Velika dvorana u prizemlju Filozofskog fakulteta na Kampusu Sveučilišta u Rijeci bila je premala da ugosti sve koji su željeli nazočiti proslavi 25. obljetnice osnutka Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, održanoj 11. svibnja 2023. Dekan prof. dr. sc. Aleksandar Mijatović održao je prigodni govor, a okupljene su pozdravile i rektorica Sveučilišta prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija te pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Primorsko-goranske županije mr. sc. Edita Stilin.
Donosimo ekstrakt govora dekana Mijatovića:
Iz perspektive svojih prednika Filozofski fakultet u Rijeci danas obilježava dvije okrugle obljetnice: 70 i 25 godina postojanja. Izvorni prednik današnjeg Filozofskog je Viša stručna pedagoška škola iz 1953. godine. Ta davna, gotovo zaboravljena, obrazovna ustanova iznjedrila je, nizom transformacija, osim Filozofskog fakulteta u Rijeci upravo ove respektabilne sastavnice Sveučilišta u Rijeci: Učiteljski fakultet, Fakultet za matematiku, Fakultet za fiziku, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija i Akademiju primijenjenih umjetnosti. Fakultet industrijske pedagogije osnovan je 1972., a Pedagoški fakultet 1977. godine pa potom preimenovan u Filozofski fakultet 1998. godine. Obilježavajući 25 godina Filozofskog fakulteta, podsjećamo se na ovih 70 godina humanističkog i društvenog obrazovanja u Rijeci. Od samih je početaka humanističko i društveno obrazovanje bilo tijesno povezano s razvojem Rijeke i regije kao industrijskog i lučkog središta. A svi prethodnici bili su inkubator danas istaknutih sastavnica Sveučilišta u Rijeci. A onda se 1998. dogodila transformacija: iz pedagoškog u filozofsko i s tom se preobrazbom Filozofski fakultet uvrstio među nositelje preobrazbe regije u sveučilišnu i njezinog povezivanja s okruženjem. Izvrsnost u području humanističkih i društvenih znanosti i obrazovanja potvrđuju prestižni europski projekti, vrhunski znanstvenici, studiji u vrhu najtraženijih visokoobrazovnih programa na hrvatskim sveučilištima… To je u najkraćim crtama današnji Filozofski fakultet u Rijeci.
Na Filozofskom fakultetu u Rijeci i njegovim prednicima ukupno je diplomiralo 20.876 studenata. Na Fakultetu se danas izvodi 36 studijskih programa: 12 prijediplomskih, 17 diplomskih, 4 doktorska studija i 3 poslijediplomska specijalistička studija. Na 4 doktorska studija 116 doktoranada steklo je doktorat znanosti a na 3 poslijediplomska specijalistička studija diplomu je steklo 25 studenata. Ovog trenutka na Filozofskom studira više od 1.300 studenata. Od 2005. do danas na Fakultetu se izvodi gotovo 200 projekata, među kojima danas želim posebno istaknuti ERC, Horizon 2020 i ESF projekte. S posebnim očekivanjem i podrškom pratimo ishod prijava Filozofskog na NPOO projekte.
Prema prihodima poslovanja Filozofski fakultet u Rijeci 3. je sastavnica Sveučilišta u Rijeci. Prihodi Filozofskog čine 11 posto prihoda Sveučilišta u Rijeci. Analitika tog podatka ima jakosti i slabosti. Među jakostima izdvaja se da se je udio prihoda iz državnog proračuna spustio s 80 na 69 %, povećan je udio prihoda projekata s 11 na 22 %, rast udjela prihoda od transfera znanja je zamjetan, ali je ipak prenizak. Razvoj ustanova, naizgled, ne svodi se na financije, ali one ipak u krajnjoj instanci odražavaju smjerove kojima bi ovaj Fakultet trebao ići. Fakultet bi se trebao usmjeriti na međunarodne projekte i projektno zapošljavanje i trebao bi povećavati prihode od školarina, pri čemu se ne smijemo ograničiti na uži standardni repertoar studijskih programa, već ga proširiti doktorskim studiranjem, studijima na stranim jezicima u punoj vertikali, dodati mu nestandardni repertoar studija, specijalistički, cjeloživotno obrazovanje, stručne studije. Ova ustanova ima kadrovski, znanstveni i stručni potencijal za takve zahvate. Moramo postati filozofski fakultet u punom smislu, što znači proširiti nenastavnički dijapazon studija humanističkom obrazovnom području. Nastavničke studije pak treba reformirati i modernizirati. Fleksibilizacija studijskih programa nije razbuktavanje njihove ponude. Studijski programi moraju se reformirati iznutra, promjenom ishoda učenja, načina poučavanja, učenja i vrednovanja. Osim u kurikularnom dijelu, studije treba razvijati u ekstrakurikularnom dijelu. Moramo mastaviti jačati transfer znanja, koji je očigledan u dijelu suradnje sa zajednicom. No, uloženu energiju treba usmjeriti na razvoj proizvoda i usluga Filozofskog, odnosno povećati komercijalne pokazatelje transfera znanja.
Danas, demografska slika države je zabrinjavajuća. Sa smanjenjem broja učenika, maturanata, smanjuje se broj studenata. Skoli smo ponekad reći kako se ne možemo boriti protiv procesa koji su izvan naših moći i utjecaja. Čini nam se, promjena treba početi izvan sveučilišta da bi se počelo mijenjati sveučilište samo. Mislimo li tako – nismo u pravu. Partikularizam u istoj mjeri prožima društvo i institucije. Ako želimo autonomno sveučilište, nepovrediv prostor mišljenja i izražavanja, slobode i odgovornosti, tada promjene trebaju početi upravo na sveučilištu, ono treba biti ne samo primjer, već i pokretač demokratizacije društva, integracije svih njegovih dijelova i sastavnica. Ta integracija dakako nije cjelina u kojoj se brišu razlike već zajednice bez prisile da svi budu isti. To društvo može naučiti od sveučilišta.
Fakulteti kao javne ustanove istovremeno omogućuju graditi karijere i nastavak osobnog razvoja. Nastavkom obrazovanja na fakultetu stječu se kompetencije i vještine potrebne za ulazak u svijet rada. S druge strane, studenti se izgrađuju kao intelektualci, akademski građani, kao dio zajednice koji donosi promjenu, koji preispituje predrasude, kao slobodni pojedinci koji nastoje biti otporni svakoj dogmi i demagogiji.
Što će biti, ili što bi mogao biti Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci u idućem periodu? Pokretač promjene, središte i stjecište međunarodnih i domaćih studenata i znanstvenika, mjesto razvoja humanističkih i društvenih kompetencija za izazove budućnosti. Put prema tome su otvaranje kurikuluma, novi oblici poučavanja i fleksibilni studijski programi, utjecaj na gospodarstvo i zajednicu.
Čestitam 25 godina Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci – Semper sint in flore!
Uslijedila je dodjela nagrada, a nagrađeni su:
Nagrada Filozofskoga fakulteta za znanstvenoistraživački rad: izv. prof. dr. sc. Iris Vidmar Jovanović i doc. dr. sc. Tamara Mohorić
Nagrada Filozofskoga fakulteta za popularizaciju znanosti: izv. prof. dr. sc. Asmir Gračanin i prof. dr. sc. Sanja Zubčić
Nagrada Filozofskoga fakulteta za mlađe znanstvenike: dr. sc. Nermina Mehić idr. sc. Martina Podboj
Nagrada Filozofskoga fakulteta za nastavni rad: prof. dr. sc. Marijan Bradanović i dr. sc. Maja Đurđulov
Zahvalnica Fakulteta: prof. dr. sc. Ingrid Brdar
Dekanova nagrada za izvrsnost: Laura Ivas Jurković i Anna Maria Prendivoj
Dekanova nagrada za studentski aktivizam: Adrijan Štivić
