U novootvorenom prostoru InnovaLaba na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u četvrtak, 24. travnja 2025. održano je predstavljanje knjige ”Stotinu: 100 UNIRI socijalnih inovacija”. Publikacija je to čije uredništvo potpisuje rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, a tekstove potpisuje tim njenih suradnica s Rektorata, a to su abecednim redom: Tea Dimnjašević, Daria Glavan Šćulac, Lea Jurin, Andrea Kaštelan, Kristina Lekić Barunčić, Željka Ljutić, Andrea Mešanović, Nina Premuš, Ana Tomaško Obradović, kao i sama rektorica.
Predstavljanje ove knjige održano je kao posljednje u nizu brojnih događanja u sklopu programa Zaključivanje/Concluding, kojim je rektorica Prijić Samaržija obilježila kraj drugog rektorskog mandata, odnosno razdoblje osmogodišnjeg upravljanja Sveučilištem u Rijeci.
U svojem obraćanju rektorica je istaknula:
Ovo je publikacija u kojoj smo na jednom mjestu popisale socijalne inovacije koje je Sveučilište u Rijeci generiralo u posljednjih 8 godina, u 2 mandata uprave koju sam vodila. Radi o inovacijama koje su odgovor na neki strukturalni konkretni i stvarni društveni izazov. Socijalne inovacije pritom ne ciljaju na otklanjanje simptoma već na sustavni i transformacijski učinak za dobrobit društva. Naše su socijalne inovacije sastavni dio dinamičkog procesa strateškog razvoja Sveučilišta u Rijeci, kreiranja i provedbe inventivnih ideja ili intervencija usmjerenih na proaktivno rješavanje izazova za visoko obrazovanje i znanost. Naša ‘stotka’ opisuje stotinu takvih invencija i intervencija – aktivnosti, inicijativa, usluga, procesa, politika ili praksi – koje smo uveli na Sveučilište u Rijeci s ciljem rješavanja izazova, ali i transformacije Sveučilišta, lokalne, regionalne, nacionalne i europske zajednice.
Na najprestižnijim sveučilištima u svijetu u posljednjih nekoliko desetljeća razvili su se studiji i centri koji se bave upravo socijalnim inovacijama, nerijetko se predstavljajući kao laboratoriji ideja za budućnost. Prije petnaestak godina, u Bijeloj kući osnovan je jedan od prvih ureda za socijalne inovacije pri institucijama javne uprave, a Europska unija je bila prvi politički entitet koji unutar svojih inovacijskih strategija sustavno koristi pojam i naglašava vrijednost socijalnih inovacija.
Stotina nije posljedica namjere da se sustavno bavimo temom socijalnih inovacija, već je primarno rezultat želje da, na neki nekonvencionalni način, rezimiramo učinjeno i popišemo naše intervencije u sustav kojima smo nastojali riješiti neke izazove te doprinijeti otpornosti i održivom razvoju Sveučilišta unutar zajednice, čemu smo istinski bili posvećeni. Međutim, s vremenom smo postali svjesni opsega i snage provedenih intervencija te potrebe stvaranja institucijskog okvira za podršku i poticanje socijalnih inovacija zbog čega je na Sveučilištu u Rijeci i osnovan Institut za budućnost – upravo kao svojevrsni laboratorij socijalnih inovacija.
UNIRI socijalne inovacije rezultat su nekonformističkog i kritičkog razmišljanja uz snažan naglasak na razumijevanje potreba studenata, nastavnika, znanstvenika, djelatnika kao i svih ljudi u zajednici koji bi mogli osjetiti dobrobit od novog rješenja. One ne bi bile moguće bez oslanjanja na duboki osjećaj empatije, kreativnosti i razmišljanja izvan obrazaca konvencionalne mudrosti i postojećih rješenja svih onih koji su sudjelovali i kreiranju i provedbi rješenja. Prilikom provedbe, nismo propuštali prilike učiti i slušati, prijavljivati projekte i organizirati razgovore koji su nam pomagali bolje razumjeti trendove, ali i prakse na drugim sveučilištima i u drugim zajednicama.
Mišljenja sam da smo svi zajedno, ljudi Sveučilišta, napravili mnogo. Stotinu socijalnih inovacija je okrugli broj intervencija koje smo odlučile popisati, ali sigurna sam da ih ima i znatno više. Bez zajedničke posvećenosti fundamentalnim vrijednostima, socijalne inovacije ne bi imale šanse. Kako bismo to istakle, svakoj smo socijalnoj inovaciji pridružile vrijednosti kojima je inovacija trebala doprinijeti.
U ime autorskog tima zahvaljujem svima koji su izravno i neizravno sudjelovali, pomagali i podržali kako ovu publikaciju tako i našu ideju sveučilišta, naše nastojanje da učinimo ispravne stvari. Semper magis je također intervencija, krilatica koju smo preuzeli od Isusovaca od kojih baštinimo tradiciju visokog obrazovanja u Rijeci, i kojom sam označila mandate. ‘Uvijek više’ čitali smo i čitamo kao nastojanje da održimo intelektualne vrline znatiželje i odgovornosti, s dubokim uvjerenjem da znanje i kultiviranje misije općeg dobra uistinu nemaju granice.
Zahvaljujem svima koji su me podržavali, jer jedan čovjek ne može ništa sam, zaključila je rektorica.
Nakon predstavljanja knjige, uslijedila je zakuska i druženje uprave s članovima Senata, zaposlenicima Sveučilišta, suradnicima, partnerima i prijateljima. Upriličen je i nastup poznatih glazbenih umjetnika Konstrakte i Darka Rundeka te Damira Urbana.
