I visoko obrazovanje u štrajku

U četvrtak, 24. listopada u štrajk kreće i visoko školstvo, najavio je na sastanku regionalnih povjerenika Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja predsjednik Velikog vijeća prof. dr. sc. Igor Radeka te uz pojašnjenja vezana uz organizaciju pozvao i one koji nisu članovi Sindikata kao i studente da svojim ne dolaskom na nastavu podrže štrajk.

U štrajk se pozivaju svi zaposlenici jer u ovom štrajku Sindikat postavlja zahtjeve koji se odnose prvenstveno na nenastavno osoblje u cijelom sustavu. Štrajk će trajati jedan dan, s time da se može ponavljati svaki tjedan po jedan dan, o čemu će svi biti  pravodobno informirani, obavijestio je Radeka.

Sindikat traži  ono isto što traže i sindikati prosvjete za svoje nenastavno osoblje, dakle rast plaća, odnosno koeficijenata za 6,11 posto. Traži i korekcije za predavače na sveučilištima, veleučilištima i visokim školama te za umjetničke suradnike.

Sve ostale, znanstveno-nastavno, nastavno i znanstveno osoblje poziva se u ovoj fazi u štrajk radi solidarnosti.

Dizanje osnovice  za 6,12 % kolika je ponuda Vlade nije ispunjenje ni prosvjetarskih, niti zahtjeva NSZ-a. I jedni i drugi traže izravnanje među koeficijentima unutar svih javnih službi. Iako rast osnovice diže plaće svima, on ne uklanja nejednakosti među koeficijentima za poslove iste složenosti.

 Osim toga, rast plaća od 6,11 % je nedostatan s obzirom na dosadašnje zaostajanje plaća i fiskalne potencijale države. Treba znati da je Vlada je u Proračunu predvidjela deficit od 0,9 % BDP-a, što iznosi 3,6 milijardi kuna. To je deficit koji joj je odobrila i Europska unija, što znači da ostvarenje tog deficita neće smanjiti kreditni rejting i povećati kamatne stope. Međutim, u lipnju su izvijestili da je ostvaren suficit od 1,1 milijardu kuna. Kada se zbroji 3,6 milijarde i 1,1 milijarda, to je ukupni financijski potencijal od 4,7 milijardi kuna. Što je u tome naših 40 milijuna kuna, pa i prosvjetarskih 400 milijuna? Ništa. Niti 10 %, pojasnio je Radeka dodavši:

Sada je izrazito povoljno vrijeme za rast plaća.

  •  Očekuje se nova recesija, što znači da rasta plaća tada neće biti.
  •  Iduće godine u ovo vrijeme bit će izbori, a kada su izbori nema proračuna, a tada nema niti pregovora, što znači da će sadašnje rješenje plaća biti zacementirano za iduće dvije godine.