Na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci danas, 27. listopada 2021. održano je svečano potpisivanje Sporazuma o suradnji između Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Sveučilišta u Rijeci i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Sporazum su potpisali: ravnatelj Instituta dr. sc. Željko Jozić, rektorica Sveučilišta prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija i dekan Filozofskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Aleksandar Mijatović. Potpisivanju je prisustvovala i voditeljica Podružnice Rijeka Instituta dr. sc. Mirjana Crnić Novosel.
Sporazum je potpisan radi nastavka djelovanja riječke podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, čije je djelovanje podržao Senat Sveučilišta u Rijeci svojom odlukom od 22. siječnja 2009. godine, a koja djeluje na području Rijeke i Primorsko-goranske županije surađujući s lokalnom zajednicom, znanstvenim i obrazovnim ustanovama te svojim visokostručnim pristupom radi na očuvanju hrvatske nematerijalne jezične baštine, primarno dijalektološke. Otvara se i mogućnost korištenja znanstvene baze Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i suradnje sa studentima poslijediplomskih jezičnih studija Sveučilišta u Rijeci i Filozofskoga fakulteta u Rijeci.
Uvodno se obratila rektorica: Današnji Sporazum potvrđuje odluku senata iz 2009. godine, kada je Institut osnovao svoju riječku podružnicu. Želim čestitati ravnatelju Joziću na tome što se posljednjih godina Institut otvara javnosti. Ponosni smo što ova Podružnica postoji upravo u Rijeci i što se ovdje provode jezična znanstvena istraživanja. Uz, sada već umirovljene profesorice Ivu Lukežić i Mariju Turk, doajene riječkoga jezikoslovlja, na Filozofskom fakultetu postoji snažna jezikoslovna i dijalektološka jezgra. Sporazum koji se temelji na dosadašnjoj dobroj suradnji naših institucija, formalizira tu suradnju i omogućih će suradnju na projektima. Čestitam i dr. Crnić Novosel na dosadašnjim uspjesima Podružnice i radujem se dobroj suradnji u budućnosti.
Zahvaljujem rektorici na lijepim riječima i željama, a moram istaknuti kako mi je posebno zadovoljstvo što ovaj Sporazum potpisujemo baš u Rijeci. Ovo je važan korak za obje naše institucije i sada suradnja koju dijelimo dobiva institucijski okvir. Riječka je kroatistika u mnogočemu vodeća u Hrvatskoj. Zajedničkim djelovanjem želimo postići još bolje rezultate. Pobornik sam decentraliziranja institucija, a Rijeci koja ima bogatu dijalektološko podlogu i jezičnu baštinu svakako priliči da ima Podružnicu Instituta. Gorski kotar, otoci, zaleđa primorskih mjesta… sve su to nepresušni rezervoari za jezična istraživanja, jer govori ovih područja iznimno su raznoliki i znanstveno zanimljivi. Naši su zajednički napori u istraživanjima upravo u interesu hrvatskog jezika, istaknuo je ravnatelj Jozić te zahvalio rektorici na ekspeditivnosti, dodavši kako je od početnih razgovora do realizacije potpisivanja Sporazuma prošlo tek mjesec dana.
Dekan Mijatović prisjetio se kako je 2011. godine Podružnica Instituta i službeno dobila prostor u novoj zgradi Filozofskog fakulteta na Kampusu Sveučilišta u Rijeci pa tekuća godina zapravo predstavlja i desetu obljetnicu djelovanja. Istaknuo je: Filologija je vrlo stara disciplina, ali i uvijek aktualna. Na našem Odsjeku za kroatistiku djeluje eminentna Katedra za hrvatski jezik, a aktivnosti vezane uz jezična istraživanja ostvaruju se i kroz izdavanje časopisa Fluminensia, koji već 30 godina kontinuirano izlazi, kroz Riječke filološke dane te kroz sudjelovanje djelatnica Odsjeku u Centru za jezična istraživanja našeg Fakulteta. Prva voditeljica Podružnice bila je do 2017. prof. dr. sc. Silvana Vranić, mentorica dr. Crnić Novosel, koje su zajedno radile na osnaživanju istraživanja iznimno složenog dijalektološkog mozaika našeg kraja.
Naša je temeljna zadaća baviti se riječkim i širim riječkim područjem i istraživati njegove govore i narječja. Mnogi su dijelovi našega kraju po tome pitanju bili zanemareni, a starih, izvornih govornika nekih narječja sve je manje te takva područje nerijetko rapidno gube stanovništvo. Zato je potrebno što prije djelovati i ”spasiti od zaborava” neke naše lokalne govore, narječja, jezike… Jedan od takvih jezika je i fjumanski, jezik riječkog Starog grada. Ta naša nematerijalna baština ne smije ostati zaboravljena i zato želimo raditi visoku znanost, ali i naša istraživanja i rezultate popularizirati i približiti javnosti, posebno mladima i zainteresirati ih za njihov materinji jezik i svo njegovo bogatstvo, zaključila je dr. Crnić Novosel.
