Sveučilište u Rijeci kroz natječaj “UNIRI-INOVA”, pokrenut 2022. godine u okviru tadašnjih Programskih ugovora za financiranje znanstvene i umjetničke djelatnosti, pruža podršku interdisciplinarnim znanstveno-razvojnim projektima s konkretnim društvenim utjecajem. Ono što ovaj natječaj čini specifičnim jest poticanje dvosmjernog prijenosa znanja i povezivanje akademske i poslovne zajednice u rješavanju stvarnih izazova.
U očekivanju objave novog, petog po redu natječaja “UNIRI-INOVA”, u nastavku donosimo rezultate projekata nedavno zaključenog četvrtog kruga financiranja.
Uspostava okvira izrade prototipova hidrokrila kompleksne geometrije s primjenom u vrhunskom windfoilingu (voditelj: prof dr. sc. Tin Matulja, Tehnički fakultet)
Razvoj sportskih rješenja temeljenih na naprednom inženjerstvu rezultirao je ne samo vrhunskim sportskim postignućima, već i većom međunarodnom vidljivošću Sveučilišta u Rijeci. U aktivnosti su bili uključeni istraživači iz više sastavnica Sveučilišta, čime su ojačani kapaciteti za buduće međunarodne projekte, suradnje i partnerstva s industrijom.
Kroz projekt su otvorene nove prilike za međunarodnu suradnju, uključujući razmjenu studenata sa Sveučilištem u Toulonu. Studenti Tehničkog fakulteta sudjelovali su izradom završnih i diplomskih radova, dok su mladi istraživači stekli vrijedno iskustvo, uspostavili kontakte s industrijom i dobili poticaj za samostalno prijavljivanje budućih projekata.
Interdisciplinarna suradnja dovela je do novih znanstvenih publikacija iz područja strojarstva, brodogradnje i dinamike fluida. Posebnu vrijednost predstavlja primjena razvijenog prototipa u stvarnim uvjetima, kao i učinkovito korištenje istraživačke infrastrukture Tehničkog fakulteta i Centra za napredno računanje. Ostvareni rezultati prepoznati su i u znanstvenoj zajednici i na međunarodnoj sportskoj sceni.
AF4 profili za praćenje oporavka od traumatske ozljede mozga ljudi primjenom umjetne inteligencije, AF4-AI (voditeljica: prof. dr. sc. Mladenka Malenica, Medicinski fakultet)
Traumatska ozljeda mozga jedan je od najvećih medicinskih izazova današnjice. Svake godine milijuni ljudi diljem svijeta suočavaju se s teškim posljedicama ozljeda glave uzrokovanih prometnim nesrećama, padovima ili sportskim ozljedama. Unatoč napretku medicine, liječnicima i dalje nedostaje mogućnost praćenja staničnih i metaboličkih promjena u mozgu u stvarnom vremenu.
Ovaj projekt spojio je nanotehnologiju, umjetnu inteligenciju i međunarodnu suradnju kako bi razvio inovativan model praćenja ozljeda na nanorazini. U suradnji s tvrtkom byFlow iz Bologne, po prvi je put u svijetu provedeno frakcioniranje cerebrospinalne tekućine pacijenta s traumatskom ozljedom mozga primjenom napredne AF4 tehnologije. Ta tehnologija omogućila je razdvajanje nanočestica prema njihovoj veličini, obliku i drugim fizikalno-kemijskim svojstvima. Budući da nanočestice u cerebrospinalnoj tekućini nose vrijedne informacije o stanju središnjeg živčanog sustava, njihova analiza omogućila je stvaranje jedinstvenog „molekularnog otiska” stanja mozga. Uz pomoć modela strojnog učenja različite morfologije čestica mogle su se automatski prepoznati i klasificirati.
Projekt je postavio nove standarde u dijagnostici i translacijskoj medicini, omogućujući liječnicima brže i preciznije donošenje dijagnostičkih odluka, a važnost projekta potvrdile su i objave u prestižnom časopisu Nanoscale Advances te dobivena Nagrada Zaklade Sveučilišta u Rijeci za transfer znanja.
Zakrivljeni dilatator za ciljanu torakalnu drenažu (voditelj: prof. dr. sc. Alen Protić, Medicinski fakultet)
Suradnja stručnjaka iz područja medicine i inženjerstva rezultirala je razvojem inovativnog medicinskog uređaja za poboljšanje postupka drenaže prsnog koša. Primjenom digitalnog modeliranja i izradom fizičkih prototipova razvijeno je rješenje koje omogućuje preciznije, sigurnije i manje invazivno izvođenje zahvata.
Kroz više razvojnih iteracija uređaj je optimiziran na temelju povratnih informacija iz kliničke prakse. Time je smanjena mogućnost komplikacija i povećana učinkovitost postupka, što izravno doprinosi kvaliteti zdravstvene skrbi.
Projekt je ubrzao prijenos znanja iz laboratorija u kliničku praksu te otvorio mogućnosti za komercijalizaciju i daljnji razvoj inovacije. Njegova posebna vrijednost leži u interdisciplinarnoj suradnji i izravnoj primjeni znanstvenih rezultata u zdravstvenom sustavu. Istovremeno su stvoreni preduvjeti za snažniji dvosmjerni transfer znanja između Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci i KBC Rijeka, a pokrenuti su i postupci zaštite intelektualnog vlasništva na međunarodnoj razini.
Mikrobiomski i metabolički markeri idiopatskog normotenzivnog hidrocefalusa (voditeljica: doc. dr. sc. Željka Maglica, Fakultet biotehnologije i razvoja lijekova)
Možemo li uz pomoć mikroorganizama i sitnih molekula u tjelesnim tekućinama bolje razumjeti složene neurološke bolesti? U potrazi za odgovorom istraživan je idiopatski normotenzivni hidrocefalus, bolest koju je često teško prepoznati jer se njezini simptomi mogu zamijeniti s demencijom, a pritom značajno narušava kvalitetu života.
U suradnji s kliničarima iz KBC Rijeka i KBC Pula prikupljeni su uzorci likvora, krvi te brisovi nosa i grla pacijenata i kontrolne skupine. Analize su pokazale jasne razlike u sastavu određenih metabolita u likvoru i plazmi, što upućuje na moguće biološke pokazatelje, odnosno biomarkere bolesti.
Dobiveni rezultati važan su korak prema ranijoj i preciznijoj dijagnostici te boljem razumijevanju mehanizama nastanka bolesti. Projekt je dodatno osnažio suradnju između znanstvenika i liječnika te pridonio prijenosu znanja iz laboratorija u kliničku praksu, s ciljem unaprjeđenja skrbi za pacijente.
Protupožarni simulator u miješanoj stvarnosti (voditelj: doc. dr. sc. Goran Vizentin, Pomorski fakultet)
Na Pomorskom fakultetu razvijeno je inovativno tehničko rješenje koje spaja vatrogasnu mlaznicu i VR tehnologiju, stvarajući realistično okruženje miješane stvarnosti za protupožarnu edukaciju. Sustav se temelji na 3D-printanom sklopu izrađenom od reciklabilnih materijala, koji se može integrirati u standardne vatrogasne mlaznice.
Ugrađeni mehanički sklop, uključujući kućište, navojne elemente i polugu za aktivaciju VR upravljača, omogućuje da svaka fizička radnja, poput aktiviranja mlaza vode, bude vjerno prenesena u virtualno okruženje. Na taj se način stvara uvjerljiva simulacija gašenja požara u miješanoj stvarnosti. Uz hardverski dio razvijeno je i softversko rješenje za povezivanje sa VR sustavom. Sustav je namijenjen obuci i usavršavanju vatrogasaca, studenata zaštite od požara i djelatnika sigurnosnih službi, omogućujući im realistične simulacije u sigurnom i kontroliranom okruženju.
Ova inovativna priča koja se razvijala i nadopunjavala putem sveučilišnih linija financiranja UNIRI-ZIP i UNIRI-INOVA, ali i kroz europski projekt INNO2MARE u okviru kojega je financiran razvoj VR komponenti, nagrađena je i od strane Primorsko-goranske županije kao jedna od najboljih inovacija u 2025. prethodnoj godini.
