Na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u četvrtak, 24. listopada 2024. održana je panel-rasprava pod nazivom Croatia meets Norway in a panel session Empowering Youth: Building Resilient Democracies Through Dialogue and Peace u organizaciji Norveške ambasade u Hrvatskoj i Sveučilišta u Rijeci. Panel-rasprava okupila je hrvatske i norveške akademske i neakademske stručnjake koji dijele znanstvenoistraživačke, nastavne, obrazovne, stručne i zagovaračke interese te ekspertizu u području ljudskih prava, civilnog angažmana mladih, građanskog odgoja i obrazovanja te obrazovanja za mir.
Iz Norveške su stigli:
- profesor Knut Vesterdal (Norwegian University of Science and Technology), koje je predstavio neke od svojih recentnih istraživanja političke pismenosti mladih u Norveškoj i
- Zamran A. Butt, voditelj Centra za poučavanje i učenje iz Utoya organizacije, koji je predstavio njihove organizacijske primjere angažiranih, kritičkih i participativnih edukativnih radionica s mladima na temu demokracije.
Iz Hrvatske su na panelu sudjelovali:
- doc. dr. sc. Nebojša Zelič, predstojnik Centra za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, koji je predstavio nekoliko (odabranih) edukativnih inicijativa u našoj lokalnoj zajednici, a koje su pokrenute ispred spomenutog Centra;
- Iva Zenzerović iz Centra za mirovne studije u Zagrebu, koja se usmjerila na njihove organizacijske primjere usidrene dominantno u našem nacionalnom, ali i regionalnom kontekstu i
- prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, koja je podijelila (svoju) perspektivu o ulozi sveučilišta u izgradnji mira i stabilnog demokratskog društva.
Raspravu, koja je potraja puna 2 sati moderirala je prof. dr. sc. Bojana Ćulum Ilić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i ravnateljica Zaklade Sveučilišta u Rijeci.
Panelu je prisustvovao i g. Helge Klouman Marstrander iz Norveške ambasade, zamjenik šefa diplomatske misije.
Sudionici panela otvarali su pitanja i raspravljati o temi osnaživanja mladih u ovim izazovnim vremenima i krhkim demokracijama.
G. Klouman Marstrander u uvodnom je obraćanju istaknuo kako je uvijek bitna perspektiva mladih, jer je ona svježa. Kada se mladi žele uključiti u demokratske procese, moramo ih u tome hrabriti i podržavati, a ne da nailaze na prepreke. Ohrabruje to što mnogi mladi imaju inicijative i, žele promjene na bolje i aktiviraju se kao aktivisti. No, mnogi režimi još uvijek se vrlo striktno odnose prema aktivistima. Klimatske promjene kojima svjedočimo ili primjerice opća digitalizacija bitni su fenomeni s brojnim izazovima u koje mladi moraju što ranije u dobi biti uključeni, naglasio je.
Rektorica Prijić Samaržija pozdravila je uvažene goste iz Norveške te zahvalila prof. Ćulum Ilić na organizaciji, kako ovog, tako i brojnih drugih panela slične tematike. Iznimno smo ponosni što su danas s nama gosti iz Norveške, jer Norveška je zemlja na koju se u mnogočemu ugledamo, pogotovo kada su demokratski procesi u pitanju. Samo 8 %n ljudi na svijetu živi u pravim, punim demokracijama, a ostali ili u nikakvima ili su ozbiljno manjkave. Danas je nažalost na ne tako udaljenim lokacijama od nas demokracija ozbiljno ugrožena, istaknula je rektorica.
Prof. Ćulum Ilić iznijela je podatak kako je u ovome trenutku aktivno oko čak 150 oružanih sukoba u svijetu te kako je oko 100 milijuna mladih izravno pogođeno ratom (bez da se računaju djeca). Dok njurgamo kako je recimo kišni dan ili nešto slično morali bismo se malo prisjetiti ovih podataka. Tolerancijom, empatijom i edukacijom za mir – naša je obveza doprinijeti mirnoj budućnosti!, kazala je Ćulum Ilić te predstavila sudionike rasprave.
Prof. Vesterdal govorio je o važnosti aktivno uključenih građana u norveškom sustavu te o važnosti dobrih školskih kurikula. Edukacija je iznimno važna, jer tu se mladi susreću s pojmovima poput ljudskih prava, ljudskog dostojanstva; upoznaju s globalnim pitanjima i problemima, no i civilno društvo ima bitnu ulogu, istaknuo je.
Zamran A. Butt predstavio je otočić Utøya, smješten u jezeru Tyrifjorden u Norveškoj. Otok je nenaseljen te je u vlasništvu Saveza socijaldemokratske mladeži, omladinskog ogranka Laburističke stranke u Norveškoj, koji na njemu održava ljetne kampove. Dana 23. srpnja 2011., neposredno nakon bombaškog napada na središte Osla, na otok je došla osoba u policijskoj uniformi koja je na sudionike kampa, kojih je bilo oko 600, počela pucati iz vatrenog oružja. U napadu na otoku, koji je trajao dva sata, poginulo je 69 osoba, uglavnom adolescenata. Taj napad predstavlja najveći napad pojedinačne osobe vatrenim oružjem po broju žrtava u povijesti. Taj je ekstremist bio protiv migracija i želio je pobiti čitavu generaciju mladih laburista. Kako se Norveška nikada ranije nije susrela s takvim slučajem – svi su se pitali: Što sada dalje? Srušiti zgradu ili ne? Preživjeli i obitelji poginulih imali su mnoga stajališta stajališta. Danas tanki stupići ispred zgrade predstavljaju preživjele, a deblji poginule. Spojeno je ovdje na jednom mjestu učenje i komemoracija i angažman, ispričao je A. Butt.
Dr. Nebojša Zelić predstavio je projekt ”Škola i zajednica – ŠIZ”: Oko 85 srednjih škola uvelo je ovaj predmet; poučava ga oko 100 učitelja, a polazi više od 1.500 učenika. Kurikul predmeta je fleksibilan: prvo učenici raspravljaju o problemima s kojima se suočavaju u zajednici; zatim odabiru jedan od njih i onda obave istraživanje! Gledaju koja je institucija nadležna. Dobivaju i osnovu iz skupljanja podataka, odnosno metoda znanstvenog istraživanja! Učimo ih da nemaju dojmove nego dokaze! Onda pak idu na teren i na kraju poduzimaju akciju! Traze rjesenje problema i predlazu ga nadležnima. U Rijecu su, primjerice, 2 škole izabrale isti problem! Radilo se o migrantima! Jedna grupa kao problem vidjela to kako se s migrantima postupa i na kraju im u suradnji sa zajednicom pomogla. Druga je grupa zapravo migrante vidjele kao prijetnju vlastitoj sigurnosti, ali kroz razgovore s njima – te su predrasude razbijene.
Iva Zanzerović predstavila je rad Centra za mirovne studije Zagreb te naglasila kako je potrebno izgrađivati pozitivan mir, boriti se protiv diskriminacije i biti osjetljiv na socijalne i ekonomske nepravde i nejednakosti, te naglasila važnost neformalnog učenja: Učimo ljude vještinama za suradnju, pristupe boljem društvu, pokazujemo im praksu društvenih promjena; obavljamo edukacije za marginalizirane skupine; a sve je to vrlo izazovno, pogotovo u svijetu u kojem su u zadnjih nekoliko godina demokracije ozbiljno dovedene u pitanje.
Rektorica Prijić Samaržija kazala je kako se Sveučilište u Rijeci pokušava boriti protiv ‘kulture ignorancije’. Mi želimo biti europsko sveučilište budućnosti, otvoreno sveučilište za otvoreni svijet. Sustavno promoviramo otvorenu znanost, socijalnu pravdu, zdravu zajednicu, zaštitu ljudskih prava i vladavinu zakona. Demokracija je ušla u mnoge krize; indeks demokracije već18 godina pada, obuzima nas kultura neznanja, a pseudo-znanstveni pokreti prezentiraju se kao slobodarski pokreti, zaključila je rektorica, dodavši kako edukacija i znanost mora biti iznad politike ideologija.
