Dana 10. i 11. prosinca u organizaciji Sveučilišta u Rijeci održao se online webinar Gender Equality in Academia namijenjen nastavnom i nenastavnomsoblju zaposlenom na sveučilištima YUFE mreže.
Webinar se dotakao različitih pitanja vezanih uz rodnu ravnopravnost u akademskim krugovima i istraživanjima poput nejednakosti u pristupu rukovodećim pozicijama, načelima rodno osjetljive akademske komunikacije te implicitnim pristranostima koje vode stereotipnom ponašanju i posljedično rezultiraju nedovoljnom zastupljenošću žena u akademskim krugovima.
Rodna ravnopravnost u Republici Hrvatskoj
O rodnoj ravnopravnosti s pozicije liderice govorila je rektorica prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija i to najprije pozicioniravši Republiku Hrvatsku u Europi s obzirom na Indeks ravnopravnosti spolova u 2020. godini. Prema njemu Hrvatska je s 57,9 bodova smještena na 20. mjesto liste zemalja EU. S dva boda više nego prošle godine, još uvijek još se nalazi deset bodova iza prosječnog indeksa ravnopravnosti spolova na razini Europske unije. Najbolji indeks Republika Hrvatska ostvaruje na području zdravstva i financija, dok je najslabiji napredak postignut na području skrbi i društvenih aktivnosti.
Iz izvješća je izvjestan pozitivan trend porasta zaposlenosti na puno radno vrijeme u odnosu na oba spola, povećan broj i žena i muškaraca koji su završili fakultet te bolja zastupljenost žena u upravljačkim tijelima tvrtki. Kao nedostatak je navedena horizontalna segregacija u području obrazovanja, zdravstva i socijalnog rada, kao i veća zastupljenost žena u humanističkim znanostima i umjetnosti, te na studijima vezanim uz obrazovanje, zdravstvo i skrb.
Rektorica je zaključila da najviše nejednakosti postoji u domeni moći, da zastupljenost muškaraca u vodstvu nije proporcionalna zastupljenosti muškaraca u populaciji te da procesi donošenja odluka ne odražavaju ženska mišljenja i potrebe.
Prof. Prijić-Samaržija referirala je i na podatke Državnog zavoda za statistiku pa zaključila: žena je više u populaciji RH, dulji im je životni vijek, više je liječnica nego liječnika, više doktorica negoli doktora znanosti, više je žena sudaca na sudovima, ali više muškaraca sudaca je na Vrhovnom i Ustavnom sudu. Više je odvjetnika nego odvjetnica, više je muškaraca u parlamentu, više je muškaraca ministara, a više je i muškaraca članova lokalnih i regionalnih vlasti. Više je, pak, veleposlanika, više je muškaraca u dužnosnika i visokih državnih i javnih službenika. Više je nezaposlenih žena nego muškaraca, plaće žena manje su za jednaki stupanj obrazovanja i jednake poslove, žene su u većoj opasnosti od siromaštva i u većem riziku od obiteljskog nasilja.
Rodna pitanja na Sveučilištu
Prof. Prijić-Samaržija upoznala je sudionike i sa situacijom na Sveučilištu: riječko sveučilište prvo je sveučilište u Hrvatskoj sa ženom rektoricom te prvo sveučilište u Hrvatskoj s drugom ženom rektoricom. Na Sveučilištu u Rijeci slomljen je ‘stakleni strop’, više je dekanica nego dekana, više prodekanica nego prodekana. Riječko sveučilište prvo je sveučilište s Centrom za ženske studije i uskoro prvo sveučilište sa strategijama na području jednakih mogućnosti, raznolikosti i uključivosti.
Sveučilište se, naime, sudjelovanjem u mreži Mladih sveučilišta za budućnost Europe obvezalo prihvatiti načela YUFE Strategije raznolikosti i inkluzivnosti koja izražava zajedničku viziju partnerskih institucija.
Sveučilište sudjeluje i u Obzor 2020 projektu Podrška i provedba planova za rodnu ravnopravnost u akademskoj zajednici i istraživanjima (akronim SPEAR), kojemu je cilj kreiranje, provođenje i praćenje provedbe institucionalnog plana za promicanje rodne ravnopravnosti (Gender Equality Plan, skraćeno: GEP) i to sa svrhom osiguravanja rodne perspektive i postizanja veće rodne ravnopravnosti u istraživanjima, nastavi i administrativnim procedurama.
U okviru svoje prezentacije rektorica je govorila i o širenju prostora slobode. Spomenula je stereotipe, deficit znanja, društvenu klimu i obrazovanje te želju za očuvanje postojećeg stanja i privilegiranih položaja te kolektivni imaginarij – društvene uloge i karakteristike koje se pripisuju ženama i muškarcima kao varijable koje utječu na rodne nejednakosti. Bez obzira na njihovo podrijetlo, zaključila je, rodne razlike ne smiju biti osnova za nejednako postupanje ili nejednake šanse za ostvarivanje vlastitih interesa.
Rodno osjetljiva komunikacija
Prezentaciju o rodno osjetljivom jeziku održala je dr. sc. Brigita Miloš, docentica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskoga fakulteta i koordinatorica Centra za ženske studije. Potaknula je raspravu o odnosu roda i jezika kao osnovnog komunikacijskog sredstva. Posebna je pažnja bila usmjerena na antverpsku Povelju, dokument koji uređuje i upućuje na različite aspekte rodno osjetljive komunikacije; od obrazloženja potrebe za takvom vrstom komunikacije u akademskoj sredini, pa sve do mjera koje se imaju za poduzeti kako bi se ona i ostvarila u specifičnom akademskom kontekstu.
Nesvjesne pristranosti
Naše prosuđivanje života u zajednici i s drugima, uvijek je obojeno svjesnim ili nesvjesnim pristranostima (conscious and unconscious biases). Tih reakcija postajemo svjesni nakon što se dogode i one nisu nužno negativne. Međutim, implicitne te još i nesvjesne pristranosti – klasificirane u vidu stavova, stereotipa i predrasuda – korjenito utječu na diskriminirajuće pojave u društvu i zajednici. Naglasak radionice koju su vodile dr. sc. Sanja Bojanić, izvanredna profesorica na Akademiji primijenjenih umjetnosti i izvršna direktorica Centra za napredne studije Jugoistočne Europe te Kristina Stojanović Čehajić, istraživačica u CAS SEE-u, bile su upravo rodno implicitne, nesvjesne pristranosti, a sudionice i sudionik dobili su priliku i sami ispuniti dva testa (Harvard Project Implicit Association Test) – o rodu i karijeri te o rodu i znanosti – te razmijeniti rezultate i dojmove.
