Prorektorica za studije, studente i osiguravanje kvalitete prof. dr. sc. Irena Vodopija-Krstanović sudjelovala je, kao predstavnica Rektorskoga zbora Republike Hrvatske, na sastanku mreže Universities for Enlightenment (U4E), održanom 10. i 11. srpnja 2026. u Regensburgu, Njemačka.
Na sastanku su razmatrane tri ključne teme:
- izvješća o aktualnim izazovima i stanju akademskih sloboda u pojedinim europskim zemljama
- otpornost visokog obrazovanja u kontekstu jačanja antidemokratskih tendencija, s naglaskom na modele upravljanja, financiranje, javnu vidljivost i društvenu relevantnost sveučilišta, mreže dionika te digitalni suverenitet
- odnosi mreže U4E i njezinih članica s Mađarskim rektorskim zborom.
Tijekom sastanka predstavljeni su i aktualni podaci o stanju akademskih sloboda u Hrvatskoj iz triju izvora: Academic Freedom Index (AFI), izvješća organizacije Freedom House te izvješća Europskog parlamenta Academic Freedom Monitor 2025 (EPRS/STOA).
Academic Freedom Index sastoji se od pet pokazatelja koji zajedno mjere stvarno stanje akademskih sloboda u svijetu: slobodu istraživanja i poučavanja, slobodu akademske razmjene i diseminacije, institucionalnu autonomiju, integritet sveučilišnog kampusa te slobodu akademskog i kulturnog izražavanja. Prema najnovijem ažuriranju Academic Freedom Indexa 2026, koje obuhvaća 179 zemalja i teritorija, indeks se temelji na procjenama više od 2350 stručnjaka iz cijelog svijeta.
Prema podacima iz Academic Freedom Indexa za 2025. godinu (Kinzelbach i sur., 2025), koje navodi i izvješće Europskog parlamenta Academic Freedom Monitor 2025 (EPRS/STOA), Hrvatska se 2024. godine nalazila u gornjih 20–30 % zemalja svijeta s ukupnim AFI rezultatom 0,83, dok je europski prosjek iznosio 0,84. Hrvatska je, uz Poljsku, tada bila jedina država članica Europske unije koja je napredovala iz statusne skupine B u skupinu A. Od pet pojedinačnih pokazatelja, institucionalna autonomija bilježila je najveći pad za Hrvatsku u prethodnih deset godina (−0,58), no ta promjena nije bila statistički značajna. Prema izvješću Freedom House za 2025. godinu, ocjena akademske slobode u Hrvatskoj iznosi 3 (na ljestvici 0–4), što je nepromijenjeno u odnosu na prethodne četiri godine.
Najnovije globalno ažuriranje Academic Freedom Indexa 2026 (podaci na kraju 2025. godine, V-Dem verzija 16) pokazuje da je Hrvatska u međuvremenu pala s pozicije u gornjih 20–30 % na poziciju u gornjih 30–40 % zemalja svijeta. Pritom se Hrvatska nalazi na samom vrhu te niže skupine, odmah iza Finske, koja zatvara prethodnu (višu) skupinu, što upućuje na to da je riječ o graničnom, malom pomaku unatoč promjeni skupine.
Navedeni podaci potvrđuju da Hrvatska kontinuirano zadržava stabilnu i relativno visoku razinu akademskih sloboda u europskim i svjetskim usporedbama.
Fotografije: Julia Dragan (Sveučilište u Regensburgu)