Poštovane kolegice i kolege, studentice i studenti, prijatelji Sveučilišta u Rijeci
Pogled unazad na godinu koju ispraćamo obilježen je razmišljanjima koja variraju od nadahnutih futurističkih do fatalističkih apokaliptičnih scenarija. S jedne strane,zapanjujući tehnološki razvoj i inovacije preoblikuju svijet u znanstveno-fantastične prostore života, rada komunikacije i opuštanja. S druge strane, tmurne perspektive polikrize,“savršene oluje” ekonomsko-financijske-geopolitičke-demokratske-klimatske-demografske-zdravstvene i drugihkriza – nagovješćuju zastrašujući multiplicirajući učinak sadašnjih izazova na buduću kvalitetu života i rada. Oba scenarija se nerijetko pretapaju u distopijske prognoze ciničnog nepovjerenja u ljudsku mudrost. Znanstvenike više ne tješi ni govoriti “nije da vas nismo upozoravali.” Svi se slažu da ćemo u sljedećoj i narednim godinama trebati mudrost koja nadilazi svakodnevne vještine, znanja, racionalnost, pragmatičnost, kompromise, entuzijazam i brojne druge vrline koje priliče nekim drugim vremenima. Sad nam treba istinska, univerzalna mudrost koja nadilazi svaki partikularizam, uključujući politički, institucijski, disciplinarni ili kulturalni.
Dio pouke možemo izvesti iz Platonovog dijaloga Timej, koji započinje pričom o Solonu, Atenskom državniku –pjesniku, kreiranom po istoimenom atenskom arhontu. Solonje poznat kao jedan od sedmorice velikih starogrčkih mudraca, bio je veliki reformator koji je uspio stabilizirati Atenu u kaotičnim vremenima. Držao je da je mudrost razbacana po svijetu i među ljudima te je mnogo putovao, učio i razgovarao. Ključan utjecaj na državnika ostavili su svećenici iz egipatskog grada Saisu. Ondje je shvatio da je bilo i opet će biti uništenja čovječanstva uslijed mnogih i različitih uzroka. Ljudski životi i društva opstoje u osjetljivoj ravnoteži prirode, a poremećaji su predvidive posljedice razvoja i intervencija u prirodni red. Međutim, ključna mudrost Egipta koju je Solon naučio i primijenio jest da je preživljavanje katastrofa moguće jedino ustrojavanjem dobrog društva. Iako društveni ustroj nije jednak za sve zajednice, jedan preduvjet nužan je za sva društva. Ni jedan oblik društva koji stvara, potiče i održava političku i materijalnu nejednakost neće dugoročno opstajati niti spriječiti katastrofe. Neće, jer političke i ekonomske nejednakosti ne povezuju različite ljude koji idu različitim putovima, nego produbljuju jazove i jedne okreću protiv drugih.
Mi, ljudi sveučilišta i znanosti, mi koji generiramo nova znanja i knjige, mi koji zato putujemo i raspravljamo – u nadolazećoj godini imamo zato i posebnu dužnost sve svoje snage usmjeriti na istraživanja dobrog društva. Ne trebamo tragati za krivcima, uspoređivati zasluge i doprinose, niti mjeriti postignuća. Mi trebamo i možemo prepoznavati svaki talent i širiti prostore doprinosa na temeljima novograzumijevanja, i biti primjerom ubiranja plodova univerzalne ljudske mudrosti.
Povodom nadolazećih blagdana, svako dobro želim svima Vama i Vašim dragima.
Semper magis.
Prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija
Rektorica