1. srpnja 2022., u organizaciji Sveučilišta u Rijeci i sveučilišnog Centra za studije mira i konflikata, održana je online tribina pod nazivom Threats to reproductive rights in EU and Croatia – social and political divisions.
Događanje je okupilo oko 50 sudionica i sudionika s riječkog sveučilišta, sveučilišta u regiji i inozemnih partnerskih institucija, predstavnika i predstavnica civilnog sektora te drugih zainteresiranih pojedinaca i pojedinki.
O djelovanju političkih i društvenih organizacija usmjerenih ka ograničavanju i ukidanju reproduktivnih prava koja predstavljaju normu u gotovo svim zemljama EU-a razgovarali su docenti Nebojša Zelić i Zoran Grozdanov s Gionathanom Lo Mascolom, neovisnim istraživačem i savjetnikom međuvladinih tijela i religijskih organizacija o religijskom ekstremizmu i radikalno-desnim politikama, Antonijom Petričušić, izvanrednom profesoricom na katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu, članicom Savjeta za ljudska prava pučke pravobraniteljice te Akademskog vijeća Europskog regionalnog poslijediplomskog studija demokracije i ljudskih prava te Matejom Medlobi, magistrom socijalne politike zaposlene na poziciji akreditirane parlamentarne asistentice u uredu europarlamentarnog zastupnika Predraga Freda Matića u Bruxellesu.
Na Zelićevo pitanje o Hodu za život koji je ove godine u dva mjeseca održan u 11 gradova i utjecaju religijsko-političkih pokreta u Hrvatskoj, Petričušić se osvrnula na moćne, utjecajne i izdašno financirane društvene pokrete koji djeluju u RH u posljednjih 20-ak godina. Izdvojila je pokrete koji su koristili pravne mogućnosti – ustavne tužbe – kako bi provodili svoje agende, npr. spriječili modernizaciju kurikuluma za osnovne škole odnosno osporili uvođenje seksualnog odgoja u škole.
Građanske inicijative u literaturi se nazivaju religijsko-političkim pokretima, istaknula je, jer koriste religijske vrijednosti kako bi mobilizirali podupiratelje. Jedna takva inicijativa kroz referendum o promjeni Ustava po pitanju definicije braka uspjela se nametnuti kao novi snažan politički dionik iako nikad nisu izabrani kao politička stranka. Otada takve inicijative, iz kojih se rađaju i političke stranke, kontinuirano politici nameću teme, diskurse i konzervativne stavove te se uspješno infiltriraju u strukture moći – škole, sveučilišta, ministarstva – s kojih onda nameću svoj sustav vrijednosti. Još su uvijek manjina, kazala je Petričušić, no vrlo snažna manjina.
Lo Moscolo, autor knjige The Christian Right in Europe: Movements, Networks and Denominations, iznio je svoju perspektivu slučaja ukidanja sudske presude Roe protiv Wadea i utjecaja te odluke na američku kršćansku desnicu. Od dva stajališta o presudi u zadnjih 50-ak godina, jedno je razmišljanje bilo da kršćanskoj desnici dijelom i ne bi odgovarala zabrana prava na pobačaj jer bi time izgubila narativ koji koristi u svojim kampanjama i kojim okuplja i zadržava pristaše. Zbog toga su mnogi mislili da se ukidanje neće dogoditi. Drugo je razmišljanje da su kampanje protiv seksualnih i reproduktivnih prava samo prvi korak prema autoritarnom režimu u kojem će se osporavati i druga ljudska prava i slobode. Stoga Lo Moscolo smatra da će kršćanska desnica u Americi dodatno jačati.
Europska konzervativna desnica, kaže, ne razlikuje se mnogo od američke kršćanske desnice. Vidljive su slične strategije, narativi, odnosi organizacija civilnog društva i crkve. Ultrakonzervativne kršćanske organizacije, kazao je, okupljaju visokoobrazovane pojedince s jakim političkim vezama i jakom financijskom podrškom i one provode kampanje u europskim zemljama koje ugrožavaju ljudska prava preuzimajući neutemeljene narative iz SAD-a. Euroskepticizam je, dodao je, imao utjecaja na istočnoeuropske zemlje i na politički uspjeh konzervativnih stranaka u Europi.
Upitan od Grozdanova smatra li da će ukidanje presude Roe vs. Wade utjecati na ostatak svijeta, odgovorio je izrekom Kad Amerika kihne, svijet se prehladi.
Mateja Medlobi, koja je koordinirala izradu Rezolucije o stanju seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU koju je usvojio Europski parlament u lipnju 2021. godine, koja propisuje minimalne standarde u području seksualnog i reproduktivnog zdravlja, govorila je o događanjima uoči i nakon usvajanja Rezolucije. Opisala je aktivnosti, otpore i pritiske Ordo Iurisa i sličnih ultrakonzervativnih organizacija na europarlamentarce kad god se raspravlja ili tek spominje seksualno i reproduktivno zdravlje. Oni vrlo strukturirano i organizirano okupljaju istomišljenike oko jedne teme kao što je pravo na pobačaj te jačaju svoju poziciju u osporavanju drugih prava. Iako je pravo na pobačaj izdvojeno kao tema političkog diskursa, Rezolucija, objasnila je Metlobi, obuhvaća mnogo šire teme, kao što su pristup seksualnoj edukaciji te besplatnoj kontracepciji, LGBTI prava, pravo žena na zdravlje i siguran život. Napade na autore i pristaše Rezolucije nazvala je instrumentalizacijom ljudskih prava radi uskih osobnih interesa pojedinih skupina.
Posebno je opasno, istaknuo je Lo Moscolo, što se vjerske organizacije i zajednice, bez obzira na svoja vjerska uvjerenja, udružuju kada je riječ o osporavanju pojedinih ljudskih prava. Jedan je novinar, naveo je, to nazvao „ekumenizmom mržnje“. Tako se skupine koje se teološki razlikuju i ne slažu, u zadnjih nekoliko desetljeća uspješno okupljaju oko onoga što mrze i zajednički djeluju.
Na pitanje o tome kako je Hrvatska percipirana u Briselu, Medlobi je odgovorila da je Hrvatska jedna od zemalja odabrana za studiju Europskog parlamenta o implikacijama prigovora savjesti odnosno uskraćivanja medicinske skrbi, što pokazuje da postoji svijest da u Hrvatskoj postoji problem s kojim se treba pozabaviti. Također je istaknula da pojedini hrvatski zastupnici u EU parlamentu dosljedno glasaju protiv minimalnih standarda ljudskih prava te time portretiraju Hrvatsku kao vrlo konzervativnu zemlju. Zastupnik Fred Matić i njegovi suradnici i suradnice pokušavaju iskoristiti svaku priliku da da poprave sliku o Hrvatskoj kako je se ne bi svrstavalo uz bok Poljskoj, Malti, Mađarskoj i sličnim zemljama po pitanjima ljudskih prava.
Petričušić se nadovezala na navode Medlobi o slici Hrvatske kao konzervativne zemlje navodeći podatke o javnim anketama prema kojima se 75 % Hrvata i Hrvatica zalaže za pravo na pobačaj, što pokazuje neusklađenost popularnog mišljenja i političkog diskursa kojim se poručuje drugačije. Stoga je važno mobilizirati „tihu većinu“ kako bi artikulirala opasnosti od ugroze ljudskih prava. Važno je ne prepustiti borbu isključivo feminističkim organizacijama koje se bore za ljudska prava, već ohrabrivati progresivne religijske organizacije, kao i mlade političare i političarke da zauzmu više prostora na političkoj sceni, te komuniciraju progresivne poruke. U protivnom ostajemo na starom patrijarhalnom društvenom poretku u kojem muškarci zadržavaju pozicije moći, umjesto da se društvo mijenja i napreduje u vrijednostima koje su uključivije prema ženama, pravednije prema rodnim, nacionalnim manjinama, migrantima, „drugima“.
Na pitanje o izglednosti da konzervativne struje u RH pokušaju učiniti pobačaj ilegalnim, profesorica Petričušić naglasila je da treba imati na umu da će se u narednih godinu ili dvije izmijeniti sastav Ustavnog suda i oni koju budu izabrani odlučivat će o ljudskim pravima, ali i o političkoj i društvenoj situaciji u zemlji, zbog čega je važno mudro izabrati dobre liberalne suce.
„Ova tema nije „ženska“ tema, tema onih koji se brinu za žene, onih koji su dio LGBTIQ zajednice. Ovo nije rasprava o manjinama koja može i ne mora utjecati na našu svakodnevnicu. Ovo nije neka nevažna, usputna rasprava o tome kako živimo u društvu. Ovo je tema preživljavanja demokracije.“, rekao je Lo Moscolo. Za očuvanje demokracije, dodao je, moramo istraživati, razumjeti, dodatno educirati one s progresivnim idejama, kako bi lakše i uspješnije argumentirali stavove.
Skupu se uvodno obratila prof. dr. sc. Sanja Barić, pomoćnica rektorice za institucijske kapacitete i politike i predsjednica sveučilišnog Vijeća za rodnu ravnopravnost, istaknuvši važnost ovakvih događanja u kontekstu doprinosa Sveučilišta trećoj, civilnoj misiji, kao i same teme, koja je nakon odluke Vrhovnog suda SAD-a kojom je ukinuto ustavom zajamčeno pravo žena na pobačaj postala još aktualnijom.
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Predrag Fred Matić u obraćanju video-porukom podržao je riječki tim projekta SPEAR, u okviru kojega je organizirana tribina, ali i cijelo riječkom sveučilištu zbog doprinosa stvaranju okruženja koje ne podržava bilo kakav oblik nejednakosti.
Daria Glavan Šćulac, povjerenica za različitost i članica SPEAR tima, zaključno je istaknula kako značajan broj sudionika s različitih domaćih i stranih institucija i organizacija te brojna postavljena pitanja u okviru tribine potvrđuju da akademska zajednica ne može i ne smije šutjeti o ovakvim temama, već treba reagirati na događanja u okruženju.