U Vijećnici Grada Rijeke u ponedjeljak, 16. svibnja 2022. održana je javna tribina pod nazivom Spol i rodni identitet u suvremenom društvu. Tribina je održana u povodu Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT), koji se obilježava 17. svibnja. Organizator tribine bilo je Vijeće za rodnu ravnopravnost Sveučilišta u Rijeci u suradnji s Udrugom LORI iz Rijeke.
Sudjelovale su:
prof. prim. dr. sc. Dubravka Jurišić Eržen, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
doc. dr. sc. Jasminka Juretić, Sveučilišni savjetovališni centar Sveučilišta u Rijeci
Višnja Ljubičić, dipl. iur., pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
Ana Ajduković, mag. cult., Udruga LORI
Moderirala je prof. dr. sc. Sanja Barić, pomoćnica rektorice za institucijske kapacitete i politike, predsjednica Vijeća za rodnu ravnopravnost Sveučilišta u Rijeci.
Održana tribina jedna je od niza edukacijskih aktivnosti predviđenih Planom rodne ravnopravnosti Sveučilišta u Rijeci te pratećim godišnjim prioritetima djelovanja.
Plan rodne ravnopravnosti kreiran je u okviru Obzor 2020 projekta Podrška i provedba planova za rodnu ravnopravnost u akademskoj zajednici i istraživanjima – SPEAR, a usvojen je na sjednici Senata Sveučilišta u Rijeci u svibnju 2021. godine čime je riječko sveučilište postalo prva istraživačka i znanstveno-obrazovna institucija u Republici Hrvatskoj koja je usvojila ovakav strateško-akcijski dokument. Njime se osiguravaju mehanizmi za postizanje institucijske kulture rodne ravnopravnosti i različitosti, integraciju rodne perspektive u studijske programe i transfer znanja o rodnoj ravnopravnosti u zajednicu, za unaprjeđenje kvalitete života i rada na Sveučilištu, ali i za osnaživanje rodne ravnopravnosti u razvoju karijera – u znanstvenom i umjetničkom istraživanju.
Sveučilišta, uz svoje primarne dvije misije – poučavanje i znanost, imaju i treću misiju, a to je društvena odgovornost. Prvo smo sveučilište u RH koje je donijelo Plan rodne ravnopravnosti i osnovalo Vijeće za rodnu ravnopravnost, kojim predsjedam, kazala je uvodno prof. Barić.
Prof. prim. Jurišić Eržen održala je izlaganje o medicinskim aspektima spola i roda te naglasila kako je rod osobni doživljaj pojedinca koji se tiče pripadnosti određenom spolu i kako se ne mora nužno podudarati s onime što je priroda predodredila, jer se radi o složenom sklopu žlijezda, lučenju spolnih hormona te kromosomskim odrednicama, o kojima medicina zna mnogo, ali gdje postoje i brojna područja koja su još uvijek nepoznanice.
Doc. Juretić pojasnila je sa stajališta psihologinje kako je transrodnost, stanje rodne i spolne neusklađenosti, ustvari rodna disforija te kako se ona više ne tretira kao psihički poremećaj, no koristi se kao medicinska dijagnoza, kako bi transrodne osobe mogle dobiti odgovarajuću liječničku skrb. Nadalje je pojasnila kako iskustva transseksualnh i rodno varijantnih osoba uključuju visoke razine stresa te kako je od iznimne važnosti stav stručnjaka kojem se obrate. Iznimno je važna i podrška obitelji te afirmativni pristup.
Pravobraniteljica Ljubičić predstavila je rad svojeg ureda i kazala kako se često bave govorom mržnje i zločinima iz mržnje prema transrodnim i homoseksualnim osobama. Bave se aktivno i antidiskriminacijom, podupirući jednake mogućnosti za sve u društvu. Dodala je kako se pritužbe transrodnih osoba često odnose na liječničku struku koja ne želi na teret zdravstvenog osiguranja obaviti estetske tzv. ”male” operacije, primjerice lica i grudi. Žale se i na sporost sustava. Naglasila je kako je u nas proces promjene spola – legalan proces. Također je pojasnila legislativu vezanu uz pitanja transrodnih osoba te istaknula da je Zakon o ravnopravnosti spolova organski zakon, koji funkcionira kao jedan od nadzakona. Do sada su u RH 164 osobe podnijele zahtjev za izdavanje mišljenja o promjeni spola ili odabira života u drugom rodnom identitetu, od čega je do kraja studenog 2021. godine 152 zahtjeva, 92,6 %), pozitivno riješeno, a samo je jedna osoba u procesu odustala. Samo kroz sustavnu edukaciju mladih, ali i stručnjaka poput liječnika, zdravstvenog osoblja, policajaca, djelatnika pravosuđa… može se sustav promijeniti nabolje, zaključila je pravobraniteljica.
Ajduković, izlažući sa stajališta civilnog društva i kao aktivistkinja, istaknula je da od 2001. godine surađuje sa Sveučilištem u Rijeci i da su putem Centra za ženske studije na Filozofskom fakultetu uspjele uvesti communis izborni kolegij ”Rod, seksualnost, identiteti – od opresije do ravnopravnosti”. U svojim smo istraživanjima detektirali negativne stavove mladih i nastavnog osoblja prema seksualnim manjinama, kao i da je LQBTIQ tematika u školskim sadržajima ili nevidljiva ili neadekvatno predstavljena. Također, nasilje je prisutno u školama, ne samo fizičko, nego i verbalno i cyber nasilje, a sve zato što mladi većinom još uvijek smatraju da su seksualno drukčije osobe bolesne i poremećene. Situacija je ipak bolja na fakultetima. Izborni predmet koji se provodi u sklopu Građanskog odgoja u školama, očito nije dovoljan, zaključila je Ajduković.
