U kastavskoj Gradskoj loži danas, 28. travnja 2021. održana je svečanost na kojoj je primorsko goranski župan Zlatko Komadina rektorici Sveučilišta u Rijeci uručio sporazum o suradnji na projektu ”Kategorizacija autohtonih vinskih sorti Kvarnera”, kojim se obilježava nastavak uspješne suradnje.
Svečanosti su prisustvovali:
prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci
Zlatko Komadina, primorsko-goranski župan
Matej Mostarac, gradonačelnik Kastva
Tomislav Pavlešić, enolog.
”Nalazimo se danas u kastavskoj Gradskoj loži, jednoj od najvećih na ovim prostorima. Ona je svakako za događanje ovakvoga tipa dobar i referentan prostor, a blizu je i Kuća Belice. Suradnja institucija Grada Kastva, Primorsko-goranske županije i Sveučilišta u Rijeci vidljiv je u jednom od ‘najslađih’ primjera: kastavskoj Belici i njenom pjenušcu. Čestitam na ovoj suradnji i siguran sam da će ona biti duga i plodna”, uvodno se obratio gradonačelnik Mostarac, u ulozi domaćina.
”Važno je obilježiti ovu suradnju Županije, Kastva, Sveučilišta s udrugama i poduzetnicima. Radi se ovdje o trogodišnjem projektu i zahvalni smo Županiji što nas podržava u tome i nadam se da će se ta suradnja nastaviti i razvijati. Radi se o projektu ”Karakterizacija autohtonih vinskih sorti Kvarnera. Rezultati projekta već se vide; naša autohtona Belica je od stolnoga vina postalo vrhunskog vino, zahvaljujuće radu g. Rubeše i ostalih vinara. Kada tu uđe znanost i elementi analize – onda to za vino predstavlja dodatnu vrijednost. Sjajna je to sinergija i uspješna priča i moram posebno zahvaliti i našem ”doktoru za vino”, kako ga zovu u Kastvu – kolegi Pavlešiću, koji je ključna osoba projekta ispred Sveučilišta. veselim se još jednom ugovoru, još jednoj godini suradnje”, kazala je rektorica Prijić Samaržija.
”Drago mi je što smo danas ovdje u našem predivnom Kastvu, gradu kulture i urbane tradicije, ali u zadnje vrijeme i gradu vina. Malo koja naša općina može reći da ima svoje vino, dakako uz Vrbnik i vrbničku Žlahtinu. Cilj Sporazuma sa Sveučilištem je zaštiti naše stare, autohtone sorte i kapitalizirati ih i revitalizirati. Za sada imamo male količine, ali spašavamo naše lozu od zaborava i rade se novi, kvalitetni nasadi. Za turističku ponudu nekog mjesta danas je od iznimne važnosti da nudiš ono što je tvoje, izvorno, a kastavska Belica može se naći samo u Kastvu. Suradnja sa Sveučilištem na ovom projektu na tragu je našeg sporazuma o pametnim specijalizacijama”, istaknuo je župan Komadina te svečano uručio rektorici primjerak Sporazuma.
Enolog s Fakulteta zdravstvenih studija Tomislav Pavlešić pojasnio je znanstveni dio projekta: ”Primorsko-goranska županije jedna je od najmanje zastupljenih u RH, kada govorimo o vinogradarskoj i vinarskoj proizvodnji. Vjerovali ili ne, u PGŽ-u se nalazi samo 200 Ha vinograda. No, specifičnost te vinogradarske proizvodnje i ono što nas diže u odnosu na druge županije jest to što je na tih 200 Ha vinograda – više od 90 % autohtonih sorti. Dominantno je ta sorta Žlahtina, zatim Sansigot, kastavska Belica sa svim sortama koje nju čine autohtonom. Naravno, tako mala proizvodnja rezultira i malom količinom vina, međutim to su vina koja su redovito praćena – kako od strane Sveučilišta u Rijeci i naših laboratorija, tako i naših partnera na terenu – vinogradara i vinara. Možemo se uistinu ponositi time što sva autohtona vina koja se proizvode PGŽ-a su dobila oznake vrhunskih vina. Tijekom ovog istraživanje davali smo naglasak ne samo na fizikalne i kemijske parametre vina, nego i na dodatnu zaštitu autohtone sorte. U našim smo laboratorijima radili molekularni fingerprinting, kako bismo stvorili bazu podataka autohtonih vina, koja ćemo zaštititi i razlikovati od drugih, neželjenih vina. Danas je poznato da su med i vino, nažalost, jedni od najpatvorenijih prehrambenih proizvoda. Vina iz PGŽ-a visoke su kakvoće i možete ih kušati samo na području naše Županije”.
Nakon službenih obraćanja okupljeni su prigodno kušali berbu 2020. Belice i kao i pjenušac kastavske Belice OPG-a Plovanić u vlasništvu g. Rubeše.
Podsjetimo, navedeni je sporazum prvi puta potpisan 5. srpnja 2019., o čemu više možete pročitati OVDJE.
