Poštovane i drage,
Međunarodni dan žena i ove je godine prilika da rezimiramo stanje rodne ravnopravnosti na sveučilištima i šire, ali i otvorimo neke nove rasprave. I dok je u povijesti znanosti bilo malo žena, ili bar malo onih koje su bile vidljive i prepoznate, brojevi su danas bolji. Trideset je žena ovjenčano Nobelovom nagradom u stotinu godina, od početaka 1901. do 2000., da bi ih isto toliko bilo ovjenčano ovom najprestižnijom nagradom u zadnja dva desetljeća. Žene su daleko prisutnije u svim segmentima javnog života, više razgovaramo i osvješćujemo izazove rodne ravnopravnosti.
Indeks rodne ravnopravnosti kojeg svake godine objavljuje Europski institut za rodnu ravnopravnost bilježi kontinuirano poboljšanje. Međutim, prema njihovim procjenama, napredovanje je sporo i skor od 68.6 na razini Europske unije pokazuje da smo daleko od pune ravnopravnosti. Dodatno, evidentan je jasan jaz između zemalja sjeverne i zapadne Europe gdje su žene ravnopravnije i rezultat doseže i preko 80, do onih u istočnoj i južnoj Europi gdje je skor jedva iznad 50. Europska Komisija generira podatke pod nazivom She figures o stanju rodne ravnopravnosti na istraživačkim institucijama. Žene čine gotovo polovicu među svim doktorandima/doktorandicama, ukupno oko 42% žena u akademskom svijetu, ali samo je 26.2% žena na najvišim akademskim pozicijama, a samo 23.6% na rukovodećim mjestima. Više žena ima prekarijatske ugovore, manje su uspješne u privlačenju financiranja za istraživanjem, a samo je 10 % žena među inovatorima. Podaci iz U-Multirank Gender Monitor–a, komparirajući sveučilišta u Europi, pokazuju da su žene osobito podzastupljene na istraživački intenzivnijim sveučilištima, a i dalje je studentski svijet podijeljen na način da žene dominiraju na studijima u području obrazovanja i zdravlja, a muškarci i području tehnike, energetike i računarstva.
Ukratko, unatoč iskoracima u znanstvenim politikama i inicijativama, promjena je spora, rodne neravnoteže opstaju, a rod je i dalje ključna demografska odrednica nejednakosti – statusne i financijske. Duboki i neprepoznati talozi stereotipa i predrasuda usporavaju i ometaju promjene. Štoviše, javljaju se i pokreti i inicijative koje se otvoreno opiru uspostavi ravnopravnosti i koji neskriveno ciljaju smanjivanju prostora sloboda, ljudskih prava i jednakog dostojanstva za žene.
Zbog toga je važno da cijele godine, a ne samo na dan kojim se međunarodno obilježava važnost borbe za ravnopravnost žena – unatoč svemu i bez posustajanja i obeshrabrivanja – širimo prostore sloboda i ravnopravnosti za svih. Načina je mnogo i mnogi su dobri. Međutim, znanost i obrazovanje jedini osiguravaju dugoročnost jer reduciraju neznanje i predrasude kao ključan uzrok nasilja u društvu. Sveučilišta imaju posebnu dužnost, jer imaju znanje.
Svima koji vjeruju u ravnopravniji i slobodniji svijet za sve, želim da Međunarodni dan žena provedemo puni dobre volje i pouzdanja da će žene već sljedeće godine biti ravnopravnije nego što jesu, a svake sljedeće još i više. Jer ćemo i sami dati sve od sebe da tako i bude.
Semper magis
Prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija
Rektorica Sveučilišta u Rijeci