Prof. dr. sc. Maja Vehovec, u mirovini, vanjska suradnica UNIRI, održat će u srijedu, 23. ožujak 2022. s početkom u 17 sati predavanje pod nazivom ”Što treba znati o uvođenju eura!”. Predavanje će biti održano SAMO ONLINE, putem Zoom platforma Sveučilišta za 3.dob.
Vrijeme: srijeda, 23.03.2022. u 17h
Mjesto: Zoom platforma Sveučilišta za 3.dob
Direktna poveznica: OVDJE (Meeting ID: 881 0882 3756, Passcode: 234030)
Predavač: prof. dr. sc. Maja Vehovec, u mirovini, vanjska suradnica UNIRI,
Kontakt: Maja Vehovec mvehovec1@gmail.com
Sažetak:
Euro je valuta plaćanja Europske unije. Hrvatska je pristupanjem u članstvo EU 2013. godine prihvatila uvođenje eura. Prema sadašnjem planu euro se uvodi u opticaj 1.01.2023. po fiksnom tečaju 7,5345 kuna za jedan euro. Građani često imaju dvojbe ili nesigurnosti oko nečega što je novo i što čini promjenu. Postoji i određeni mit koji prati ovu temu, a to je gubljenje dijela nacionalnog identiteta i monetarne suverenosti koji će zatim utjecati na smanjenje životnog standarda. Cilj predavanja je potaknuti bolju informiranost i sigurnost o tome što promjene znače za građa.
kroz predavanje razmotrit će se sljedeća pitanja:
- Tko je zadužen za uvođenje eura i kakva se organizacija planira?
- Kako će izgledati novčanice, a kako kovanice?
- Što će biti s kunskom štednjom i kreditnim obvezama?
- Kakve su koristi od uvođenja eura za građane?
- Koje troškovi mogu građani očekivati?
- Jesu li ukupne koristi veće od troškova ili nisu?
- Hoće li rasti plaće i mirovine zbog uvođenja eura?
- Kakvi će biti ukupni efekti na kućne budžete?
- Kakva su bila iskustva drugih zemalja?
- Postoje li neke druge okolnosti za RH koje druge zemlje nisu imale?
- Zašto je psihološki efekt uvođenja nove valute bitan?
O predavačici:
prof. dr. sc Maja Vehovec, doktorirala je na Sveučilištu u Rijeci, a postdoktorsko usavršavanje provela je na sveučilištu Cornell, SAD. Nastavnu karijeru napravila je na Sveučilištu u Rijeci kao profesorica mikroekonomije, a znanstveno-istraživačko iskustvo nadogradila je u Ekonomskom institutu Zagreb od 2005. godine do umirovljenja 2019. godine gdje je učestvovala u nizu domaćih i inozemnih projekata od kojih su neki imali reformski karakter u novijoj povijesti ekonomske politike. Obnašala je najvišu znanstvenu dužnost u Hrvatskoj kao predsjednica Nacionalnog vijeća za znanost. Njeni istraživački interesi su u područjima ekonomike rada posebno teme produljenje radnog vijeka zatim financijska i mirovinska pismenost te financiranja zdravstvenog sustava. Evaluatorica je u European Science Foundation, Hrvatske zaklade za znanosti (UKF), Slovenske zaklade za znanost (AARS) i Zaklade Marijan Handžeković. U razdoblju od 2014.-2021. bila je nacionalna je predstavnica Hrvatske u Obzoru 2020, „Europa u promjenljivom svijetu – uključiva, inovativna i promišljena društva“ odnosno Obzor Europe tematske konfiguracije odbora „u sjeni“. Vanjska je suradnica Sveučilišta u Rijeci.