Svečanom promocijom doktorica i doktora znanosti, održanom u petak, 19. svibnja 2023. na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, završio je centralni tjedan obilježavanja okrugle, jubilarne 50. obljetnice osnutka Sveučilišta u Rijeci. Rektorica prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija promovirala je 36 doktora i 30 doktorica znanosti, njih ukupno 66, koji su svoje doktorske radove obranili tijekom protekeklih godinu dana.
Rektorica Prijić Samaržija uvodno se obratila laureatima:
Slavimo 50. obljetnicu Sveučilišta i 390 godina visokog obrazovanja u Rijeci. Započeli smo nagradama studentima i nastavnicima za izvrsnost, a završavamo doktorandima. Kao što su naši izvrsni studenti budućnost društva, tako ste vi jamstvo budućnost znanosti. Završili ste najviši stupanj visokog obrazovanja! Nadam se da vas ova činjenica ispunjava ponosom. Čestitam i vašim mentorima i članovima vaših obitelji i svima koji se danas raduju s vama.
Godine koje živimo test su za sve nas. Priroda nam je u pandemijskim godinama dala do znanja koliko smo ranjivi i sve jasnije shvaćamo da živimo u antropocentričnoj iluziji vlastite dominacije i kontrole. Čini se da nije posve utemeljeno naše vjerovanje da smo sigurni i zaštićeni svojom iznimnom inteligencijom. Krize u kojima živimo – ratovi, kriza demokracije, zdravstvena kriza, ekonomska, financijska, klimatska, energetska, demografska, migrantska kriza… – uzdrmale su temelje našeg osjećaja sigurnosti. Netko bi pak mogao ustvrditi da ne treba pretjerivati i da se radi naprosto o šokovima kroz koje su društva prolazila i ranije te kako nema mjesta nepovjerenju u snagu naše inteligencije u vremenu u kojem svjedočimo strelovitom tehnološkom napretku. No, upravo takav komentar pomaže nam shvatiti da znanje koje stoji u temelju tehnološkog napretka nije ujedno i znanje koje otklanja našu ranjivost i društvene izazove. Talent i težak rad su važni, ali kvalitetno obrazovanje i istraživanje na nekom sveučilištu traži mnogo više od nadarenih i iznimnih pojedinaca. Kvalitetno obrazovanje uključuje kultiviranje humanosti i moralnosti. Kao što nas je poučio Aristotel, obrazovati um bez obrazovanja srca, nije uopće obrazovanje. To je moja poruka vama koji odlazite u svijet opremljeni najvišim obrazovanjem: Griješiti je ljudski. Errare humanum est! Ali priznati svoju pogrešku je božanski!
Priznati da ne znamo znak je obrazovanog srca, znak intelektualne i moralne odgovornosti i skromnosti. Priznavanje pogreške nosi i rizik, jer se greške mogu nagomilati, a opetovane greške u svijetu u kojem se računa samo uspjeh, mogu stvarati dojam nekompetencije. No, nepriznavanje pogreške, ostavlja prostor za izgradnju iluzije kompetencije. Neki su već toliko dobri u stvaranju iluzije kompetencije, da više i ne vjeruju da mogu pogriješiti. ”Neznalica misli da je mudrac, a mudrac zna da je neznalica”, napisao je Shakespeare. Obrazovano srce teži šekspirijanskoj mudrosti; skromno je i ponizno pred znanjem. Svi koji žive u iluziji da znanju sve, ne trude se učiti. Isto vrijedi i za moralnost: što su osobe manje moralne, tim su sklonije javno zagovarati ispravnost i ne osjećaju potrebu za moralnim rastom. Mudri ljudi, naprotiv svjesno prakticiraju intelektualnu skromnost, zbog jasne spoznaje ograničenih dosega i moći naše spoznaje. Tamo gdje ima stvarnog sadržaja, nema potrebe za njegovim pompoznim uveličavanjem. Stvarna superiornost prirodno teži biti samozatajna i umjerena. Veliki prosvjetitelji poput Erazma Roterdamskog i Goethea poručivali su da nema ničega razornijeg od neznanja na djelu.
Čvrsto vjerujem da samo dostupan, kvalitetan sustav obrazovanja, u kojem sudjeluju ljudi koji su mudri, svjesni golemih prostora znanja, svoje pogrešivosti i mogućnosti usavršavanja, jest pravi odgovor na sve društvene disfunkcije. Dobar sustav obrazovanja nije onaj koji stvara izvrsne pravnike, liječnike, inženjere, učitelje… , već onaj koji stvara moralne i osjetljive ljude koji će tek tada biti izvrsni. Ove izazovne godine trebaju nam biti prilika da jasno spoznamo razliku između istinski dobrog obrazovanja i njegove puke imitacije. Cijenjeni doktori i doktorice znanosti, vi ste najizvrsniji u svojim generacijama; vi ste krenuli i stigli najdalje; na vama je da ne posustanete okupljati kritičnu masu za ovaj pothvat!
Popis novih doktorica i doktora znanosti:
Medicinski fakultet
Buterin Toni
Jerbić Radetić, Ana Terezija
Kinkela Devčić, Maja
Krpina, Kristina
Kunišek, Leon
Lesac Brizić, Ana
Nadarević, Tin
Omrčen, Hrvoje
Pavešić Radonja, Aristea
Pavišić, Valentino
Pavletić, Martina
Pietri, Gian Pietro
Prka, Matija
Repac Antić, Davorka
Švaljug, Deana
Viduka, Ina
Tehnički fakultet
Batista, Josip
Cikač, Dominik
Gljušćić, Matej
Hržić, Franko
Kocijel, Lino
Mađerić, Damir
Markovinović, Ivan
Randić, Miroslav
Torbarina, Fran
Vlatković, Maja
Filozofski fakultet
Anić, Zvonimir
Ažić Bastalić, Adriana
Biturajac, Mia
Krmpotić, Pavao
Lukač, Matija
Martan, Valentina
Milotić Bančić, Samanta
Smokrović, Ana
Odjel za biotehnologiju
Belovari, Mateja
Bura, Ana
Gumbarević, Darko
Kralj, Juran
Micek, Vedran
Rastija, Ana
Šutić, Maja
Zubković, Andreja
Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu
Barač Miftarević, Sandra
Buljat, Maja
Gričar, Sergej
Herman, Suzana
Magaš, Damir
Meštrović, Dunja
Mitrović, Srđan
Pomorski fakultet
Jović, Marija
Panić, Ivan
Pastorčić, Darko
Toman, Ivan
Vizentin, Goran
Zekić, Astrid
Ekonomski fakultet
Botica, Vladimir
Draženović Kostelac, Draženka
Dremel, Nada
Jakopič Ganić, Marijana
Matić, Robert
Građevinski fakultet
Bogdanić, Anton
Cuculić, Marijana
Grbac, Marin
Udovič, Dalibor
Pravni fakultet
Demark, Armando
Fakultet za fiziku
Paulišić, Mateo
Dr. sc. natur. Mateo Paulišić prvi je doktorand koji je doktorirao na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci!
