Predsjednik Milanović otvorio 1. CroScience

Zahvaljujem predsjedniku Republike na dolasku i visokom pokroviteljstvu. Također, hvala Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih i ministru prof. dr. sc. Radovanu Fuchsu na pokroviteljstvu, koji je nažalost spriječen i nije danas s nama. Važna su nam vaša pokroviteljstva koja vidimo kao aktivnu podršku našem cilju, a to je raspravljanje o budućnosti znanosti u Hrvatskoj u europskim i globalnim kontekstima.  Hvala i Organizacijskom odboru, sjajnim hrvatskim znanstvenicima koji rade na inozemnim sveučilištima, ali i jednako tako i snažnoj podršci izvrsnih domaćih istraživačkih snaga – u koncipiranju i pomoći pri okupljanju gotovo 300 sudionika. Želimo stvoriti platformu za raspravu istraživača, kolega iz inovativnog poslovnog sektora, novinara i članova tijela u kojima se donose odluke radi razmjene iskustava i ideja te dijeljenja dobrih praksi. Bez velikog angažmana članica i članova Organizacijskog odbora i njihove intrinzične motivacije, ne bismo na Sveučilištu u Rijeci imali priliku biti domaćin prvog CroSciencea.

Ovaj je Simpozij platforma koja teži uspostaviti kontinuirani autentični dijalog kao preduvjet povećanja kvalitete i kvantitete naše znanstvene produkcije, mogućnosti boljeg pozicioniranja u Europi i u svjetskim razmjerima. Bolje razumijevanje i komparacija naših znanstvenih politika i praksi s inozemnima, razumijevanja konteksta i institucijskih kultura koje stoje u njihovoj pozadini, vjerujem, ključno je oruđe razumijevanja i naših izazova kao i njihovog učinkovitijeg nadilaženja. Naša je motivacija demonstrirati intelektualnu odgovornost pa i istinski patriotizam i želimo da znanstvenici i znanost u Hrvatskoj imaju uvjete za razvoj koji su usporedivi s onima u inozemstvu, a kako bismo postizali bolje rezultate na European Innovation Scoreboardu, u prijavama i dobivenim kompetitivnim EU programima pa i na ljestvicama rangiranja. Želimo osnažiti nacionalni sustav politika u znanosti na način na koji to rade svi mudri sustavi na svijetu:  dijeljenjem iskustva zainteresiranih i dobronamjernih stručnjaka.

Vidim ovo naše okupljanje kao svojevrsni  Brain gain, ne baš u doslovnom smislu, ali se može podvesti pod značenje. Nema alternative dobroj i strukturiranoj komunikaciji, razmjeni mišljenja u brainstorm procesu. Hvala kolegama s inozemnih institucija koji su svojom energijom i ekspertizom zainteresirani doprinijeti razvoju znanosti u Hrvatskoj. Naše iskustvo na Sveučilištu u Rijeci jest da su vaše perspektive iznimno dragocjene. Od kada smo osnovali Međunarodni znanstveni savjet prije 8 godina, na istom konceptu okupljanja hrvatskih znanstvenika koji su postigli iznimne znanstvene karijere na inozemnim institucijama, Sveučilište u Rijeci je, bez sumnje, postalo bolje mjesto za znanost. Neki od članova našeg MZS-a i sudjeluju na konferenciji  (kolege Štagljar, Ban, Prelec, Žutić, Ivezić), a neki su postali i članovi najvišeg nadzornog tijela – Sveučilišnog vijeća – Ivan Đikić i Danica Kragić Jensfelt. U tom smo periodu ušli na 10 svjetskih ljestvica rangiranja, postali sveučilište s najviše inozemnih istraživača u Hrvatskoj, Sveučilište koje bilježi dolazak više od 100 poslijedoktoranta iz cijelog svijeta, a došlo nam je od 2018. godine (ili su u postupku dolaska) više od 30 znanstvenika povratnika iz cijelog svijeta. Postali smo članovi YERUN-a (Young European Research University Network), jedne od 3 najutjecajnije mreže istraživačkih intenzivnih sveučilišta u Europi.  Postali smo i član YUFE Europskog sveučilišta, u dva ciklusa najbolje evaluirane alijanse sastavljene od 10 sveučilišta Europe, a prošli smo tjedan u Bruxellesu proslavili i osnivanja YUFE-a kao pravnog transnacionalnog sveučilišnog entiteta.  Nemam nikakve dvojbe da je MZS, svojim savjetima, ali i poticanjem samopouzdanja i ambicije, pomogao da postignemo te rezultate pa ništa manje ne očekujemo niti od CroSciencea na nacionalnoj razini.

Od iznimne je važnosti da javnost znanstvenike shvati vrlo ozbiljno u trenutku kada reputacija naših znanstvenih institucija pati zbog različitih razloga.  Kad kažem ozbiljno, mislim da je važno da svojim raspravama pokažemo da nismo ovdje zbog akademskog PR-a u vremenu kada smo preplavljeni različitim konferencijama, koje su postale samo oruđe javne promocije. Važno je se odmaknemo i od populističke znanosti i pokažemo da smo spremni otvoreno, bez cenzure i autocenzure, kritički razmišljati, kako o izazovima tako i o rješenjima. Draghijevo je izvješće odjeknulo Europom i svima je jasno da bez ozbiljne promjene, koja je nemoguća bez autentične znanosti i znanstvenika, neće biti moguće razvijati kapacitete za inovacije i konkurentnu Europu i Europske vrijednosti. Nije nam cilj kreirati percepciju i reputaciju bez supstance, jer je to kratkoročno i kratkovidno; već nam je cilj pomoći kapacitirati se za sudjelovanje u zahtjevnom europskom i svjetskom istraživačkom prostoru, sa svim našim partnerima iz poslovnog sektora.

Zbog toga želim naglasiti i kako to neće biti moguće bez očuvanja akademskih sloboda. Vlada nepodijeljeno slaganje da živimo u doba krize akademskih sloboda, od velike recesije 2007.-2009. Europa je priznala da nema konceptualnog niti legalnog okvira za sankcioniranje kršenja akademskih sloboda, uplitanje politike – odozgo i odozdo, izvana i iznutra – u sveučilišta. Inicijativa Europskog parlamenta za modificiranje temeljenog ugovora Europske unije iz 2007. godine, kako bi uključili i vrijednost akademske slobode, nije provedena zbog političkih i pravnih razloga. Ujedinjeni narodi ili UNESCO prošle su godine ipak uspjeli uključiti zaštitu akademskih sloboda u svoje dokumente. 47 zemalja članica Europskog prostora visokog obrazovanja definirale su popis od 6 fundamentalnih vrijednosti visokog obrazovanja. To su akademska sloboda, integritet, institucijska autonomija, participacija studenata i osoblja u upravljanju te javna odgovornost države za visoko obrazovanje i javna odgovornost samih institucija visokog obrazovanja. Dok Europska komisija još raspravlja odgovarajući pravni okvir, finalizira se neobvezujući dokument, odnosno, neka vrsta smjernica za zaštitu i promociju ovih fundamentalnih vrijednosti. Moramo biti svjesni da ova kriza nije zaobišla ni nas.

Neće biti moguće postići naš cilj ako sami ne demonstriramo vrlinu intelektualne odgovornosti i skromnosti. Srž ovih vrlina jest prepoznavanje da bi naša uvjerenja i mišljenja mogla biti netočna. Nažalost, vrlina intelektualne odgovornosti i skromnosti povlači se pred kulturom pretjerane samopouzdanosti. Kultura pretjerane samopouzdanosti je simptom  kulture neznanja koja je iznjedrila polarizacije, radikalizam, ali i opasni skepticizam prema znanosti, utjecajne pseudoznanstvene pokrete i društveni vrijednosni kaos u kojem se napadi na znanost smatraju vrhuncem slobodnog mišljenja. Zato je važno da oni koji najviše znaju –  znanstvenici –  budu odvažni i pokažu da razumiju svoju pogrešivost, da znaju slušati i povući se pred boljim argumentima, da uvažavaju neslaganje i epistemičku različitost kao sastavni dio znanstvenog ethosa. To nije slabost, to je hrabrost! Također, važno je da pokažu kako mogu izaći izvan zona sigurnosti, inercije i komfora u obrani fundamentalnih vrijednosti!

Snježana Prijić Samaržija