Predavanje o translacijskoj medicini

U Auli Magni Rektorata Sveučilišta u Rijeci danas, 3. veljače 2020. prof. dr. sc. Peter Hegyi, voditelj Centra za translacijsku medicinu Sveučilišta u Pečuhu održao je predavanje Organization and scope of translational medicine at University of Pecs.

Okupljenima se pozdravnom riječi obratila rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija:

S kolegama iz Mađarske očito je da dijelimo isti ‘mind set’ i sličnu kulturu. Impresionirana sam napretkom Sveučilišta u Pečuhu i radujem se prilikama za dijeljenje ekspertize, poput ove današnje. Sveučilište u Rijeci planira ustroj Centra za translacijsku medicinu i to je jedan od naših strateških projekata. Moramo promovirati u društvu ideju translacijske medicine, kao i sami bolje razumjeti što je to. U tom konceptu sigurno leži budućnost medicine. Krajnji je cilj bolja zdravstvena skrb za građane. Nadamo se uspješnoj suradnji, poručila je rektorica.

Prorektor za znanost i umjetnost Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Alen Ružić predstavio je cijenjenog gosta:

Dr. Peter Hegyi je liječnik – kliničar, gastroenterolog i profesor na Sveučilištu u Pečuhu, te voditelj sveučilišnog Centra za translacijsku medicinu i predstojnik Katedre za patofiziologiju. Član je mnogobrojnih međunarodnih prestižnih znanstvenih tijela među kojima se ističe Academia Europea, koja posebno podupire napore prof. Hegyija za sustavnim unaprjeđenjem znanstvenog rada u kliničkim medicinskim granama.

U impresivnom životopisu prof. Hegyija ističe se da je u njegovom laboratoriju do sada doktorat znanosti izradilo više od 30 liječnika–kliničara te da je kao glavni istraživač vodio niz kompetitivnih znanstvenih projekata ukupne vrijednosti veće od 10 milijuna eura. Do sada je objavio više od 250 izvornih znanstvenih radova, prema Google Znalcu je citiran ukupno više od 6.250 puta, od čega je samo tijekom 2019. imao 1.305 citata, dok su njegovi znanstveni radovi već u siječnju ove godine citirani više od 140 puta.

Pored iznimnog životopisa i brojnih međunarodnih znanstvenih dosega, posebno impresionira predanost prof. Hagyija unaprjeđenju sustava istraživanja u području kliničkih medicinskih disciplina. Njegov je Centar translacijske medicine u Pečuhu tako kontinuiranim razvojem i stalnim poboljšanjima u edukaciji i organizaciji postao jedan od najpoznatijih i najproduktivnijih takvih centara u Europi. Koncipiran na suvremenim načelima najviše kvalitete i reproducibilnosti kliničkih istraživanja, a koja jedina donose valjane znanstvene dokaze za unaprjeđenje rutinske prakse, ovaj Centar ima iznimno učinkovitu organizaciju stručnih službi, poput posebno educiranih studijskih medicinskih sestara, biostatističara, pravnika, komunikacijskih stručnjaka i drugih članova tima, kao i razrađen sustav učinkovite edukacije mladih liječnika iz područja znanstvene metodologije. Ne čudi stoga da je Centar za translacijsku medicinu Sveučilišta u Pečuhu jedno od najproduktivnijih i najpoželjnijih mjesta u Europi za studente završnih godina medicine željnih znanstvene karijere unutar rada s bolesnicima, kao i za netom diplomirane liječnike i doktorande. Nakon uvida u način djelovanja i rezultate kolega iz Pečuha, odista nas veseli inicijativa o razmatranju strateškog partnerstva Sveučilišta u Pečuhu sa Sveučilištem u Rijeci.

Prof. Hegyi u predavanju je naglasio kako je negdje do 2000. godine bilo normalno da različiti liječnici diljem neke zemlje ili svijeta imaju različita, većinom vlastita, iskustva, da različito razmišljaju, različito poučavaju studente i pristupaju različitim tretmanima istih ili sličnih zdravstvenih problema kod pacijenata.

Nakon 2000., a pogotovo nakon 2020. trebali bi zapravo razmišljati isto, odnosno svoje bi odluke trebali temeljiti na mreži iskustava i na medicini koja se bazira na znanosti. Sve to u budućnosti bi trebalo voditi k personaliziranoj medicini, a krajnji je cilj produljenje životnoga vijeka ljudi, smanjenje smrtnosti i poboljšanje kvalitete života. No, jesmo li spremni na tu – najbolju kliničku praksu? Nažalost, još nismo. Mađarska godišnje izgubi 63.000 ljudi koji ne bi trebali umrijeti! Na razini Europe to je oko 1,2 milijuna ljudi. To se može promijeniti znanjem i najboljim kliničkim praksama. Za zdravstvenu skrb iznimno je važan znanstveni prodor. Mnogi se bave samo kliničkim radom, a mnogi samo istraživanjem. Često ne mnogi bavi istraživanjem kao hobijem. To treba premrežiti, jer razmjena iskustava je nužna. Sve ora biti usmjereno na boljitak pacijenata i upravo to poanta je translacijske medicine. To dijeljenje podataka od iznimne je važnosti za napredak medicinske znanosti, ali nažalost još uvijek mnogi liječnici zaziru od toga. Uloga našeg Centra u Pečuhu jest da educira i da ukaže na potrebu interdisciplinarnog pristupa. Da bi sustav bio dobro vođen – u njemu je potrebno više ljudi. Osim liječnika, tu su potrebni i informatički i komunikacijski stručnjaci i brojni drugi profili. Uz to, iznimno je važna i edukacija samih pacijenata. Moramo imati na umu da se kliničke prakse ne mogu poboljšati bez znanosti. U translacijsku medicinu valja uložiti novac, jer će se on kasnije vratiti značajnim uštedama u sustavu, a u konačnici sve na dobrobit pacijenata i struke, zaključio je prof. Hegyi.