U srijedu, 8. listopada 2025. godine u 17 sati na Filozofskom fakultetu održalo se kratko besplatno predavanje Esperanto dr. sc. Ane Alebić-Juretić, umirovljene redovite profesorice.
Esperanto je najuspješniji planski dodatni međunarodni jezik. Njegov je autor liječnik, oftamolog Ludwig Zamenhof. Rođen je u Bjelistoku, gradu u istočnoj Poljskoj, koji je tada bio u sastavu Rusije i gdje su živjele četiri jezične zajednice: ruska, poljska, bjeloruska i njemačka. Zbog nerazumijevanja ili nesuglasica među njima, Zamenhof je već u srednjoj školi počeo slagati jezik za komunikaciju među narodima različitih materinjih jezika. Konačni rezultat bila je knjiga Međunarodni jezik tiskana 1887. na poljskom, ruskom, njemačkom i francuskom, u kojoj su dane prve smjernice i pravila novog jezika. U nadi za uspjeh, knjigu je potpisao Dr. Esperanto, a to je postalo i ime novog jezika.
Među prvih 1000 učenika našlo su se i pet djevojaka iz Osijeka, od kojih je jedna porijeklom iz Praputnjaka. Prvi kongres esperantista održan je 1905. u Boulogne sur Mer (Francuska) i od tada se održavaja redovito svake godine. Na području Hrvatske, prvo esperantsko društvo osnovano je upravo u Rijeci, 28. 9. 1907. Opće je priznato da je esperanto jezik koji se najlakše uči jer se bazira na 16 pravila. Neka od njih su: sve imenice završavaju na -o, svi pridjevi na -a, svi prilozi na -e, a glagoli na -i. Riječi se čitaju kako su napisane, s naglaskom na predzadnjem slogu, a međunarodno priznate riječi se ne prevode, već samo dobivaju esperantsku transkripciju. Ovih 16 pravila čine bazu koja se ne može mijenjati i koja je na neki način očuvala jezik.
Prema Deklaraciji iz Boulogne sur Mer zadatak esperantista je širenje Esperanta do konačnog cilja (venka celo) da bude drugi pomoćni jezik (uz materinji) u međunarodnoj komunikaciji. Taj cilj je zamalo ostvaren prije pedesetak godina i to zahvaljujući dvjema jakim ličnostima u Esperanto pokretu – Ivi Lapenni i Tiboru Sekelju. Hoće li se takva mogućnost ponoviti, teško je reći.
No, esperanto i danas ima veliki broj pobornika, ogromnu literaturnu baštinu pisanu izvorno na esperantu (uz to što se koristi za prijevod literature brojčano malih naroda), prisutan je u zabavnoj muzici, ali je prije nekoliko godina u Praškoj nacionalnoj operi ponovo izvedena i vrlo uspješna opera Sternenhoch na Esperantu, a Međunarodna Akademija Znanosti (Akademio Internacia de la Scienco- AIS) svake godine održava niz predavanja iz različitih područja znanosti. Od 2019. govorenje esperanta spada u nematerijalnu kulturnu baštinu Republike Hrvatske koju treba sačuvati.
Sveučilište za 3. dob projekt je Sveučilišta u Rijeci koji se provodi uz financijsku potporu Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života Grada Rijeke, a namijenjen je osobama treće životne dobi iznad 55 godina sa završenom srednjom školom ili fakultetom.
