Lauru Manin, studenticu 2. godine Sveučilišnog diplomskog studija Sanitarno inženjerstvo na Medicinskom fakultetu, rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija proglasila je studenticom generacije za akademsku 2023./2024. godinu. Laura je proglašena ”najboljom od najboljih”, a ta joj je čast pripala među studenticama i studentima koji su u ovoj godini dobili Nagradu rektorice za izvrsnost. Kao dio svečane ceremonije centralnog Diesa Academicusa, 51. rođendana Sveučilišta u Rijeci, održane 22. svibnja 2024. u atriju Građevinskog fakulteta na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, dodijeljene su spomenute Nagrade za izvrsnost te posebne Nagrade rektorice u kategorijama: Studenski aktivizam, Studentski stručni, umjetnički ili znanstveni rad, Studentski sport, Studentsko volontiranje i Studentski projekt.
Studentica generacije Laura Manin studira na 2. godini Sveučilišnog diplomskog studija Sanitarno inženjerstvo Medicinskog fakulteta i svoje obveze obavlja s izvrsnim uspjehom za sto je i nagrađena Dekanovom nagradom.
Aktivna i uspješna i u drugim područjima: završila je CEEPUS International Summer School, volontira u Astronomskom društvu Višnjan gdje održava dvije radionice te je dobitnica zahvalnice grada Poreča za volonterski doprinos zajednici u 2023. godini. Demonstratorica je na kolegiju Analitička kemija, sudionica je Kongresa zaštite zdravlja – SANITAS te je glavna urednica Knjige sažetaka spomenutog Kongresa. Osim toga, ove je godine sudjelovala u projektu Erasmus+.
Rektorica je uručila i Priznanje novi počasnim profesorima Sveučilišta u Rijeci. Počasno zvanje Honoris Professor uručeno je prof. dr. sc. Slobodanu Ribariću, nastavniku i znanstveniku iznimna međunarodnog ugleda, umirovljenom redovitom profesoru u trajnom izboru na Fakultetu elektronike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. U odsutnosti je u ovo počasno zvanje promoviran i prof. dr. sc. Giovanni Durbiano, talijanski arhitekt i profesor arhitektonskog dizajna na Politehničkom sveučilištu u Torinu, gdje je i doktorirao povijest moderne arhitekture.
Svečanu sjednicu Senata Sveučilišta u Rijeci – centralnu proslavu 51. Diesa Academicusa Sveučilišta u Rijeci svojim su prisustvom počastili i održali prigodne govore:
Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske
Ivica Šušak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andreja Plenkovića
Zlatko Komadina, primorsko-goranski župan
Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke
prof. dr. sc. Dragan Ljutić, predsjednik Rektorskog zbora Republike Hrvatske
prof. dr. sc. Ivan Svetlik, predsjednik Sveučilišnog vijeća Sveučilišta u Rijeci
Predsjednik Milanović čestitao je Sveučilištu i laureatima i osvrnuo se na burnu povijest Rijeke: Rijeka je oduvijek otvoreni grad, a to je za jedan grad vrlo bitno. Sveučilište u Rijeci natječe se s mnogo snažnijima i većima od sebe i to uspješno i toga se ne boji! Ovo je grad tehnike, tehnologije, industrije… Surađujte i dalje i više i šire i nemojte si prestati postavljati visoke ciljeve!
Državni tajnik Šušak prenio je pozdrave Premijera i resornog ministra prof. dr. sc. Radovana Fuchsa te istaknuo: U Rijeci je ugodno boraviti, jer se ovdje osjeća istinska zajednica profesora i studenata, cijele akademske zajednice. Uzeći u obzir vaše članstvo u Savezu YUFE, Sveučilište u Rijeci već čini ono što druge tek potičemo da urade. Sveučilište u Rijeci zapošljava i povratnike, ali i strane profesore. Uvijek ste otvoreni i spremni san suradnju, ali i kritiku. Želim vam svako dobro i daljnji razvoj i napredak!
Proslavi su nazočili i brojni drugi ugledni gosti iz političke, akademske i društvene zajednice.
Rektorica Prijić Samaržija održala je prigodni govor:
Ne treba navoditi razloge i objašnjavati zašto je naša dobrobit – fizička, emocionalna, intelektualna, društvena i ekonomska – okosnica ovogodišnjih aktivnosti obilježavanja Dana Sveučilišta u Rijeci. Ako postoji išta prema čemu ni jedna osoba ne može biti ravnodušna, to je pitanje njene sreće i dobrobiti. Doživljaj dobrobiti vezan je uz osjećaj da smo dobro, uz osjećaj osobnog rasta i ispunjenja. Tema dobrobiti i sreće često se vezuje uz tzv. pozitivnu psihologiju, pseudoznanstvene tehnike revitalizacije ili korporacijske taktike povećanja motivacije osoblja radi profita. Zbog toga ozbiljni intelektualci često pokazuju podrugljivi prijezir prema toj ‘lakoj’ i svakodnevnoj temi i prepuštaju je industriji gurua i karizmatičnih inspiracijskih govornika. Međutim, Najveći umovi poput Sokrata, Platona, Aristotela, Epikteta, Epikura, Tome Akvinskog te mnogih modernih i suvremenih mislilaca upravo su temu dobrobiti ili sreće postavljali u središte svojih filozofskih rasprava. Aristotel je tvrdio je sreća najveće dobro. Sve druge ciljeve uvijek želimo upravo zato što smatramo da će nam zajamčiti sreću. Pitanje je samo što ZAPRAVO čini sreću i dobrobit.
Svjesni smo da se društveni konflikti, krize i neravnoteže uvijek prelamaju na konkretnim životima pojedinaca i međuljudskim odnosima. Sve je više objektivnih izvješća o padu razine sloboda, vladavine prava i demokratskih vrijednosti. Prijetnje sloma društvenog poretka i civilizacijskih vrijednosti te distopijski futuristički scenariji proizvode tjeskobe i frustracije. Te iste tjeskobe i frustracije potom hrane iracionalnosti i agresivnost. Sve prisutniji osjećaj osobnog gubitka kontrole mnogi misle da mogu nadoknaditi oslanjanjem na one koji obećavaju najviše kontrole i zaštite, autoritarnim liderima i zagovornicima politika čvrste ruke. A oni pak, vjerni prokušanoj populističkoj taktici, smatraju da će željenu sreću i dobrobit osigurati jednima tako što će ju oduzeti drugima. Kao da su sreća ili dobrobit nešto čega ima u ograničenim količinama pa je stoga moramo zauzeti više za sebe i svoje. U ovakvim okolnostima sveučilišta trebaju poslati poruku da se dobrobit i sreća ne postižu ničijom čvrstom rukom, a posebno ne onom koja obećava da se količina naše dobrobiti i sreće može povećati samo ako se ukine pravo na dobrobit i sreću drugih. Naprotiv, svi koji su se ikada intelektualno odgovorno bavili ovom temom slažu se da je nužan uvjet naše dobrobiti upravo – dobrobit drugih ljudi.
Kultiviranje zdrave zajednice i zdravih odnosa sastavni je dio sreće i dobrobiti. Ova zapažanja su cijelosti podudarna s definicijama sreće i dobrobiti velikih filozofa. Osjećaj dobrobiti ne sastoji se od ispunjenja želja – za novcem, moći ili statusom jer ona predstavljaju samo hedonističku traku za trčanje. Što ih više imate, sve ih više trebate, a pritom donose sve kraće periode i sve manje osjećaja dobrobiti. Nasuprot tome, ciljevi koji uključuju brigu za druge poput pravednog društva, dobrog zdravlja, ljubavi prema znanju i lijepoj umjetnosti, fizičkog užitka i bezinteresnog prijateljstva istinski doprinose našoj dobrobiti.
Završavam riječima velikog filozofa rektora: J. S. Milla: Sveučilišta svoju suštinsku vrijednost crpe iz činjenice da svoje ljude trebaju učiniti učinkovitijim borcima u neprekidnoj borbi koja bjesni između dobra i zla. Ideja je sveučilišta da ohrabri i pomogne budućim intelektualnim dobročiniteljima čovječanstva i ako je moguće, da i ono samo ima takve dobročinitelje.
Svim ljudima Sveučilišta u Rijeci i našim suputnicima u vrlini čestitam Dan Sveučilišta. SEMPER MAGIS!
Prigodni govor održala je i predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Lana Par:
Drago mi je što je tema ovogodišnje proslave Dana Sveučilišta ”Zdrava zajednica”. U Rijeci to nije samo floskula već tradicija koja je utkana kroz 51 godinu u 51 generaciju studenata, upravo jer pruža zdravu zajednicu i zdravu okolinu za rast i razvoj mladih. Zdrava zajednica produkt je zdravih vrijednosti koje zajedno njegujemo i kojima se i mi studenti ponosimo. Naši kolege briljiraju u raznim znanstvenim i umjetničkim područjima, sportu. Inovativni su, marljivi, uporni, no prije svega veliki ljudi. Samoinicijativno prepoznaju potrebe zajednice i svojim znanjem i vještinama kroz razne projekte ostavljaju svoj trag, čine zajednicu boljom i zdravijom. Hvala Sveučilištu i svima vama koji taj rad, trud i vrijednosti prepoznajete, cijenite i jačate. No, radujte se našem buntu i kritikama! Ne bojte se! Slušajte nas! Čujte nas! Potičite nas da budemo bolji od vas, nemojte nas sputavati, hrabrite nas u našim propitkivanjima, bodrite nas kad želimo i tražimo više, bolje. Budite sretni kad nas čujete. Znat ćete da nam je stalo. Bojati se trebate samo naše tišine! Konstruktivna kritika najiskreniji je i najvrjedniji pokazatelj brige. Prihvaćanje iste pokazatelj je veličine i jedini put do napretka. Drage studentice i studenti, ne dopustite da vas sputava strah od nepoznatog! Prigrlite mogućnosti budućnosti raširenih ruku. Mi smo budućnost!
Dobitnici Nagrade rektorice za izvrsnost su:
1. Ana Marija Lončar, studentica 3. godine Sveučilišnog prijediplomskog studija Primijenjena umjetnost na Akademiji primijenjenih umjetnosti
2. Karla Mijić, studentica 3. godine Sveučilišnog prijediplomskog studija Poslovna ekonomija na Ekonomskom fakultetu
3. Sara Patačko, studentica 2. godine Sveučilišnog diplomskog studija Biotehnologija u medicini na Fakultetu biotehnologije i razvoja lijekova
4. Ema Herc, studentica 6. godine Sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Dentalna medicina na Fakultetu dentalne medicine
5. Martina Sirotić, studentica 2. godine Sveučilišnog diplomskog studija Informatika na Fakultetu informatike i digitalnih tehnologija
6. Laura Nađ, studentica 2. godine Sveučilišnog diplomskog studija Fizika na Fakultetu za fiziku
7. Martina Baraba, studentica 2. godine Sveučilišnog diplomskog studija Diskretna matematika i primjene na Fakultetu za matematiku
8. David Kralj, student 4. godine Sveučilišnog prijediplomskog studija Menadžment održivog razvoja na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu
9. Maura Blažević, studentica 3. godine Stručnog prijediplomskog studija Fizioterapija na Fakultetu zdravstvenih studija
10. Antonia Tea Beroš, studentica 3. godine Sveučilišnog prijediplomskog studija Pedagogija na Filozofskom fakultetu
11. Alen Babajić, student 3. godine Sveučilišnog prijediplomskog studija Građevinarstvo na Građevinskom fakultetu u
12. Laura Manin, studentica 2. godine Sveučilišnog diplomskog studija Sanitarno inženjerstvo na Medicinskom fakultetu
13. Blanka Jurić, studentica 2. godine Sveučilišnog diplomskog studija Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu na Pomorskom fakultetu
14. Dino Markić, student 5. godine Sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Pravo na Pravnom fakultetu
15. Lana Miličević, studentica 2. godine Sveučilišnog diplomskog studija Računarstvo na Tehničkom fakultetu
16. Angela Petrovska, studentica 5. godine Sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog Učiteljskog studija na Učiteljskom fakultetu
17. Katja Marđetko, studentica 3. godine Sveučilišnog prijediplomskog studija Logopedija Sveučilišta u Rijeci
18. dr. sc. Nadja Čekolj, mag. soc. et. pead., alumna Doktorskog studija Pedagogija na Filozofskom fakultetu
19. dr. sc. Valentino Rački, dr. med., alumni Doktorskog studija Biomedicina na Medicinskom fakultetu
20. Ante Sikirica, mag. ing. mech. student Doktorskog studija iz područja Tehničkih znanosti na Tehničkom fakultetu
Ostale Nagrade rektorice
Osim uspjeha na studiju, Sveučilište u Rijeci vrednuje i nagrađuje i ostale aktivnosti studentske populacije kao što su rad na znanstvenim i stručnim radovima i projektima, angažman i uključenost u društvene procese i sport te volontiranje. Nagrade se dodjeljuju na temelju provedenog natječajnog postupka.
Nagradu za stručni/znanstveni/umjetnički rad primila je Dorotea Božičević, studentica 2. godine Sveučilišnog diplomskog studija Strojarstvo na Tehničkom fakultetu. Dorotea je nagrađena za rad pod nazivom Search for Dark Matter Axions with CAST-CAPP, koji opisuje metodu detekcije hipotetskih čestica aksiona. Rad je objavljen u renomiranom znanstvenom časopisu iz područja prirodnih znanosti Nature Communications.
Nagradu za stručni/znanstveni/umjetnički rad dobio je i Tin Jagoić, student 6. godine Sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Medicina na Medicinskog fakultetu. Tin je nagrađen je za rad Real-Time PCR Quantification of 87 miRNAs from Cerebrospinal Fluid: miRNA Dynamics and Association with Extracellular Vesicles after Severe Traumatic Brain Injury, koji je objavljen u znanstvenom časopisu International Journal of Molecular Sciences. Dugogodišnjim intenzivnim radom i ispitivanjem u laboratoriju Tin je dao značajan doprinos istraživanju promjena u molekulskom sastavu cerebrospinalne tekućine nakon traumatske ozljede mozga.
Nagradu za stručni/znanstveni/umjetnički rad također je dobio Bernard Vušković, student 2. godine Sveučilišnog diplomskog studija Nautika i tehnologija pomorskog prometa na Pomorskom fakultetu u Rijeci. Bernard je nagrađen za rad pod nazivom: Fostering Sustainable LNG Bunkering Operations: Development of Regulatory Framework objavljen u znanstvenom časopisu Sustainability. Student je prvi autor ovog nagrađenog rada kojim dao sveobuhvatnu analizu uporabe LPG-a kao goriva u pomorskom prometu uzimajući u obzir njegove potencijalne prednosti i slabosti.
Nagradu za volontiranje dobile su Tina Grgasović i Antonija Zlatarić.
Tina je studentica 5. godine Sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Medicina na Medicinskom fakultetu. Volonterskim angažmanom i zalaganjem u Centru za genetičku edukaciju i Studentskoj sekciji za medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta u Rijeci kao i Studentskom zboru Sveučilišta u Rijeci te kao voditeljica studentske sekcije znanstvenog časopisa Medicina Fluminensis, Tina je dala izniman doprinos kvaliteti studentskog života i promociji Sveučilišta u Rijeci. Visoku motivaciju i sposobnost za popularizaciju znanosti pokazala je osmišljavanjem i pokretanjem Sience Sundayja, inovativnog projekta za poticanje znanstvene radoznalosti i istraživačke djelatnosti među studentima.
Antonija je studentica 1. godine Sveučilišnog prijediplomskog studija Pedagogija na Filozofskom fakultetu. Antonija je volontirala u Udruzi za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter, Udruzi LORI, Društvu Crvenog križa Primorsko-goranske županije i Fakultetskom odboru studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci FOSS MEDRI. Njezine volonterske aktivnosti doprinose kvaliteti življenja različitih društvenih skupina, a ogledaju se u kreiranju podcasta za informiranje i osnaživanje LGBT+ mladih, sudjelovanju u projektu Movember 2022., organizaciji konferencije DOKON 2023 i provedbi 25. Riječkih dana bioetike.
Nagradu za studentski aktivizam dobili su Eugen Car i Andrija Herceg.
Eugen je student 5. godine Sveučilišnog integriranog studija Medicina na Medicinskom fakultetu. Impresivan je popis organizacija i tijela u čiji je rad Eugen uključen: Senat Sveučilišta u Rijeci, Stručno vijeće za učenje i poučavanje, Odbor za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete Sveučilišta u Rijeci, Povjerenstvo za priznavanje i vrednovanje prethodnog učenja, Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci, Fakultetsko vijeće, Povjerenstvo za nastavu te Vijeće za rodnu ravnopravnost Medicinskog fakulteta u Rijeci. Značajna je njegova aktivnost i u studentskim projektima: Znanstveni PIKNIK, Kongres neuroznanosti NeuRI, Teddy Bear Hospital, Student Day Festival i Ribroo kamp za brucoše. Osim toga uključen je u vodstvo Udruge FOSS-MEDRI, a inicijator je osnivanja studentskih sekcija na Medicinskom fakultetu u Rijeci čime je značajno proširena i oplemenjena ponuda izvannastavnih aktivnosti za studente. Eugenov svestrani angažman daje izniman doprinos društvu, vidljivosti Medicinskog fakulteta i Sveučilišta u Rijeci.
Andrija je student 2. godine Sveučilišnog diplomskog studija Poslovna ekonomija na Ekonomskom fakultetu. Andrija je aktivno sudjelovao u radu Fakultetskog vijeća Ekonomskog fakulteta, Stegovnog povjerenstva i Povjerenstva za nastavu, bio je glavni koordinator volonterske skupine na Gospodarskom forumu Ekonomskog fakulteta, predsjednik je Studentskog zbora Ekonomskog fakulteta, jedan od osnivača studentske organizacije Financijska akademija Rijeka – FINRI kao i Udruženja studenata ekonomskih fakulteta USEF. Andrija je izvrstan primjer studenta koji je uz akademsku izvrsnost izrazito motiviran za stvaranje promjena u društvu i integraciju studentske populacije u društveni život lokalne zajednice.
U svrhu poticanja studenata na uključivanje u različite stručne i znanstvene projekte, Sveučilište u Rijeci dodjeljuje i Nagradu rektora za studentski projekt koja je ove godine pripala Josipu Lukešiću, studentu 2. godine Sveučilišnog diplomskog studija Strojarstvo na Tehničkom fakultetu Josip je nagrađen za inovativan projekt EduGarden pametni vrt, koji je osmislio sa svojim kolegom i koji ima izraženo obilježje interdisciplinarnosti objedinivši botaniku, agronomiju i STEM. Pametni vrtovi nisu novost međutim, EduGarden ima posebnu edukacijsku vrijednost jer je primjenjiv u školama odnosno za podučavanje učenika o procesu uzgoja biljaka na zanimljiv i inovativan način. Softver upravlja osnovnim parametrima za uzgoj biljaka, od vlažnosti supstrata, gnojidbe do intenziteta osvjetljenja. Ovaj projekt osvojio je zlatne medalje na sajmu inovacija u Ženevi u konkurenciji od preko 1000 inovacija što je najbolji dokaz njegove vrijednosti i značaja.
Bilo kakav vid tjelesne aktivnosti tijekom studentskog života donosi brojne benefite: od stjecanja radnih navika, do socijalizacije, razvoja timskog duha do boljeg fizičkog i psihičkog zdravlja. U želji da što veći broj studentica i studenata potaknemo na aktivno uključivanje u neku od sportskih aktivnosti, Sveučilište u Rijeci dodjeljuje Nagradu za sport koja je ove godine otišla u ruke Eme Sgardelli. Ema je studentica 2. godine Sveučilišnog prijediplomskog studija Rani i predškolski odgoj i obrazovanje na Učiteljskom fakultetu i primjer izvrsne studentice i vrhunske sportašice. Nacionalna je reprezentativka u karateu s brojnim izvanrednim rezultatima na natjecanjima europske i svjetske razine. Posebno ističemo njen nedavni fantastičan uspjeh kojeg je postigla u Finalu europskog prvenstva u karateu osvojivši zlatnu medalju i titulu europske prvakinje u karateu.
