U ”Akvariju” na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u 9.30 sati otpočela je s radom. 3. konferencija Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci. Poklopila se simbolika da se konferencija održava upravo na rođendan Nikole Tesle – Nacionalni dan znanosti, tehnologije i inovacije. Tema današnje konferencije je ”Javno i društveno odgovorna znanost”. Nakon izjava za medije, rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija otvorila je konferenciju uvodnim slovom: ”Članovi Međunarodnog znanstvenog savjeta – današnji panelisti – žele doprinijeti raspravi o javno i društveno odgovornoj znanosti današnjom konferencijom. Konferenciju održavamo javno, jer želimo o ovim temama govoriti pred javnosti, otvarati i neke teme koje su još uvijek tabu teme. Smatramo da je iznimno važno otvarati rasprave o ulozi znanosti u vremenu velikih i brzih društvenih mijena i o ulozi znanosti u napretku društva”, rekla je uvodno rektorica te zahvalila članovima akademske zajednice, predstavnicima lokalnih vlasti i građanima na uistinu velikom odzivu.
Nasuprot tradicionalnom razumijevanju znanosti i sveučilišta kao prostora djelovanja elita, nova agenda za europska sveučilišta počiva na zahtjevu javne i odgovorne znanosti. Ona referira na potrebu snažnijeg povezivanja sa zajednicom, doprinos dobrobiti građana, kreiranje socijalnih inovacija i inovativnih ekosustava koji generiraju javno dobro. Otvorena znanost, interkulturalna edukacija i multidisciplinarna suradnja postaju imperativ suvremenih sveučilišta. Internacionalne europske mreže zamjenjuju izolirana i rascjepkane znanstvene institucije. Očekuje se od sveučilišta, kao jezgri znanstvenih istraživanja, kreiranje progresivnih javnih rasprava kao i promicanje vrijednosti informiranosti i obrazovanosti kao i znanstvenog pristupa i obrazovanja u donošenju odluka na svim razinama.
Što danas znači javno i društveno odgovorna znanost. Je li to znanost koja rješava probleme svojih građana? Znanost koja razvija talente, kulturu izvrsnosti i intrinzično motiviranog istraživanja? Znanost koja proširuje prostore slobode, jednakosti i poštovanja ljudskih prava?
Sveučilište u Rijeci je stava da je javno i društveno odgovorna znanost je sve to ili naprosto – dobra znanost.
Međutim, društvene i institucijske okolnosti u kojima se događa znanost nisu uvijek jednoznačne, a dileme nisu jednostavno rješive. Upravo zato ćemo otvoriti niz tema o kojima treba raspravljati, a neke od njih su:
| Kakav je odnos između vrijednosti javno i društveno odgovorne znanosti i znanstvene produkcije, te koji su kriteriji ili metrika kojom određujemo kvalitetu i snagu znanstvene produkcije? |
| Hoće li nam nova metrika pomoći ili odmoći u prevladavanju jaza između znanstveno (i ekonomski) razvijenijih i manje razvijenih zemalja? |
| Jesu li visoko rangirana sveučilišta ujedno i ona na kojima se događa javno i društveno odgovorna znanost? |
| Kakav utjecaj društveno odgovorna znanost treba imati na zajednicu i gospodarstvo? Kako mjeriti utjecaj znanosti na poslovno okruženje, inovativne prakse i kvalitetu društvenog života građana? |
| Treba li prostor znanosti biti uzorom etičkog djelovanja? |
| Što znači poštovati istraživački etos i akademski integritet? |
| Koliko će nam principi otvorene znanosti pomoći u transparentnosti istraživanja pa time i očuvanja znanstvenog integriteta? |
| Trebaju li znanstvenici biti javno angažirani? |
| Jesu li javno i društveno odgovorni znanstvenici dužni promicati znanstvenu argumentaciju utemeljenu na dokaznoj građi i javno istupati protiv svakog oblika netolerancije, isključivosti, lažnih vijesti i kulture neznanja? |
| Kako i koliko znanstvenici trebaju svoje akademske slobode vezati uz principe odgovornosti (ili ih čak njima podrediti?), posebice javne odgovornosti (engl. accountability) prema društvu u kojem djeluju i koje financira njihov rad? |
Konferencija se nastavlja pojedinačnim izlaganjima panelista, a potom će uslijediti rasprava. Današnja moderatorica je novinarka Tanja Rudež, a panelisti su (neki od) članova MZS-a: prof. dr. sc. Ivan Đikić, prof. dr. sc. Igor Mezić, prof. art. Vedran Mimica, prof. dr. sc. Nenad Mišćević, prof. dr. sc. Dražen Prelec i prof. dr. sc. Igor Žutić.
Konferenciju možete pratiti uživo na Facebook stranici Sveučilišta u Rijeci:
