Sveučilište u Rijeci pokrenulo je natječaj “UNIRI-INOVA” u sklopu Programskih ugovora za financiranje znanstvene i umjetničke djelatnosti, s ciljem institucionalnog financiranja interdisciplinarnih znanstveno-razvojnih projekata. Prvi natječaj raspisan je početkom 2022., a naredni je krug uslijedio već krajem iste godine.
Ovaj natječaj poseban je po tome što potiče dvosmjerni prijenos znanja i interdisciplinarnu suradnju, spajajući akademsku i poslovnu zajednicu u rješavanju konkretnih društvenih izazova. Projekti financirani u okviru UNIRI-INOVA usmjereni su na inovacije koje doprinose napretku regije i društva u cjelini.
Nakon uspješne provedbe prvog kruga, drugi krug natječaja donio je nove projekte koji nastavljaju ovu misiju. U nastavku predstavljamo njihove rezultate te čestitamo svim voditeljima i suradnicima na ostvarenim uspjesima.
Lokalizacija gubitaka vode u vodoopskrbnim cjevovodima koristeći algoritme umjetne inteligencije (prof. dr. sc. Lado Kranjčević, Tehnički fakultet)
Projekt “Lokalizacija gubitaka vode u vodoopskrbnim cjevovodima koristeći algoritme umjetne inteligencije” pod vodstvom prof. dr. sc. Lade Kranjčevića s Tehničkog fakulteta, ima važnu ulogu u razvoju i optimizaciji vodoopskrbnog sustava u Rijeci, ali i šire, kroz implementaciju naprednih tehnologija u sustav upravljanja vodnim resursima.
Gubitci vode predstavljaju ozbiljan ekološki i ekonomski problem u mnogim gradovima. Cilj ovog projekta je razvoj naprednih algoritama umjetne inteligencije koji će pomoći u preciznoj lokalizaciji curenja vode u urbanim vodoopskrbnim mrežama. Time se omogućuje pravovremena sanacija problema, smanjuje se gubitak dragocjene vode te optimiziraju troškovi održavanja vodovodne infrastrukture.
U okviru projekta provedena je analiza vodoopskrbne mreže grada Rijeke, s posebnim fokusom na testno područje crpne stanice Šmrika. Razvijen je digitalni model mreže korištenjem EPANET softvera, a brojne simulacije omogućile su testiranje i validaciju inovativnih rješenja za detekciju gubitaka vode. Projekt je također uključivao terenske analize u suradnji s komunalnim poduzećima i akademskim institucijama.
Projekt je ostvario značajnu suradnju s domaćim i međunarodnim partnerima. U Hrvatskoj su uspostavljeni partnerstva s komunalnim poduzećima poput Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Rijeka, Ponikve Krk te Liburnijske vode Opatija, dok je na međunarodnoj razini ostvarena suradnja s Irish Water Dublin te komunalnim poduzećima u Ilirskoj Bistrici, Padovi i Udinama.
Posebno važno postignuće projekta je i uključivanje Tehničkog fakulteta u inicijativu Energy Platform Living Lab, koja povezuje akademsku zajednicu, industriju i lokalnu upravu s ciljem razvoja održivih rješenja za smanjenje gubitaka vode.
Kroz primjenu naprednih metoda umjetne inteligencije i optimizacijskih algoritama, projekt je već dao prve konkretne rezultate u preciznoj identifikaciji kritičnih točaka u vodoopskrbnim sustavima. Dobiveni podaci poslužit će kao temelj za daljnja istraživanja, kao i za izradu strategija koje će pridonijeti boljem upravljanju vodnim resursima.
Uspostava okvira za primjenu inverznog inženjerstva i digitalnog blizanca za optimizaciju hidrokrila za jedrenje na dasci (prof. dr. sc. Tin Matulja, Tehnički fakultet)
Projekt “Uspostava okvira za primjenu inverznog inženjerstva i digitalnog blizanca za optimizaciju hidrokrila za jedrenje na dasci” istraživao je mogućnosti optimizacije hidrokrila za jedrenje na dasci. Cilj projekta je bilo unaprjeđenje dizajna i performanse hidrokrila pomoću inverznog inženjerstva i digitalnog blizanca, što bi moglo rezultirati poboljšanom kontrolom i većim brzinama u jedrenju.
Projektni tim je proveo niz istraživanja i testiranja koristeći najmodernije tehnologije. Izvršena su opsežna mjerenja na poligonima uz primjenu 3D skenera Centra za napredno računanje i modeliranje. Na temelju tih podataka izrađeni su digitalni blizanci prototipnih hidrokrila, što je omogućilo detaljnu analizu i optimizaciju njihovih karakteristika.
Osim digitalne obrade, projekt je rezultirao i konkretnim fizičkim proizvodima. Napravljena su četiri prototipna hidrokrila od karbonskih vlakana pomoću visoko preciznih aluminijskih kalupa. Nakon izrade, prototipovi su testirani u realnim uvjetima kako bi se ocijenila njihova učinkovitost i dodatno poboljšala aerodinamika.
Projekt je uključivao intenzivnu suradnju s gospodarstvom i akademskom zajednicom. Ključni industrijski partneri, poput tvrtki Bex d.o.o., Marotti Windsurfing d.o.o. i Flymar d.o.o., sudjelovali su u izradi kalupa i testiranju prototipnih krila. Također, profesionalni jedriličar Enrico Marotti pomogao je u procjeni performansi i poboljšanju mjerne metodologije.
Osim toga, studenti Tehničkog fakulteta imali su priliku sudjelovati u projektu kroz seminarske zadatke, završne radove i mobilnosti, čime se značajno pridonijelo prijenosu znanja i praktičnom učenju. Projekt je privukao značajnu pažnju javnosti i medija. Nagrađen je prestižnom Nagradom za transfer znanja od strane Zaklade Sveučilišta u Rijeci, a rezultati su predstavljeni i na međunarodnom kongresu o morskim tehnologijama “Winkler 2023”. Uz to, rezultati istraživanja ponuđeni su međunarodnom tržištu na jednom od najvećih nautičkih sajmova u Düsseldorfu, čime se otvaraju mogućnosti za buduće suradnje na globalnoj razini.
Mikrobiološki alati za uspostavu metode liofilizacije fekalnih filtrata s ciljem unaprjeđenja fekalne biobanke (prof dr. sc. Marina Šantić, Medicinski fakultet)
Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci uspješno je proveden projekt pod vodstvom prof. dr. sc. Marine Šantić, usmjeren na optimizaciju metode liofilizacije fekalnih filtrata. Cilj projekta bio je razviti učinkovitiju i ekonomičniju metodu pohrane fekalne mikrobiote, ključne za primjenu u transplantaciji fekalne mikrobiote (TFM), inovativnoj metodi liječenja niza gastroenteroloških bolesti.
Transplantacija fekalne mikrobiote podrazumijeva prijenos crijevne mikrobiote zdravog donora u probavni sustav pacijenta kako bi se uspostavila ravnoteža korisnih bakterija. Tradicionalne metode čuvanja fekalnih filtrata zahtijevaju vrlo niske temperature (-80°C), što otežava skladištenje i transport uzoraka. Projektom se nastojalo pronaći rješenje za ovaj problem razvojem metode liofilizacije – postupka sušenja smrzavanjem, kojim bi se omogućila dugotrajnija pohrana uzoraka na višim temperaturama.
Tijekom trajanja projekta prikupljeno je 50 uzoraka stolice koji su obrađeni kako bi se dobili fekalni filtrati bez otpadnih tvari. Uspostavljena je metoda liofilizacije s precizno definiranim parametrima temperature, tlaka i sastava medija, pri čemu je novi medij pokazao bolje rezultate u zaštiti bakterija. Testiran je utjecaj različitih temperatura skladištenja (-80°C, -20°C, +4°C i +22°C) na vijabilnost bakterija u liofilizatima, pri čemu je potvrđeno da se bakterije mogu uspješno očuvati na temperaturama do +4°C.
Ovaj inovativni pristup može znatno pojednostaviti logistiku pohrane i distribucije fekalnih uzoraka, čime se otvaraju nove mogućnosti za kliničku primjenu TFM-a. Iako rezultati još nisu znanstveno objavljeni zbog potrebe za dodatnim istraživanjima, projekt je već privukao interes brojnih istraživačkih i industrijskih partnera.
Kroz projekt je ostvarena suradnja između Medicinskog fakulteta u Rijeci, Kliničkog bolničkog centra Rijeka, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije te Poliklinike Amruševa. Uzorci su prikupljani i analizirani u suradnji s kliničarima, a novi uređaj za liofilizaciju omogućio je precizniju obradu uzoraka.
Osim toga, uspostavljena je suradnja s Tehničkim fakultetom te gospodarstvenicima na razvoju novih tehnoloških rješenja za pohranu uzoraka primjenom nanotehnologije. Projekt je također rezultirao prijavom novih znanstvenih projekata i upisom pet doktoranada u doktorski studij iz područja Biomedicine i zdravstva.
Mikroplastika u različitim sastavnicama okoliša (izv. prof. dr. sc. Diana Mance, Fakultet za fiziku)
Projekt „Mikroplastika u različitim sastavnicama okoliša“ pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Diane Mance s Fakulteta za fiziku imao je za cilj istražiti prisutnost mikroplastike (MP) u zraku, vodi i sedimentu te utvrditi njezin utjecaj na okoliš otoka Krka, važne turističke destinacije i izvora pitke vode.
U sklopu projekta modificiran je instrument za prikupljanje uzoraka zraka, koji su se analizirali svaka 72 sata. Kišnica je prikupljana pomoću posebno dizajniranog metalnog totalizatora, dok su uzorci jezerske vode prikupljani pomoću Manta mreže, a sediment Ekmanovim grabilom. Također, uspostavljeni su protokoli za predtestiranje i analizu uzoraka.
Analizom uzoraka utvrđena je prisutnost MP, ali u niskim koncentracijama. Većina čestica promatranih optičkim mikroskopom identificirana je kao crni ugljik i čađa, dok su rijetke čestice potvrđene kao MP. FTIR analiza pokazala je veliku sličnost s polietilenskim referentnim uzorcima, a elektronska mikroskopija s EDS analizom potvrdila je prisutnost MP iz prometa.
Iako rezultati pokazuju nisku razinu onečišćenja, oni su važni jer pružaju temeljne podatke o stanju okoliša. Ovi podaci mogu poslužiti kao referentne vrijednosti za buduća istraživanja i razvoj smjernica za održivi turizam i zaštitu vodnih resursa otoka Krka.
Projekt je realiziran u suradnji s gospodarskim partnerima Ponikve voda d.o.o. i GEO-5, koji su omogućili pristup uzorkovnim lokacijama i pružili tehničku podršku. Također, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije sudjelovao je u uzorkovanju i preliminarnoj analizi uzoraka.
Posebno priznanje ovom projektu je činjenica da je voditeljica, izv. prof. dr. sc. Diana Mance, imenovana predstavnicom Fakulteta za fiziku u Nacionalnoj mreži institucija za sigurnost hrane i procjenu rizika mikro- i nanoplastike, što potvrđuje relevantnost i važnost istraživanja.
Skrotalna kirurška potpora (prof. dr. sc. Gordana Starčević Klasan, Fakultet zdravstvenih studija)
Tim pod vodstvom prof. dr. sc. Gordane Starčević Klasan s Fakulteta zdravstvenih studija razvio je funkcionalni model prototipa medicinskog pomagala koje bi olakšalo izvođenje kirurških zahvata te poboljšalo uvjete liječenja pacijenata.
Tijekom godinu dana trajanja projekta, istraživački tim je započeo s prikupljanjem antropometrijskih mjera perinealne regije kako bi se odredila optimalna veličina i oblik potpore. U suradnji s Tehničkim fakultetom Sveučilišta u Rijeci izrađene su skice više idejnih rješenja, nakon čega su odabrane odgovarajuće tehnologije i materijali za 3D ispis prototipa. Izrađeno je nekoliko modela prototipa različitih debljina kako bi se optimizirala funkcionalnost i smanjile dimenzije. Nakon testiranja na laboratorijskoj lutki, uočeni su mogući nedostatci, što je dovelo do poboljšanja dizajna, uključujući povećanje širine trake koja prijanja na kožu pacijenta i odabir mekšeg materijala za višu udobnost i sigurnost.
Projekt je ostvario značajnu suradnju između Fakulteta zdravstvenih studija i Tehničkog fakulteta, omogućujući razmjenu znanja i integraciju najnovijih tehnologija u medicinsku praksu. Uključivanjem industrijskog dizajnera razvijen je napredni 3D model prototipa s kompletnom tehničkom dokumentacijom. Osim toga, poduzeti su koraci za zaštitu intelektualnog vlasništva, a razmatraju se i mogućnosti komercijalizacije proizvoda. Daljnji planovi uključuju istraživanje materijala i tehnoloških rješenja koja bi omogućila serijsku proizvodnju i primjenu u zdravstvenim ustanovama.