S dubokim žaljenjem obavještavamo akademsku i širu javnost da je 24. rujna 2025. godine u svom domu u Parizu preminuo George Fitzgerald Smoot III., američki astrofizičar, kozmolog i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, objavio je Laboratorij za astročestice i kozmologiju u Parizu (APC).
George F. Smoot bio je jedan od pionira promatranja kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja (CMB), koje je revolucioniralo naše razumijevanje svemira i postavilo kozmologiju na čvrste eksperimentalne temelje. Doktorat iz fizike stekao je na MIT-u 1970., a od 1971. radio je na Kalifornijskom sveučilištu Berkeley. Godine 2009. počinje raditi na Université Paris-Cité (tada Université Paris-Diderot VII) kao profesor fizike, gdje je bio usko povezan s APC-om. Odigrao je ključnu ulogu u osnivanju Centra za kozmološku fiziku u Parizu i otvaranju zaklade „Fizika svemira”, čime je pomogao u privlačenju mladih talenata, uspostavio konferencijski centar i veze sa širom zajednicom.
Godine 2006. Smoot je zajedno s Johnom C. Matherom nagrađen Nobelovom nagradom za fiziku za otkriće oblika krivulje zračenja i anizotropije kozmičkoga mikrovalnog pozadinskog zračenja. Zanimljivo je da je svoj financijski dio nagrade donirao. Kako je sam tada rekao, svota mu ne bi drastično promijenila život, a kako je odrastao u siromašnoj obitelji, sredstva je odlučio donirati za stipendiranje mladih studenata. Osim brojnih nagrada i međunarodnih priznanja, bio je tek drugi natjecatelj koji je osvojio nagradu od milijun dolara u američkoj emisiji Are You Smarter Than a 5th Grader?.
Smoot je 2008. u Rijeci boravio kao gost Festivala znanosti, a tom prigodom uručen mu je i počasni doktorat Sveučilišta u Rijeci zbog otkrića anizotropije kozmičkoga mikrovalnog pozadinskog zračenja, kao i za popularizaciju temeljnih znanstvenih dostignuća, čime je približio znanost široj javnosti i dao trajan doprinos čovječanstvu. Smoot je prvi – i još uvijek jedini – nobelovac među počasnim doktorima Sveučilišta u Rijeci.
George F. Smoot ostat će zapamćen kao tip znanstvenika većeg od života, sa širokim rasponom interesa izvan znanstvene arene u kojoj je bio najpoznatiji. Putovao je svijetom, zanimao se za društvena pitanja poput klimatskih promjena, a bio je ponosan i na povremenu gostujuću ulogu u proslavljenoj humorističnoj seriji Teorija velikog praska.
Odlazak profesora Smoota ostavlja veliku prazninu u svjetskoj znanstvenoj zajednici, no njegovo nasljeđe nastavit će živjeti kroz njegov rad, revolucionarna otkrića, suradnike i učenike.