Domaćin ovogodišnje jesenske sjednice Opće skupštine YERUN-a, koja se održala od 13. do 15. listopada, bilo je Sveučilište Nikole Kopernika u Toruńu, Poljska. Predstavnici sveučilišta članova – rektori, prorektori i institucijski koordinatori – okupili su se u povijesnoj zgradi Collegium Maximum, gdje ih je uime domaćina pozdravio rektor prof. dr. sc. Andrzej Tretyn.
Uvodno predavanje pod nazivom Rooted in Tradition, Shaping the Future održao je prof. dr. sc. Adam Kola, prorektor za znanost, ujedno i potpredsjednik YERUN-a, koji je ukratko predstavio Sveučilište Nikole Kopernika, njegov povijesni značaj te razvoj znanosti i istraživanja u budućnosti. Dobrodošlici se pridružio i zamjenik gradonačelnika Toruńa, g. Adam Szponka. Popodnevni dio prvoga dana bio je rezerviran za posjet laboratorijima Instituta za fiziku, gdje su sudionici mogli čuti više o radu FAMO-a (engl. National Laboratory of Atomic, Molecular and Optical Physics), uključujući i napredni kvantni sat za stvarne aplikacije i projekt H2TRAP, financiran sredstvima ERC-a.
Drugi radni dan započeo je izlaganjem prof. dr. sc. Dominika Antonowicza, sociologa i voditelja Odjela za znanost i visoko obrazovanje Instituta za sociologiju. U svojem je predavanju pod nazivom „Znanost kao način osobnog i profesionalnog razvoja” predstavio preliminarne rezultate istraživanja o percepciji doktorskog obrazovanja u Poljskoj i mogućnostima zaposlenja nakon doktorata. Prema rezultatima istraživanja, 59 % studenata smatra rad u sustavu znanosti i visokog obrazovanja prestižnim, dok veliki dio studenata doktorskih studija (72 %) smatra da znanost općenito uživa veliko poštovanje, ali su institucije na udaru kritika. Kao posebno pozitivan rezultat ističe se mišljenje ispitanika o ulozi mentora: 70 % ispitanika smatra da mentor oblikuje njihov znanstveni put, a gotovo 80 % smatra da se taj odnos temelji na suradnji i međusobnom uvažavanju.
Dok su institucijski koordinatori raspravljali o tome kako se interno diseminiraju informacije o radu YERUN-a, za čelnike sveučilišta organizirana je radionica sa studentskim predstavnicima, posvećena raspravama o tome kako studente i doktorande više uključiti u znanost i akademsku zajednicu. Iako studenti i doktorandi svojim radom već pridonose svučilištima, postavlja se pitanje koliku podršku dobivaju za ravoj projekata i istraživačkih kapaciteta. Kako bi buduće generacije istraživača dobile potporu koju zaslužuju, potrebno je sagledati prepreke i nacionalne uvjete: koje prilike i ograničenja proizlaze iz nacionalnih sustava financiranja, propisa ili ustroja doktorskih studija, na što sveučilišta mogu sama utjecati, kako redovni posao, financijska nesigurnost, administrativni postupci i nejednak pristup utječu na sudjelovanje? Za YERUN su to strateška pitanja: budućnost znanstvenog i istraživačkog rada na sveučilištima ovisi o uvjetima koje stvaramo za mlade istraživače. Zato je cilj ovakvih radionica identificirati prakse primjenjive u različitim institucijama, utvrditi manji broj zajedničkih prioriteta te osmisliti moguće zajedničke pilot-projekte (npr. istraživačke boravke unutar YERUN-a, zajedničke programe mentorstva ili zajedničke studentske projekte). Dan je završio posjetom planetariju, smještenom u u povijesnoj zgradi stare gradske plinare u staroj gradskoj jezgri.
Treći dan susreta tradicionalno je rezerviran za formalnu sjednicu, a ovoga puta u središtu rasprava našla se dosadašnja provedba YERUN-ove strategije 2026.-2030., koja određuje prioritete i ciljeve do 2030. te potvrđuje YERUN-ovu dvostruku ulogu u zagovaranju politika i poticanju suradnje među članovima. Predstavnicima sveučilišta predstavljen je Radni plan za 2027., a tijekom sjednice održano je glasovanje za prihvaćanje novoga člana, Sveučilišta Cote d’Azur u Nici, čime se broj članova mreže povećao na 26.
Sljedeća sjednica zakazana je za ožujak 2027., kada će se članovi YERUN-a okupiti u Antwerpenu.
Fotogalerija: NCU Toruń