Otvaranje izložbe Riječki jezični krajolik održano je u utorak, 3. studenog 2020. na Kampusu Sveučilišta u Rijeci na šetnici prema zgradi STEPRI-a, na vanjskim izložbenim panelima.
Otvaranju su prisustvovali predsjednica Izvršnoga odbora Kampus kreativnog tima prof. dr. sc. Rajka Jurdana te dekanica Filozofskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Ines Srdoč Konestra, kao i koautorica prof. dr. sc. Dijana Stolac.
Dekanica Srdoč Konestra čestitala je autorima na vrlo inventivnoj izložbi te izjavila: ”Izložba govori o jeziku izvan uobičajenih katerogija, o jeziku koji kreira krajolike neke sredine. Izložba će nas potaknuti da boje pojmimo ono kraj čega možda svakoga dana prolazimo, ali to jezično ne procesiramo. Dvojezičnost, višejezičnost pa i suvremena dominacija engleskog – sve su to lica Rijeke koja su nam lijepa i prihvatljiva.”
Prof. Stolac naglasila je: ” Meni je Rijeka bila novi grad i krenula sam ga iupoznavati. Na prijelazu stoljeća počela se proučavati jedna nova disciplina – jezični krajolik. Ovaj projekt je na Sveučilištu i pripada EPK. Izložba je samo dio projekta, jer smo shvatili tijekom projekta da imamo materijala za knjigu. Dva su cilja jezičnoga krajolika: da osvijestimo koji su to jezici oko nas i koji su to elementi koji čine riječki identitet i da prepoznamo taj jezik u prostoru koji nas okružuje”.
Izložba Riječki jezični krajolik pripremljena je unutar projekata Riječki jezični krajolik (Rijeka EPK2020 – 27 susjedstava – susjedstvo Kampus) i Hrvatska pisana baština od 18. do 20. stoljeća (Sveučilište u Rijeci, potpora: uniri-human-18-285).
Autori su prof. dr. sc. Diana Stolac, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci i dr. sc. Jim Hlavač, Monash University, Melbourne, Australija.
Recenzenti su prof. dr. sc. Tanja Gradečak Erdeljić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i doc. dr. sc. Anastazija Vlastelić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Fotografije su pripremili Damir i Dunja Stolac te autori.
Jezični krajolik jezikoslovni je pojam koji označava sve natpise u nekoj sredini. Raspon je vrlo širok – od cestovnih znakova i službenih natpisa na državnim i lokalnim institucijama do privatnih natpisa, reklama i jezičnih grafita.
Cilj je istražiti uporabu jednoga ili više jezika na javnim natpisima – javni se natpisi bilježe, opisuju i komentiraju u sociolingvističkom i kulturnom kontekstu. Time se opisuje jezični identitet prostora.
Ova izložba nudi elemente za opis riječkoga jezičnog identiteta.
Iz zaključka:
Sakupljena je građa pokazala da je Rijeka tradicionalno višejezični i višekulturni urbani prostor, dio je europskoga kulturnog prostora u 21. stoljeću, a povijesna nam dimenzija pokazuje Rijeku kao dio europskoga kulturnog prostora ranijih stoljeća.
Pripremili smo izložbu sa željom da u njoj prepoznate Rijeku kao svoj grad, susjedstvo, živo urbano tkivo u kojemu ste se našli kao studenti, turisti, prolaznici… Grad u kojemu ste dobrodošli, a što vam poručuju tekstovi na zgradama, autobusima, putokazima…
Namjera nam je bila ovom izložbom skrenuti vaše poglede na natpise koji nas okružuju i osvijestiti jezično okruženje kojim se svakodnevno krećemo, da uplovite s nama u luku različitosti i istražite identitet grada kroz javne natpise – ako smo u tome bar dijelom uspjeli, cilj je postignut.
A pokazali smo samo mali dio onoga što jezičnom krajoliku pripada. Stoga vas pozivamo da u 2021. prolistate knjigu Riječki jezični krajolik u izdanju Filozofskog fakulteta u Rijeci s više podataka i slika.
