Istaknuti književni kritičar, pisac, esejist i fenomenolog kulture Igor Mandić preminuo je u nedjelju, 13. ožujka 2022. u Zagrebu u 83. godini života. Odlazak Igora Mandića gubitak je za riječku akademsku i kulturnu zajednicu, pogotovo zbog Mandićeva doprinosa Rijeci vidljivog još iz „zlatnih” vremena podlistka za kulturu Novog lista, Mediteran, kada, na poziv tadašnjeg urednika kulture i pokretača Mediterana Branka Mijića, postaje jednim od njegovih ključnih autora.
Igoru Mandiću 2019. godine dodijeljen je počasni doktorat Sveučilišta u Rijeci zbog posebnog doprinosa od trajnog značaja razvoju kulturalnih studija u Republici Hrvatskoj. Počasni doktorat gesta je uzajamnosti akademske zajednice i širokih čitateljskih krugova, ali i svojevrsna promišljena i argumentirana zahvala ovom „intelektualcu širokog spektra“ koji je ujedno i „začinjavac“ hrvatske kulturologije.
Igor Mandić rođen je u Šibeniku 20. studenoga 1939. godine. Maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Splitu 1958., a diplomirao je 1963. godine na Katedri za komparativnu književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 1970. do smrti objavio je više od 30 knjiga – književnih i glazbenih kritika, knjiga feljtona, eseja, polemika i raznih tekstova te tri knjige autobiografskih promišljanja i dnevničkih zapisa. U njima je okupio dio od stotina ili tisuća novinskih tekstova, komentara i kritika koje je objavljivao u raznim medijima, počevši od Vjesnika, gdje je radio od 1966. do 1993. i gdje je 2000. kratko obavljao funkciju glavnog urednika.
Od 1993. do 1995. pisao je kulturološke komentare za Slobodnu Dalmaciju, a 1997. prešao u slobodne umjetnike te objavljivao u raznim listovima. Posljednjih je godina u Jutarnjem listu objavljivao redovitu kritičarsku kolumnu. Bio je i dugogodišnji suradnik mnogih radijskih i televizijskih postaja te dobitnik nagrade Hrvatskog novinarskog društva za životno djelo 2005. godine.