Na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci u srijedu, 27. ožujka 2027. održano je predstavljanje projekta pod nazivom ”Dezinformacijski narativi i kako ih hranimo: Lekcije iz Ukrajine i superizborna 2024. godina”. Predstavljanje projekta održale su prof. dr. sc. Marijana Grbeša Zanzerović, redovita profesorica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Laura Majer, asistentica na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Organizatori predstavljanje bili su: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Veleposlanstvo Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Republici Hrvatskoj i Sveučilište u Rijeci.
U ime domaćina prisutnima se uvodno obratila rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija: Poznati postulat kako je za objektivno novinarstvo dovoljna neutralnost, odnosno ponuditi dvije strane priče, odavno nije dovoljan, već je jednako važan i sadržaj koji na govornici prenose. Danas je novinarstvo kompleksnije no što je ikada bilo, a građani moraju biti svjesni da iako često nalikuje na vijest – to vijest ne mora biti. Nasa potreba da dodjemo do istine uvijek je prisutna, u vremenima kulta amaterizma i neprosvijećenosti sve teže do istine dolazimo.
Okupljene je pozdravio i riječki gradonačelnik Marko Filipović: Trudimo se djecu građanski odgajati, primjerice kroz predmet Građanski odgoj koji smo u Rijeci uveli u škole. Kao javne osobe moramo upozoravati na pojave dezinformacija u medijima, koje su česte u političkim predizbornima kampanjama gdje se nerijetko plasiraju i ponavljaju potpune neistine. Zato su ovakva istraživanja važna da otkriju kako i gdje dezinformacije nastaju i kojim se kanalima šire.
U ime Britanskog veleposlanstva u Zagrebu obratio se prvi tajnik i voditelj Političkog odjela Andreas Capstack: Dezinformacije se danas mogu širiti anonimno i najčešće tvore mješavinu istinitih činjenica i fikcije. Svjedoci smo brojnih primjera toga na slučajevima poput: rata u Ukrajini, klimatskih promjena, covid-krize… Zato je važno istraživanje koje se danas predstavlja, kako bismo se borili za točne narative, jer je očito u ovom društvu laži, da parafraziram Orwella, reći istinu postalo revolucionarni čin.
Istraživanje Fakulteta političkih znanosti i Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu o dezinformacijskim narativima vezanim za rat u Ukrajini provedeno je u okviru projekta Narrative Warfare in Ukraine: Decoding Disinformation and Propaganda. Projekt je realiziran u suradnji s Britanskim veleposlanstvom u Zagrebu, u okviru programa Impact Fund. Cilj projekta bio je istražiti dezinformacijske i manipulativne narative vezane uz rat u Ukrajini te utvrditi na koji način mediji, često nesvjesno, sudjeluju u širenju takvih narativa.
Prof. dr. sc. Marijana Grbeša Zanzerović s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu podsjetila je na rezultate istraživanja koje je proveo Adria Digital Media Observatory (ADMO), a koji pokazuju da većina dezinformacija o Ukrajini koje se šire u Hrvatskoj, dolazi s opskurnih portala iz Srbije ili Bosne i Hercegovine. Grbeša Zanzerović pokazala je neke uobičajenih propagandnih taktika koje se koriste u takvim objavama, od demonizacije Ukrajine i Ukrajinica, do plasiranja najrazličitijih teorija zavjere.
Pravi problem nastaje kad mediji, vođeni senzacionalizmom, preuzimaju propagandne narative koji cirkuliraju društvenim mrežama. Jedan od takvih je, recimo, da su ukrajinske izbjeglice privilegirane u odnosu na domicilno stanovništvo. Istraživanje koje su proveli kolege u okviru projekta ADMO pokazalo je da se gotovo 50 % hrvatskih građana slaže s tom tezom, što znači da je propaganda odradila svoje. Kod istraživanja narativa, primjećujemo na interpretacijski okvir često i nije potpuno lažan, ali je zavodljiv! Narativi su silno jaki, jer formiraju percepciju stvarnosti. Društvene mreže šire dezinformacije, no vrlo je važna i uloga mainstream medija; oni nerijetko odustaju od objektivnosti i profesionalnog izvještavanja, jer u pokušaju da prežive nad udarom, prelaze na clickbaitove i senzacionalizam te ne biraju alate kojima bi dobili našu pažnju. Posao tzv. ‘farmi botova’ postao je iznimno unosan, a sve to vodi k tome da kažemo kako smo u totalnom kaosu i kako ne znamo više kome vjerovati! Pojavom i razvojem AI-a (umjetne inteligencije situacija će postati brutalna, ali i zanimljiva za istraživanje. Pravo novinarstvo nažalost propada, a etički izazovi koji su pred medijima sve su veći. Zato moramo raditi na jačanju profesionalnih standarda!, kazala je Grbeša Zanzerović.
Laura Majer s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, predstavila je platformu Retriever koju je razvio tim s tog Fakulteta, a koja omogućuje pretraživanje čak osam milijuna članaka s hrvatskih potrala objavljenih od 2000. godine do danas. U okviru projekta Narrative Warfare in Ukraine, FER-ov tim započeo je razvoj modela za automatsko prepoznavanje i ‘hvatanje’ narativa u hrvatskim medijima.
