”Jesmo li ravnopravne?” zapitale su se u srijedu, 15. studenog 2023. sudionice istoimene javne tribine, koja je održana u ”Akvariju” na Kampusu Sveučilišta u Rijeci. Tribina, na kojoj se tražila stolica više, održana je povodom obilježavanja Europskog dana jednakih plaća, a nosila je podnaslov: ”Rodna ravnopravnost i borba protiv diskriminacije u Primorsko-goranskoj županiji i kako nam EU projekti u tome mogu pomoći?” Tribinu su zajednički organizirale Primorsko-goranska županija i PRIGODA – Razvojna agencija Primorsko-goranske županije.
Uvodna izlaganja o utjecaju EU projekata na rodnu ravnopravnost i suzbijanje diskriminacije podnijeli su Vedran Kružić, ravnatelj i Srđan Kerčević iz PRIGODA-a. Uslijedila je panel-rasprava u kojoj su sudjelovale istaknute predstavnice jedinica lokalne samouprave, akademske zajednice, gospodarskog sektora te civilnog društva:
prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci
Marina Medarić, zamjenica primorsko-goranskog župana
Sandra Krpan, zamjenica gradonačelnika Rijeke
prof. dr. sc. Daniela Gračan, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija
Sandra Uzelac, članica Uprave i glavna izvršna direktorica Brodogradilišta ”Viktor Lenac”
dr. sc. Maja Šimunić, direktorica prodaje, Hilton Rijeka – Costabella Beach Resort & Spa
Jovana Čutul, predsjednica Udruge Žene za otok
Moderirala je Ermina Duraj, predstojnica Kabineta župana Primorsko-goranske županije.
Tribina je prevođena i na znakovni jezik.
Moderatorica je uvodno konstatirala činjenicu da je satnica muškaraca danas u Europi viša za 12,7 % u odnosu na žene, pa bi se moglo ustvrditi da žene mjesec i pol dana u godini žene rade ”besplatno”! Zato je Europske komisija ustanovila 15. studenog kao Dan ravnopravnosti plaća
Vedran Kružić iznio je podatke koji pokazuju da je Hrvatska nažalost podijeljena pa onda i nepravedna; tek 49. na svjetskom indeksu sreće, a po nejednakosti dohotka118. mjestu. Također, samo je 10 % čelnica lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj. Brojke kažu da bolje prolaze mlađe radnice te kako je nejednakost mnogo više izražena u privatnom sektoru. Hrvatska se po tim pokazateljima nalazi u europskom prosjeku. ”U tijeku je zelena digitalna i energentska tranzicija. Ali i prigoda da stvorimo Europu većih i pravednijih šansi”, zaključio je Kružić.
Srđan Kerčević iznio je nemile statistike prema kojima još uvijek 62 % žena obavlja tradicionalne kućanske poslove, a samo 12 % muškaraca. Hrvatska na raspolaganju do 2030. ima sredstva u iznosio od dva državna proračuna na području rodne ravnopravnosti i srodnih tematika i to treba iskoristiti, zaključio je Kerčević.
Marina Medarić istaknula je: ”Nažalost, još uvijek moramo razgovarati o ovim nejednakostima. Sanjam o uređenom društvu kada više nećemo morati naglašavati da smo žene, kada će to postati potpuno nevažno, jer ćemo sve uistinu i biti ravnopravne. Balansiranje između profesionalnog i obiteljskog života još je uvijek jako prisutno. Inspirirajmo danas jedne druge, budimo jedne drugima nadahnuće”!
”Ima žena koje mogu glasno i jasno reći što ih smeta, gdje su zakinute i što još uvijek treba popraviti, ali i kako se može i na koji način, uvjetno rečeno ‘uspjeti’ u muškom svijetu. To su sposobne i hrabre žene i takvih je žena sve više. Ali, okuženje je ipak i dalje pretežno patrijarhalno i sasvim je druga priča to kakav će odjek njihove riječi imati”, kazala je rektorica Prijić Samaržija.
Zamjenica gradonačelnika Krpan naglasila je kako žene u politici trebaju jedna drugima biti pomoć i podrška; jedna drugoj ‘držati ljestve’, što često nije slučaj. Pohvalila se i činjenicom da u trenutnom sastavu gradske uprave Rijeke čak 8 od 10 odjela drže pročelnice (dok je u PGŽ-u slučaj slučaj – 8 od 11 odjela).
Upitana o tome kakav je osjećaj biti jedina žena u trenutnom sastavu Rektorskog zbora Republike hrvatske, rektorica je odgovorila: ”Donedavno smo bile dvije rektorice, no profesoricu Vican nedavno je zamijenio novoizabrani rektor u Zadru pa sam ostala jedina žena. Moj glas u Rektorskom zboru se čuje, ali ne onoliko koliko bih ja htjela. Na Sveučilištu u Rijeci u jednom smo trenutku ‘probili stakleni strop’ i imali smo u Senatu više dekanica nego dekana, no trenutna situacija je takva da je ponovno više dekana, iako smo imali dekanice i u prirodnim i tehničkim znanostima, ne samo u društvenim i humanističkim”.
Profesorica Gračan radi u ”ženskom kolektivu” i sama je navela kako uz 80 % nastavnica imaju i čak 83 % žena u administraciji. ”Sada imamo dekana, no na posljednjim su se izborima i javila samo dvojica muškaraca. Koliko žene danas uopće žele čelne pozicije?”, zapitala se.
Prva žena ”Viktora Lenca” Sandra Uzelac naglasila je kako u ”Lencu” nema razlike u primanjima žena i muškaraca. ”Djelatnost našeg poduzeća je tehnička, a djevojke manje završavaju (berem je tako bilo ranije) tehničke fakultete. Stoga je i logično da imamo zaposlenih mnogo više muškaraca, ali tu ne pravimo razliku. Činjenica jest da će se stoga žena teško probiti na rukovodeću inženjersku poziciju. U cijelom ”Lencu” imamo samo 15-ak žena i samo nekoliko rukovoditeljica. Iskreno, pretpostavljam da je mnogo lakše ženama koje nemaju obiteljskih obveza ili ih imaju manje. Meni je primjerice, pomagala uvijek majka koja je s 50 godina išla u mirovinu i tada su žene mogle čuvati svoje unuke i tako pomoći svojim kćerima. Danas svi radimo do 65. godine pa je to neizvedivo…”, zaključila je Uzelac.
Dr. Šimunić, koja vodi marketing Hiltona te je proglašena najboljom voditeljicom marketinga u Hilton grupaciji za 2022. godinu, iznijela je svoje iskustvo: ”Kod nas su žene itekako uključene i imamo rekla bih idealne politike ravnopravnosti spolova. Osobno nikada u životu nisam osjetila nikakvu rodnu diskriminaciju, no sjećam se da su nekada ipak bile nešto nešto veće plaće muškaraca. Tu smo možda i same krive, jer smo možda preskromne! Muškarčeva podrška poslovno uspješnoj ženi vrlo je, vrlo važna, posebno u preuzimanju mnogih obiteljskih obveza.”
Jovana Čutul, koja na Krku slaže kamen po kamen ‘palaču’ ženske poduzetničke mreže, kazala je kako ima sjajan networking sa ženama poduzetnicama. ”Nas je sada 40-ak i međusobno se nastojimo podupirati i učiti jedna od druge. Moram istaknuti kako smo mi koje smo ovdje zapravo vrlo privilegirane, a mnoge žene nemaju prilike niti poslušati ovakve rasprave… Ja sam na jednoj nezavisnoj listi i vijećnica sam u Vijeću Grada Krka. Potičem sve žene da se bave politikom i da se aktivno uključe u lokalnu politiku!”
Ermina Duraj zahvalila je sudionicama i publici, pozvala svih na idući Weekend Women Festival u Rijeci te najavila kako će se radionice sa sličnom tematikom nastaviti održavati i ubuduće.
