne iskorake, vrijedne posebne pažnje.
Željela bih s vama podijeliti, na kraju kalendarske godine, ali i prigodom skorog kraja mandata ove uprave i mojeg kao rektorice, neka razmišljanja. U svoja sam dva mandata u mnogo navrata pokušavala naglasiti važnost etike i vrijednosti, kako za našu instituciju, tako i za svakog pojedinca – ljude Sveučilišta. Naglašavala koliko je važno njegovati etičke i intelektualne vrline, razlikovati dobro od zla, ispravno od pogrešnoga… i slijediti odvažno put dobra i ispravnoga, koliko god izgledao teži, kvrgav pa i naivan ili idealistički. Etičnost donosi nagradu veću od bilo kakve druge – osobnu ispunjenost i osjećaj doprinosa nečemu većem od nas samih – općem dobru. Naglašavala sam i da makjavelističke lisice i lavovi – lukave lisice i moćni lavovi – na duge staze ne nalaze takav bezinteresni mir i zadovoljstvo. Njihovi kratkoročni dobitci ne smiju nas pokolebati na putu pravih vrlina. Često sam spominjala riječi J. S. Milla da zadatak sveučilišta nije generirati izvrsne odvjetnike, liječnike, inženjere ili učitelje, već humana ljudska bića koja će tek tada biti dobri odvjetnici, liječnici, inženjeri ili učitelji… Da je naša zadaća obrazovati dobročinitelje čovječanstva i potruditi se biti istim takvim dobročiniteljima. Često sam spominjala i riječi M. Sklodowske Curie – da se ne trebamo i ne smijemo ničega bojati, već samo trebamo dati sve od sebe kako bismo razumjeli. I konačno – stoika filozofa-cara Marka Aurelija – koji nam je poručivao da samo treba učiniti ispravu stvar, ostalo – bile to pohvale, priznanja, ali i pogrde ili podsmješljivost – nisu važne.
Nagrade su uvijek lijepe, ali znanstvenici ne rade radi nagrada … i svi smo svjesni da su nagrade okvir i prilika u kojem slavimo naš poziv i našu autentičnu i intrinzičnu motivaciju. Millovi dobročinitelji čovječanstva koji nastoje razumjeti kako sugerira Curie i činiti ono što je ispravno što kaže Marko Aurelije  – za mene su paradigmatska slika znanstvenika i ljudi sveučilišta.
I sada na kraju godine i pri kraju moga mandata želim ponoviti da je etika za budućnost zapravo vrlo jednostavna. Sastoji se od slijeđenja samo dva principa. Prvi je dugoročnost. Trebamo saditi stabla u čijoj hladovini nećemo uživati mi, nego neki budući ljudi – koji možda još nisu ni rođeni. I mi danas uživamo u hladovini stabala koja su zasadile neke ranije generacije. Stojimo na ramenima divova… Uživamo i u mnogim dobrobitima nekih ranijih borbi pa time i naše borbe dobivaju smisao – za naše studente, za buduće generacije. I danas kada donosimo neke od svojih ključnih moralnih odluka – pa i odluka za sljedeću godinu – trebamo osobito misliti za njihove učinke na one koji nam sada nisu u vidokrugu, čije interese ne vidimo i pritiske ne trpimo. Drugi je princip univerzalizacija. Kantov kategorički imperativ kaže da se uvijek moramo ponašati prema onom pravilu za koje želimo da vrijedi za svih – da bude univerzalno. Jednostavnije neki kažu ”nemojte činiti drugima što ne želite da drugi čine vama”. Nije etično imati različite kriterije za sebe i druge, no koliko god jednostavno ovo pravilo bilo, toliko ga često i kršimo. Nemojte sebi dopustiti činiti ono što ne biste željeli da vam drugi čine i nemojte mislite da je to pragmatičnost, spretnost, politički opravdano i nemojte se opravdavati stavom da tako svijet funkcionira pa smijete i vi. Toma Akvinski je kazao: ”Čovjek koji je podložen tuđim utjecajima je pomalo mrtav čovjek”.
Čestitam još jednom svim laureatima!


Skip to content