Na Filozofskom fakultetu na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u petak, 25. studenog 2022. održano je svečano predstavljanje monografije ”Goran Kalogjera : Život s lapisom”. Riječ je o novoj knjizi iz sveučilišne edicije o istaknutim professorima emeritima Sveučilišta u Rijeci, koju uređuje glasnogovornica Sveučilišta Elvira Marinković Škomrlj.
Prof. emerit. dr. sc. Goran Kalogjera umirovljeni je profesor i raniji dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, raniji prorektor Sveučilišta u Rijeci u 3 mandata, raniji počasni konzul Republike Makedonije u Rijeci,
vanjski član Makedonske akademije znanosti i umjetnosti, počasni doktor Sveučilišta ”Sv. Ćiril i Metod” u Skoplju, professor emeritus Sveučilišta u Rijeci te jedan od najistaknutijih makedonista u Hrvatskoj.
Uvodnim se riječima obratila prorektorica za digitalizaciju i razvoj prof. dr. sc. Senka Maćešić, u ime rektorice Sveučilišta prof. dr. sc. Snježane Prijić Samaržije: Čast mi je danas pozdraviti vas u ime rektorice koja nažalost danas nije mogla biti s nama. Prenosim vam njene pozdrave, a profesoru Kalogjeri upućujem iskrene čestitke, citirajući rektoricu koja je u uvodniku ove knjige, između ostaloga, istaknula: Upućujem čitatelja na nešto izvan foktografskih zapisa i silovitog tijeka misli i prisjećanja našeg professora emeritusa o djetinjstvu na Korčuli, obrazovanju i sazrijevanju u Zagrebu i ostvarenju u Rijeci. Sveučilište u Rijeci, kao izdavač, ponosno je na još jedno, 5. u nizu, izdanje iz sveučilišne edicije o našim istaknutim professorima emeritima. Čestitam svima koji su doprinijeli stvaranju ove monografije.
U ime domaćina i matičnog Fakulteta prof. Kalogjere – Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, obratio se dekan prof. dr. sc. Aleksandar Mijatović: Profesionalna i akademska biografija profesora Kalogjere impresivne su, jer se profesor bavio književnim nasljeđem, poviješću književnosti, riječkom književnošću te dakako makedonskom književnošću, ali uz stalan institucionalni rad na pozicijama dekana, prorektora, konzula… Takva se akademska karijera postiže samo strašću i dubokom predanošću i studioznosti. Ususret 15. godišnjici Lektorata za makedonski jezik, čije je temelje udario prof. Kalogjera, 25. godišnjici Filozofskog fakulteta, 50. godišnjici Sveučilišta u Rijeci, obilježit ćemo i 70 godina visokoškolskog humanističkog obrazovanja u Rijeci.
Jagoda Lesica, rukovoditeljica sveučilišnog protokola, pročitala je pismo gradonačelnika Rijeke Marka Filipovića, u kojem je, među ostalim istaknuto: Professor emeritus Goran Kalogjera svojim je znanjem, stručnošću, iskustvom i profesionalnošću dao izniman doprinos razvoju našega grada i njegovom prepoznatljivom identitetu te hrvatskoj i makedonskoj znanosti i kulturi u cjelini. Iznimno cijenim suradnju s prof. Kalogjerom, a osobito njegovo otvorenu i britku komunikaciju po kojoj je prepoznatljiv. Ne dvojim da i u mirovini, s lapisom u ruci, ima mnoge izazove kojima se posvetio. Iskrene čestitke i zahvala profesoru u ime svih Riječana, kao i autorskom i uredničkom timu, koji stoji iza ove monografije te Sveučilištu u Rijeci koje ustrajno promovira najbolje od najboljih u riječkom akademskom krugu.
Uz ispriku o nemogućnosti sudjelovanja na promociji, pismo podrške poslao je i makedonski veleposlanik u RH Nj. E. prof. dr. Milaim Fetai te poručio: Duboko vjerujem, poštovani profesore Kalogjera, imajući u vidu Vaše dugogodišnje aktivnosti na znanstvenom, kulturnom i umjetničkom području, da će i Vaša najnovija knjiga postići veliku uspjeh među čitateljskom publikom. Poštovani profesore emeritus, koristim i ovu prigodu da ponovim izraze svojeg osobitog poštovanja.
Urednica sveučilišne edicije i ove monografije Elvira Marinković Škomrlj istaknula je: Posebno mi je zadovoljstvo bilo uređivati ovu monografiju i raditi s profesorom Kalogjerom, jer on je bio i moj profesor, koji je zaslužan da sam se još u studentskim danima zaljubila u makedonsku književnost, koja je nešto tamnija i mističnija. Kasnije sam se ponovno susrela s prof. Kalogjerom u ulozi novinarke koja je pratila previranja oko studija filozofije, koji su Rijeci pokušali oduzeti… Ta je borba 1999. godine trajala više od 3 mjeseca, a Rijeka tada ujedinjeno živjela za očuvanje tog studija. Profesor Kalogjera tada je bio dekan fakulteta, a sadašnja rektorica prof. Prijić Samaržija – mlada pročelnica Odsjeka za filozofiju, čijom zaslugom, između ostalih, imamo studij filozofije. Naš se treći susret dogodio kada sam napustila novinarske vode i došla na Rektorat Sveučilišta kao glasnogovornica. Tada je prof. Kalogjera bio prorektor i uvijek ću pamtiti neformalne kolegije u njegovom kabinetu, jer upravo tamo smo čuli ono što nas je nosilo i motiviralo. Na kraju, želim zahvaliti svima koji su doprinijeli da ova knjiga bude izdana, svim suradnicima i kolegicama, a posebno grafičkoj urednici Anamariji Reljac.
Biografiju prof. Kalogjere predstavila je prof. emerit. dr. sc. Diana Stolac, dugogodišnja suradnica i kolegica prof. Kalogjere i lektorica monografije: Od početka svojeg puta i odrastanja na Korčuli, kojoj se uvijek vraćao kroz brojne slike, preko Zagreba u kojem se formirao, ipak se skrasio u Rijeci i tu stvorio karijeru a međusobno nas vezuje rad na Odsjeku za kroatistiku. Profesor Kalogjera bavio se hrvatskom književnošću 19. stoljeća, a kasnije brojne knjige i radove posvetio makedonistici. Zaslužan je za osnivanje Makedonskog lektorata, a u Makedoniji uživa visok status. Za njegova dekanskog mandata Pedagoški je fakultet prerastao u Filozofski, a to nije bilo samo nazivno preimenovanje. Prof. Kalogjera, uz ljubav prema makedonskoj književnosti, vrstan je poznavatelji riječke književnosti, posebice mlađih autora. Od 2019. godine je u mirovini, na i dalje sjeda za stol s istim žarom i dalje živi s lapisom.
Prof. emerit. dr. sc. Goranu Kalogjeri preostalo je da zahvali svojoj supruzi prof. dr. sc. Branki Kalogjeri na potpori, urednici monografije i njenom timu, lektorici brojnim prijateljima iz Hrvatske i iz Makedonije, ranijim suradnicima s Fakulteta i s Rektorata, svim autorima koji su u knjizi pisali o njemu, gdje je posebno istaknuo, pridružujući se riječima urednice, esej prof. dr. sc. Danijele Bačić Karković. Pridružio se prorektorici Mašećić, dekanu Mijatoviću i Elviri Marinković Škomrlj u zahvalama Sveučilištu u Rijeci i rektorici prof. dr. sc. Snježani Prijić Samaržiji na poticanju sveučilišnog baštinskog izdavaštva i uvrštenju u sveučilišnu ediciju.
S 3 glazbena broja na gitari predstavljanje je oplemenio poznati hrvatski jazz glazbenik Zvonimir Radišić.
