Klub umirovljenih profesora Sveučilišta u Rijeci Academicus

poziva zainteresirane na predavanje

HRVATSKI JEZIK KAO NASLJEDNI JEZIK U AUSTRALIJI,

koje će održati

prof. emer. dr. sc. Diana Stolac

u utorak, 28. siječnja 2025. u 12 sati 

u VIP salonu Studentskog centra Rijeka

na Kampusu Sveučilišta u Rijeci.

Diana Stolac, professor emerita Sveučilišta u Rijeci i podpredsjednica Kluba umirovljenih profesora Sveučilišta u Rijeci Academicus, održat će predavanje Hrvatski jezik kao nasljedni jezik u Australiji. Do umirovljenja 2021. godine Diana Stolac radila je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Posljednjih se petnaestak godina bavi istraživanjima hrvatskoga jezika u dijaspori, o čemu je objavila više radova u zemlji i inozemstvu, a u suuredništvu s dr. Jimom Hlavačem sa Sveučilišta Monash u Melbourneu priredila je knjigu Diaspora Language Contact. The Speech of Croatian Speakers Abroad, koju je 2021. godine objavio De Gruyter Mouton u ediciji Language Contact and Bilingualism kao svoju 17. knjigu. U knjizi je sudjelovalo 18 autora, a predstavljen je jezik hrvatskih govornika u devet zemalja s četiri kontinenta. Danas vodi sveučilišni znanstveni projekt Sociolingvistička istraživanja hrvatskoga kao nasljednog jezika, na kojemu nastavlja s terenskim istraživanjima govora druge generacije Hrvata u Australiji.

Nasljedni je jezik onaj jezik koji se govori među iseljenicima i njihovim potomcima. Hrvatski kao nasljedni jezik poznaje više od 1,6 milijuna iseljenika, pa je razvidno kako je to izvrstan istraživački potencijal. Razina poznavanja i uporabe jezika različita je, od prepoznavanja i uporabe samo nekih riječi u obiteljskome kontekstu do mogućnosti komunikacije o svim temama i u okviru svih funkcionalnih stilova. U predavanju će se predstaviti rezultati ciljanih sociolingvističkih istraživanja u Australiji. Komentirat će se domene (sfere) uporabe hrvatskoga jezika, usporedne uporabe hrvatskoga i engleskoga jezika i samo engleskoga jezika. Na temelju rezultata projekta moći će se ne samo dobro opisati stanje nego i pomoći u traženju strategija za očuvanje nasljednoga jezika u govornika rođenih u dijaspori i školovanih na jeziku zemlje u kojoj žive i rade.

Kopiraj link