Što će u budućnosti raditi kontroleri, a što algoritmi? Gdje umjetna inteligencija već donosi stvarnu poslovnu vrijednost, a gdje su očekivanja još uvijek veća od rezultata? Treba li u potpunosti vjerovati umjetnoj inteligenciji i tko je odgovoran za greške i krivu poslovnu odluku, samo su neka pitanja na koje su na konferenciji KiM 2026 pokušali odgovoriti stručnjaci iz Atlantic Grupe, HT-a, Valamar Riviere, Erste banke i Holcima.
Umjetna inteligencija sve više ulazi u središte poslovnog odlučivanja. Mijenja način na koji kompanije analiziraju podatke i planiraju poslovanje, ali istodobno otvara pitanja pouzdanosti, odgovornosti, etike i regulacije.
Upravo je odnos umjetne inteligencije, poslovnog odlučivanja i kontrolinga bio u središtu druge konferencije „Kontroling i menadžment (KiM) 2026”, održane u danas, petak, 18. rujna, na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Konferenciju su organizirali Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Udruga hrvatskih kontrolera Rijeka, a okupila je velik broj sudionika iz poslovnog i financijskog sektora te akademske zajednice.
Pod motom „Poslovna transformacija i umjetna inteligencija”, kroz dvije tematske cjeline – „Od intuicije do algoritma” i „Redefiniranje profesije u doba AI-a” – raspravljalo se o tome gdje umjetna inteligencija već donosi konkretnu poslovnu vrijednost, ali i o njezinim ograničenjima i rizicima.
Poseban naglasak stavljen je na primjenu AI-ja u kontrolingu, profesiji koja se posljednjih godina sve više pomiče od klasičnog izvještavanja prema savjetodavnoj i strateškoj ulozi u kompanijama. Kako je istaknula prof. dr. sc. Neda Vitezić, predsjednica Udruge hrvatskih kontrolera Rijeka, umjetna inteligencija preoblikuje i samu ulogu kontrolera. AI se već koristi za obradu velikih količina podataka, različite analize i projekcije te izradu izvještaja i preporuka, čime stručnjacima u kontrolingu oslobađa vrijeme za složenije analize i procjene.
Istodobno, upravo zbog sve veće primjene AI-ja raste potreba za provjerom rezultata koje umjetna inteligencija generira. Kontroler će tako, uz korištenje AI alata, morati razumjeti njihove mogućnosti i ograničenja te provjeravati točnost i vjerodostojnost rezultata.
O tome kako AI utječe na logiku upravljanja kompanijama, konkurentsku prednost i ulogu menadžmenta u strateškim i kapitalnim odlukama govorio je Dejan Ljuština, CEO i Managing Partner Vision Partnersa.
Na transformaciju kontrolinga osvrnuo se i Vedran Antoljak, AI strateg i konzultant iz Best Advisoryja, koji je promjenu opisao kao pomak od klasičnog izvještavanja prema strateškoj inteligenciji. Kroz konkretne primjere primjene tehnologije pokazao je kako AI može pomoći stručnjacima u kontrolingu te predstavio preporuke za njegovo uspješno uvođenje u poslovne procese.
AI u poslovnoj praksi
Koliko je AI već prisutan u svakodnevnom radu kontrolera pokazala je panel-rasprava „AI – mit ili stvarnost u kontrolingu”, koju je moderirala Moira Betić, direktorica Sektora kontrolinga u LRH. O iskustvima s primjenom umjetne inteligencije u kontrolingu i upravljanju, uključujući predikcije, modeliranje, automatizaciju procesa i podršku odlučivanju, govorili su Siniša Resanović, direktor centralnih financija i korporativnog kontrolinga u Atlantic Grupi, Ida Zelenka Puđa, direktorica Sektora business performance managementa u HT-u, te Ivana Đaić, voditeljica kontrolinga i poslovnog razvoja u Holcimu Hrvatska.
Rasprava je pokazala da AI može preuzeti dio rutinskih poslova i ubrzati obradu i analizu podataka, čime stručnjacima u kontrolingu ostaje više prostora za interpretaciju rezultata, procjenu poslovnog konteksta i podršku menadžmentu u donošenju odluka. Uz sve veću primjenu AI-ja u poslovnom odlučivanju nameću se i pitanja na koja poslovna praksa još traži odgovore: koliko vjerovati rezultatima koje generira umjetna inteligencija, tko je odgovoran za pogrešku te kako osigurati pouzdano i odgovorno korištenje tehnologije?
O odnosu inovacije i regulacije na konkretnim primjerima govorili su Roberto Gobo, direktor digitalne strategije i tehnologije u Valamar Rivieri, i Dubravka Moher, voditeljica službe investicija i imovine u Erste banci, u raspravi koju je moderirao doc. dr. sc. Ivan Šabić. Uz poslovne koristi novih tehnologija, razgovaralo se o potrebi jasnih pravila, odgovornosti i kontrole njihove primjene.
U završnom dijelu konferencije Andrea Vuković, stručnjakinja za komunikacije i digitalni sadržaj u Hrvatskom Telekomu, predstavila je edukacijske sadržaje na primjeru T Business Akademije, čime je otvoreno i pitanje razvoja novih kompetencija potrebnih zaposlenicima u poslovnom okruženju koje se ubrzano mijenja.
Jedna od ključnih poruka konferencije je da umjetna inteligencija neće jednostavno zamijeniti kontrolera, ali će značajno promijeniti njegov posao. Dio rutinskih aktivnosti može se automatizirati, dok će sve važnija biti sposobnost razumijevanja poslovnog konteksta, provjere rezultata koje generira AI, interpretacije podataka i pružanja kvalitetne podrške menadžmentu.
„Budućnost kontrolinga nije u natjecanju s AI nego prihvatiti ga kao suradnika i težiti da postane bolji stručnjak”, naglasila je prof. dr. sc. Nada Vitezić, ističući da AI ima više informacija, izraračunava brže i predviđa bolje, no AI nikad neće moći preuzeti odgovornost za odluku. “Posljednju riječ mora imati čovjek koji razumije podatke, poslovanje, tehnologiju ii ma odgovornost. To je kontroler budućnosti” zaključila je Vitezić.
