Izvanredna sjednica Senata Sveučilišta, posvećena raspravi o Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, održana je danas, 14. ožujka 2022. u zgradi Sveučilišnih odjela. Nacrt novoga Zakona predstavili su ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs i državni tajnik g. Ivica Šušak.
U uvodnom dijelu ministar se zahvalio na pozivu i istaknuo kako je riječko sveučilište prvo koje mu je uputilo poziv na tematsku sjednicu Senata na ovu temu i prvo kojem su se odazvali. Ministar i državni tajnik zatim su podrobno opisali potrebu novoga Zakona te osnovne postavke predloženih rješenja, nakon čega je rektorica prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, izrazivši želju da Senat da konstruktivni doprinost konačnom prijedlogu Nacrta Zakona, izložila gledišta Sveučilišta u Rijeci.
Istaknuto je kako Sveučilište u Rijeci pozdravlja intenciju da se uredi i osuvremeni normativni okvir koji regulira znanstvenu i visokoškolsku djelatnost, a posebno:
- intenciju uvođenja mnogih elemenata cjelovitih programskih ugovora,
- s tim povezanog pojednostavljenja izbora na radna mjesta, posebice uvođenja instrumenata autonomnog utjecaja na kadrovske politike, primjerice putem dodatnih (institucijskih) kriterija za izbore na radna mjesta – što omogućava snažniji iskorak prema izvrsnosti, ali i, u skladu s tendencijama na razini EU o stvaranju okvira za vrednovanje znanstvene djelatnosti i rada samih znanstvenika, odmak od metričkih i bibliometrijskih kriterija prema sveobuhvatnijem vrednovanju koje se temelji i na istorazinskoj procjeni kvalitativnih pokazatelja,
- jačanje instrumenata odgovornosti institucija u sustavu, te
- rješavanje pitanja statusa stručnih studija.
U želji da naše Sveučilište pridonese kvaliteti rješenja u Nacrtu Zakona, posebno su istaknute dvije teme:
- neka od predviđenih rješenja u suprotnosti su s proklamiranim strateškim određenjima prema jačoj integraciji znanstvenih i visokoškolskih kapaciteta (evidentiranoj i u NPOO), te
- poželjno je da Nacrt Zakona općenito stvori jasniji i snažniji razvojni okvir.
Senat Sveučilišta u Rijeci, na temelju očitovanja sastavnica Sveučilišta, te zadržavajući se na razini najvažnijih strateških odrednica, predložio je sljedeće:
- Zbog značaja autonomije uređenja unutarnjeg ustroja sveučilišta, ali i jačanja integracijskih procesa i jačanja javne odgovornosti sveučilišta:
– eksplicitno u sastavnice bez pravne osobnosti uvrstiti mogućnost osnivanja fakulteta bez pravne osobnosti
– za sveučilišne fakultete, odjele, institute, centre, zavode i druge ustrojbene jedinice sveučilišta bez pravne osobnosti definirati kriterije njihovog osnivanja i ustroja te
– prijedloge i ugovaranje programskih ugovora zadržati na razini sveučilišta te definirati osnovicu za izračun osnovne komponente.
2. Osigurati akademsku samoupravu i autonomiju u skladu s Ustavom, međunarodnim ugovorima i Zakonom, posebno elementima upravljanja sustavom od strane samih znanstvenika prema jasnim kriterijima, i to:
– osiguravanjem da većinu članova sveučilišnih vijeća imenuje senat sveučilišta
– definiranjem kriterija za članstvo u sveučilišnom vijeću
– jačanjem uloge Nacionalnog vijeća za znanost, visoko školstvo i tehnološki razvoj
– osiguravanjem položaja javnih sveučilišta u Rektorskom zboru.
3. Povezano s gore navedenim, poboljšati strukturirani pristup kadrovskim politikama.
4. Snažnije naglasiti razvojnu komponentu ustroja i rada institucija u sustavu, a posebno instrumente internacionalizacije djelovanja.
5. U skladu s najboljim praksama, a nasuprot medijski eksponiranim slučajevima koji, zbog nedovoljno razvijenih institucijskih politika i struktura, u dvojbu dovode javno pouzdanje u znanost i znanstvenike, osigurati jačanje nacionalnog sustava znanstvenog i akademskog integriteta i čestitosti.
6. Studenti su punopravni, nezaobilazni i aktivan dio akademske zajednice, a visoka učilišta postoje zbog studenata. Studenti trebaju, stoga, zadržati pravo birati čelnike visokih učilišta te je potrebno dodatno urediti neka njihova prava.
7. Eksplicitno dati značaj i definirati okvir za otvorenu znanost.
8. Normativno urediti i sustav cjeloživotnog obrazovanja, čiji je značaj istaknut i u NPOO-u.
U završnom dijelu članovi Senata iznijeli su više svojih komentara i prijedloga.
