Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti na izbornoj je skupštini, održanoj u četvrtak, 18. svibnja 2022. izabrala 17 novih redovitih članova – akademika te po 5 dopisnih i članova suradnika. Među novoizabranim akademicima nalazi se i dvoje uglednih profesora sa Sveučilišta u Rijeci: prof. dr. sc. Silvana Vranić s Filozofskog fakulteta i prof. dr. sc. Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta. Sveučilište u Rijeci čestita novim članovima akademije te s ponosom ističe da je akademkinja Vranić prva žena sa Sveučilišta u Rijeci koja je izabrana za redovitu članicu HAZU-a.
Natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja redovitih članova HAZU za redovite članove, odnosno akademike izabrani su u Razredu za društvene znanosti Stjepan Ćosić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Ivo Piantanida i Vladislav Tomišić, a u Razredu za prirodne znanosti Ivan Sondi, Mario Šlaus i Stipan Jonjić.
U Razredu za filološke znanosti izabrani su Mario Brdar, Silvana Vranić i Mateo Žagar, u Razredu za književnost Ratko Cvetnić, Krešimir Bagić i Sibila Petlevski, a u Razredu za likovne umjetnosti Petar Barišić i Kažimir Hraste dok su u Razredu za tehničke znanosti novi akademici Sven Lončarić, Bojan Jerbić i Ivan Petrović.
Za dopisne članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: Tomislav Friščić iz SAD-a u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Philippe Ménard iz Francuske u Razredu za filološke znanosti, Josip Mlakić iz BiH u Razredu za književnost, a Xavier Barral I Altet iz Španjolske u Razredu za likovne umjetnosti te Sofia A. Gubaidulina iz Njemačke u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju.
Za članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti Ivana Horbec, u Razredu za filološke znanosti Nikola Vuletić i Ivan Marković te u Razredu za književnost Tena Štivičić i Maša Kolanović.
Prema Zakonu o HAZU, Akademija može imati maksimalno 160 redovitih članova, a nakon ovogodišnjih izbora HAZU ima ukupno 136 redovitih članova, 114 dopisnih članova i 79 članova suradnika.
Svečano proglašenje novih članova Hrvatske akademije bit će održano u srijedu, 15. lipnja 2022. u palači HAZU-a.
Silvana Vranić vodeća je hrvatska dijalektologinja i najveći autoritet za sjeverne čakavske govore hrvatskoga jezika. Objavila je 5 knjiga, 3 samostalno i 2 u suautorstvu. Knjigom Govori sjeverozapadnoga makrosustava na otoku Pagu, 1. fonologija (Novalja, 2002.) upotpunila je sliku jednoga jezičnog područja koje je dotad na dijalektološkoj karti Hrvatske imalo mnogo praznina, a njezina knjiga Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi (Rijeka, 2005., 376 str.)
smatra se najboljom dijalektološkom monografijom objavljenom u Hrvatskoj u 21. stoljeću. Prof. dr. sc. Silvana Vranić objavila je preko 80 znanstvenih radova (5 znanstvenih knjiga, 13 poglavlja u knjigama, 64 znanstvena članka, 7 stručnih radova i 23 prikaza jezikoslovnih adova). Gostovala je kao predavač na više sveučilišta, uključujući Sveučilište u Ljubljani, Sveučilište Columbia (New York) te Sveučilište u Bernu. Od 1. do 11. ožujka 2017. u sklopu programa Erasmus+ stručno se usavršavala na Sveučilištu Macquarie (Sydney, Australija). Za svoj je znanstveni i stručni rad prof. dr. sc. Silvana Vranić više puta nagrađivana. Između ostaloga, dobitnica je Nagrade Josip Juraj Strossmayer 2006. za područje humanističkih znanosti. Za članicu suradnicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrana je 2012. Kao
što je vidljivo iz njezine biografije, prof. dr. sc. Silvana Vranić izrazito je plodna i angažirana znanstvenica koja je ostvarila značajne rezultate u istraživanju hrvatskih dijalekata, osobito čakavskih govora. Njezini su dijalektološki radovi temeljiti, iscrpni i precizni, redovito obiluju pouzdanim podatcima i utemeljenim zaključcima o položaju pojedinih govora unutar čakavskoga narječja. Za mnoge je govore upravo profesorica Vranić otkrila njihovo točno mjesto u klasifikaciji hrvatskih dijalekata. Impresivan je broj dijalektoloških punktova koje je istražila osobno ili u suradnji sa svojim studentima i drugim istraživanjima. Za razliku od većine drugih dijalektologa, profesorica Vranić podjednako je kompetentna u istraživanju i opisu svih jezičnih razina, od fonologije i morfologije do sintakse i frazeologije, a među rijetkim je hrvatskim dijalektolozima dobro upućena u suvremene spoznaje o slavenskoj poredbenoj akcentologiji. Svojim je istraživanjima buzetskoga govora i čakavskih govora na području Slovenije profesorica Vranić pokazala važnost rubnih govora za jezičnu povijest i dijalektalnu klasifikaciju te je pridonijela boljem razumijevanju povijesnoga odnosa hrvatskih i slovenskih dijalekata unutar zapadno-južnoslavenskoga dijalekatskoga kontinuuma. Profesorica Silvana Vranić do srži je terenska lingvistkinja i vrhunska dijalektologinja sa značajnom međunarodnom reputacijom.
Stipan Jonjić redoviti je profesor u trajnom zvanju i voditelj Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Znanstveni rad profesora Jonjića ima opće biološko značenje, a rezultati njegova rada brojne su nove spoznaje o interakciji virusa i domaćina, posebice imunosnih mehanizama. Radovi su mu publicirani u vrhunskim časopisima općeg prirodoznanstvenog, posebice biološkog značenja (Nature, Nature Immunology, Cell, Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America, Journal of Experimental Medicine, eLife, Journal of Virology i mnogi drugi). Profesor Jonjić publicirao je 236 znanstvenih radova indeksiranih u selektivnim bibliografskim bazama (Current Contents i Science Citation Index), koji su citirani preko 10.000 puta, a njegov h-indeks iznosi 56. Problematika u tim radovima široko je obrađena, tako da se radovi profesora Jonjića mogu svrstati u više znanstvenih disciplina: imunologiju, biokemiju, molekularnu biologiju, mikrobiologiju, genetiku, staničnu biologiju i infektivne bolesti. Nastupom pandemije bolesti COVID-19 profesor Jonjić posvetio se istraživanju imunosnih mehanizama u toj bolesti. To je rezultiralo i spoznajama o mogućnosti postizanja imunosti nosne sluznice cijepljenjem, što je izuzetno važno za sprječavanje infekcije SARS-CoV-2 virusom. Profesor Jonjić bio je voditelj 37 znanstvenih projekata u ukupnoj vrijednosti od preko 100 milijuna kuna, od kojih su mnoge financirale prestižne fundacije uključujući Nacionalni institut za zdravlje (NIH) iz SAD-a, European Research Council Advanced grant, European Research Council Proof of Concept i drugi. Voditelj je i Znanstvenog centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva. Profesor Jonjić ima 4 prihvaćena patenta, preko 140 održanih pozvanih predavanja i više od 30 mentorstava pri izradi doktorskih disertacija. Mnogi njegovi doktorandi danas su ugledni znanstvenici. Profesor Jonjić član je brojnih znanstvenih udruga i uredničkih odbora međunarodnih časopisa. Posebno treba istaknuti njegovo članstvo u znanstvenim akademijama – Njemačkoj nacionalnoj akademiji znanosti Leopoldina, Europskoj mikrobiološkoj akademiji i Akademiji Europaea. Profesor Stipan Jonjić među vodećim je znanstvenicima u biomedicinskom znanstvenom području s visokom međunarodnom prepoznatljivosti i ugledom. Njegov sveobuhvatni pristup istraživanju imunosnih odnosa virusa i domaćina obuhvaća širok dijapazon bioznanstvenih disciplina.