U skladišnom prostoru nekadašnjeg Exportdrva na Delti, u okruženju betonskog poda, zidova od gole cigle i čeličnih greda, koje svjedoči bogatu riječku industrijsku povijest, u srijedu, 17. svibnja 2023. održana je središnja proslava obilježavanja 50. obljetnice osnutka Sveučilišta u Rijeci – Dan Sveučilišta – DIES ACADEMICUS. Rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija sa svojim je suradnicima ugostila više od 300 gostiju iz riječkog, hrvatskog i europskog akademskog, političkog i kulturnog života i šire društvene zajednice.
DIES ACADEMICUS je formalno svečana sjednica Senata Sveučilišta pa su zasjedali članice i članovi Senata:
prof. mr. art. Hrvoje Urumović, dekan Akademije primijenjenih umjetnosti
izv. prof. dr. sc. Vesna Buterin, prodekanica Ekonomskog fakulteta
prof. prim. dr. sc. Sonja Pezelj Ribarić, dekanica Fakulteta dentalne medicine
izv. prof. dr. sc. Marina Ivašić Kos, dekanica Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija
prof. dr. sc. Rajka Jurdana Šepić, dekanica Fakulteta za fiziku
prof. dr. sc. Dean Crnković, dekan Fakulteta za matematiku
prof. dr. sc. Sandra Janković, dekanica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu
prof. dr. sc. Daniela Malnar, dekanica Fakulteta zdravstvenih studija
prof. dr. sc. Aleksandar Mijatović, dekan Filozofskog fakulteta
izv. prof. dr. sc. Mladen Bulić, dekan Građevinskog fakulteta
izv. prof. dr. sc. Goran Hauser, dekan Medicinskog fakulteta
izv. prof. dr. sc. Ana Perić Hadžić, dekanica Pomorskog fakulteta
prof. dr. sc. Vesna Crnić Grotić, dekanica Pravnog fakulteta
prof. dr. sc. Lado Kranjčević, dekan Tehničkog fakulteta
izv. prof. dr. sc. Darko Lončarić, dekan Učiteljskog fakulteta
prof. dr. sc. Miranda Mladinić Pejatović, pročelnica Odjela za biotehnologiju
Lea Lazzarich, ravnateljica Sveučilišne knjižnice Rijeka
Goran Manestar, ravnatelj Studentskog centra Rijeka
Lana Par, predsjednica Studentskog zbora te
Eugen Car, Nadja Čekolj, Lara Dragić i Dino Markić – članovi Senata iz redova Studentskog zbora
Sudjelovali su i prorektori Sveučilišta u Rijeci:
prof. dr. sc. Gordan Jelenić, prorektor za znanosti i umjetnost
prof. dr. sc. Senka Maćešić, prorektorica za digitalizaciju i razvoj
prof. dr. sc. Davot Vašiček, prorektor za financije i poslovanje
prof. dr. sc. Saša Zelenika, prorektor za strateške projekte
prof. dr. sc. Marta Žuvić, prorektorice za studije, studente i osiguravanje kvalitete
Uvaženi gosti svečanosti bili su i članovi i članice Rektorskog zbora RH:
prof. dr. sc. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu
prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
prof. dr. sc. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru
prof. dr. sc. Nikša Burum, rektor Sveučilišta u Dubrovniku
prof. dr. sc. Marin Milković, rektor Sveučilišta Sjever
izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić, prorektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
prof. dr. sc. Željko Ivandić, prorektor Sveučilišta u Slavonskom Brodu
prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta Vern
izv. prof. dr. sc. Ante Samodol, prorektor Međunarodnog sveučilišta Libertas
prof. dr. sc. Sanja Bijakšić, prorektorica Sveučilišta u Mostaru
prof. dr. sc. Gordan Črpić, prorektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta
izv. prof. dr. sc. Damir Jugo, predsjednik Zbora veleučilišta RH
Antonela Đuraš, predsjednica Hvatskog studentskog zbora
prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, predsjednik Rektorskog zbora RH i rektor Sveučilišta u Zagrebu
Sjednici su nazočili i čelnici stranih Sveučilišta:
prof. dr. sc. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu
prof. dr. sc. Nikola Jankulovski, rektor Univerziteta Sv. Ćirila i Metoda u Skopju
prof. dr. sc. Boštjan Golob, rektor Univerze v Novi Gorici
prof. dr. sc. Dean Korošak, prorektor Univerze v Mariboru
Pozdravne govore i čestitke Sveučilištu uputili su, redom:
prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik rektorskog zbora RH
g. Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke
g. Zlatko Komadina, primorsko-goranski župan
g. Oleg Butković, podpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture, izaslanik predsjednika Vlade RH mr. sc. Andreja Plenkovića
gđa Majda Burić, saborska zastupnica, izaslanica predsjednika Hrvatskog Sabora g. Gordana Jandrokovića
gđa Jadranka Žarković, savjetnica Predsjednika za odgoj i obrazovanje, izaslanica predsjednika RH g. Zorana Milanovića
Prvi se obratio rektor Lakušić: Sveučilište u Rijeci postalo je jedna od najvažnijih obrazovnih ustanova u RH, as i šire. Ovaj važan jubilej predstavlja priliku za promišljanje o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Fokusirali ste se na promicanje rezultata istraživanje i na suradnju s gospodarstvom. Sveučilište u Zagrebu danas je s ponosom partner svih hrvatskih sveučilišta, a moramo zajedno nastojati da znanje bude glavna pokretačka snaga društva. S obzirom na kapital koji ima akademska zajednica, mi smo stožerna snaga koja može odgovoriti na svaki izazov koji se pojavi u društvu. svjesni smo velikih izazova pred nama, no zajedničkim radom, međusobnim poštovanjem i uvažavanjem, suradnjom možemo doprinijeti prevladavanju kušnji kojih smo u posljednje vrijeme svjedoci.
Pola stoljeća koliko Sveučilište postoji, postoji i suradnja s Gradom Rijekom. Sveučilište, predvođeno rektoricom Prijić Samaržijom ima izuzetnu podršku Grada. Naše se razvojne strategije poklapaju. Rijeka je trenutno najveće hrvatsko gradilište i provodi se velik broj projekata i na tome zahvaljujem ministru Butkoviću. Bolji život za naše sugrađane možemo samo postići temeljenjem na znanju, inovacijama, obrazovanju, entuzijazmu i sve onom što Sveučilište promovira i stvara. Zahvala na tome ide svim zaposlenicima Sveučilišta i svim studentima. Vi dajete dinamiku novome ritnu razvoja Rijeke!, naglasio je gradonačelnik Filipović.
Župan Komadina, uz pozdrave i čestitke, kazao je: Imao sam kroz svoje mandate čast surađivati s rektorom pokojnim akademikom Rukavinom pa s rektorom Lučinom i sada s rektoricom Prijić Samaržijom. Često znam isticati kako nema regije bez sveučilišta, koje toj regiji stvara nove kadrove, struku i znanje prenosi u gospodarstvo. Vaše je Sveučilište otvoreno, međunarodno, o propulzivnom, mladom, ali jakom Sveučilištu, po mnogočemu vodećem u državi a i šire. Želim da se suradnja PGŽ-a i Sveučilišta nastavi na dobrobit naših građana!
Čast mi vas je pozdraviti u ime predsjednika Vlade mr. sc. Andreja Plenkovića i ministra znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovana Fuchsa i čestitati vam 50. obljetnicu osnutka. Sveučilište u Rijeci svojim djelovanje iskazuje stav da su obrazovanje, znanost, i inovacije od ključne važnosti za razvoj društva, a Rijeka je oduvijek bila otvoren grad, koji se kroz povijest pozicionirao kao jedno od glavnim pomorskih središta ovog dijela Jadrana. Danas je pred nama grad koji će pratiti i snažan gospodarski razvoj, grad koji prati veliki investicijski ciklus, kazao je podpredsjednik Butković te predstavio brojne infrastrukturne projekte koje Vlada financira na ovim prostorima, a koji će doprinijeti razvoju Rijeke.
Pozdravljam vas u ime predsjednika Hrvatskog sabora g. Gordana Jandrokovića i svih zastupnika. Riječko je Sveučilište nastalo na tradiciji Isusovačkog kolegija, a danas je angažirano na svim segmentima internacionalizacije i ma vodeću ulogu u RH i ponosna sam što je UNIRI dio najbolje ocjenjene europske mreže sveučilišta i na tome vam posebno čestitam. Iskustveno mogu reći da je UNIRI oduvijek stremilo biti pokretačem razvoja, kreativnosti i inovativnosti, istaknula je Majda Burić.
Savjetnica Predsjednika RH Jadranka Žarković zaključila je pozdravne govore: Pozdravljam vas u ime predsjednika Republike Hrvatke Zorana Milanovića, koji danas nažalost nije mogao biti ovdje s vama, no bio je nedavno u Rijeci na proslavama nekih od Sastavnica Sveučilišta. Rijeka je uvijek bila progresivan grad pa ima i takvo Sveučilište i takvim sjerom treba i nastaviti.
Rektorica Prijić Samaržija iznijela je prigodni govor, koji donosimo u cijelosti:
Zahvaljujem svim nekadašnjim i sadašnjim rektorima i prorektorima Sveučilišta u Rijeci, svim nekadašnjim i sadašnjim čelnicima i upravama sastavnica Sveučilišta, svim djelatnicima Sveučilišta, našim studenticama i studentima… Svatko od vas je kao kap pomogao tkati, ovaj naš slap, ovaj naš val, ovu našu nemirnu i silovitu rijeku… Prva riječ koju višekratno naglašavamo je otvorenost; a naš moto kojeg baštinimo od isusovaca SEMPER AMGIS – Uvijek više i kroz njega se podsjećamo da danas slavimo i 390 godina visokog školstva u Rijeci, koje je započelo Isusovačkim kolegijem u Rijeci. Upoznati ste s našim programom 50. obljetnice, koji broji oko 150 događanja, koja održavamo i održavat ćemo tijekom ove godine. Obljetnicu smo odlučili obilježiti kroz neke ključne riječi, koje predstavljaju određene vrijednosti, jer volimo sebe smatrati sveučilištem vrijednosti, a one su, kroz koncept jučer/danas/sutra: tradicija, baština, hrabrost, ljudi, znanost, obrazovanje, kreativnost, inovacija, zajednica, ravnopravnost, demokracija, utjecaj, budućnost, izazovi, promjene…
Rasprave o smjeru budućeg razvoja sveučilišta praćene su fascinacijom futurizmom s jedne, ali i kritikama zbog istog s druge strane. Često vrlo gorljive, ove dvojbe između tradicionalista i futurista – očekivano ne upućuju na postizanje konsenzusa, no akademski svijet nikad i nije bio mjesto gdje se konsenzus osobito cijeni. Prednost se oduvijek daje kritičkom propitivanju, akademskom argumentacijskom rigoru pa čak i provokaciji. Oni oprezniji brzo prihvaćanje promjena poimaju kao izvjesnu prijetnju i destabilizaciju akademskog identiteta. Bez obzira radi li se o korištenju tehnologije, kolaboraciji s partnerima iz industrije i poslovnog sektora, međunarodnom kruženju i mobilnosti ili o novim upravljačkim metodama koje uključuju kvantitativne metrike performansa, oprezni među nama doživljavaju kao kvarenje ideje ili gubljenje ‘duše’ sveučilišta, kao ‘korporativizaciju’, ‘menadžerizaciju’, ‘marketizaciju’, ‘komodifikaciju’, ‘ekonomizaciju’ ili ‘birokratizaciju’… S druge su strane oni koji, razmišljajući o održivoj budućnosti i razvijanju otpornosti sveučilišta pred krizama i tehnološkim izazovima, smatraju da će sveučilišta i njihovi ljudi izgubiti svoj značaj, studente te poslove ako nastave inzistirati na elitizmu i prestižu. Skloni su strah od ‘korporativizavije’…. interpretirati kao konzervativnost, nekompetentnost ili nevoljnost izlaženja iz zone komfora. Argumenti s obje strane nisu nerazboriti, iako nalikuju na one svjetonazorske koji su osobito otporni mijeni. Možemo uočiti ćemo da ova rasprava traje stoljećima. Od Platonove do Akademija u četvrtom stoljeću prije nove ere pa sve do 19 st. kada je Wilhelm von Humboldt osnovao Sveučilište u Berlinu, identifikacijska odrednica Akademije bila je stvaranje prostora tišine i mira koji omogućuje koncentrirano umovanje. Tišina ovdje označava odsustvo ograničenja koja mogu ometati slobodno i kritično mišljenje, preteču onoga što prepoznajemo kao zahtjev za akademskom slobodom i autonomijom. Johan Gottlieb Fichte, glasoviti njemački filozof te prvi rektor Sveučilišta u Berlinu, smatrao je da je Akademska autonomija neizostavni je uvjet autentične motivacije za akademski rad koja može doći samo ‘iznutra’, a ne ‘izvana’. Negdje u isto vrijeme kardinal John Henry Newman utjecajno zagovara ideju da sveučilišta trebaju biti hramovi znanja, no naglasak nije na profesorima koji istražuju u prostorima slobode, nego na učenicima i potrebi stjecanja relevantnog znanja. S industrijalizacijom i potrebom generiranja specijaliziranih vještina utemeljenih na znanosti i tehnologiji, obrazovanje se fokusira na osiguravanje profesionalnih znanja i vještina za živo … da bi u konačnici – kritizirajući razaranje sveučilišta i društva u doba fašizma i nacizma – njemački filozof Karl Jaspers ukazivao je na potrebu da ljudi sveučilišta izađu izvan svojih prostora tišine te kreiraju kozmopolitski kulturni život i oblikuju zrelo javno mnijenje. Želim naglasiti ovdje danas da debata između tradicionalista i reformista nije novum drugog milenija, već traje od kada postoje sveučilišta, ali i da u tim dilemama i u toj raspravi vidim smisao akademije, ali i Sveučilišta u Rijeci. Pokušavamo spajati tradiciju i avangardu; baštinu i budućnost. Vjerujemo da je bit dobrih i otvorenih sveučilišta da njeguju respekt prema drugačijim mišljenima, da su otporna na dogmatizam i aroganciju bilo koje vrste. Ne bojimo se rizika, iskušavamo granice, ali uvijek imajući na umu naš plemeniti poziv i autentičnu kvalitetu obrazovanja i istraživanja.
Najbolju lekciju dobila sam od Johna Stuarta Milla, jednog od najvećih filozofa, koji je služio kao rektor Sveučilišta St. Andrews. U svom inauguralnom govoru iz 1867. godine koji je trajao tri sata i time ušao u povijest, ostavio je neizbrisiv trag u kolektivnoj memoriji sveučilišta. Štoviše, godišnjice tog Millova obraćanja obilježavaju se još i danas. Tri točke iz njegova neponovljivog slavlja mudrosti smatram ključnima. Prvo, više od bilo koje druge teme, obrazovanje moraju razmotriti različiti umovi i mora biti promišljano s različitih gledišta. Obrazovanje je, bez usporedbe s bilo čim drugim, najvažniji ljudski pothvat, a ako je loše, može imati pogubne posljedice. Zato je poželjno, a ne problematično, da dobronamjerni ljudi gorljivo raspravljaju o ideji sveučilišta. Neslaganje nije prepreka, nego simbol intelektualne snage. Drugo, rasprava između tradicionalista i reformista ne razrješuje se priklanjanjem jednoj strani, ali niti konsenzusom. Kao što je besmislena rasprava slikara o tome je li važniji crtež ili boja kada nema slike bez obojega, tako i nema sveučilišta bez klasičnih humanističkih vrijednosti i razvijanja kompetitivne znanosti. Kao treće i posljednje, temeljni cilj sveučilišta nije stvarati izvrsne odvjetnike, liječnike, inženjere ili učitelje, nego odgajati sposobna i kultivirana ljudska bića, moralne i osjetljive ljude koji tek tada mogu postati istinski dobri odvjetnici, liječnici, inženjeri i učitelji. Temeljni cilj sveučilišta nije generirati neko specifično znanje, nego sposobnost korištenja uma za dobrobit čovječanstva.
Za kraj, dopustite mi da pročitam Millove riječi studentima: ”Neka nitko ne bude obeshrabren onim što se u trenutcima malodušnosti može činiti nedostatkom vremena i mogućnosti. Oni koji znaju kako iskoristiti prilike često će otkriti da ih mogu stvoriti, a ono što postignemo ovisi manje o količini vremena kojom raspolažemo, nego o tome kako je koristimo. Ali postoji jedna nagrada koja vas neće iznevjeriti, koja se može nazvati bezinteresnom jer nije posljedica rada, nego je svojstvena samom činu rada, a to je dublje i raznovrsnije razumijevanje koje ćete osjećati za život, što će postignuću pridati deseterostruku vrijednost i vrijednost koja će trajati do kraja. Svi puki osobni interesi i materijalna dobra postaju sve manje vrijedna kako napredujemo u životu, a ovo razumijevanje ne samo da traje, nego se i stalno povećava”.
Semper magis!
Izvještaj je podnijela i predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Lana Par:
Danas slavimo 50 godina, 50 generacija mladih ljudi koji su odabrali upravo riječko Sveučilište kao mjesto na kojem će razvijati svoja znanja i vještine. Prema UNESCO-voj Svjetskoj deklaraciji o visokom obrazovanju za 21. stoljeće, sveučilišta trebaju obrazovati studente koji će biti dobro informirani i visokomotivirani građani, sposobni kritički promišljati, analizirati probleme u društvu, tražiti sustavno rješenje za te probleme, a zatim ih i primijeniti, uvažavajući svoju društvenu odgovornost. No, usudit ću se sažeti ovo u jednu rečenicu. Osnovna misija visokog obrazovanja je štititi i poticati hrabrost. I to je ono što Sveučilište u Rijeci radi već 50 godina. Složit ćete se, zaista je potrebno skupiti puno hrabrosti za otići na predavanje za vrijeme riječke bure i kišnih bujica, pogotovo ako imate sreću da studirate na Trsatu. Ako je suditi prema riječkim studentima, vjerujte mi, čeka nas svijetla budućnost. 50 generacija studenata koje su prošle kroz naše Sveučilište pokazuju da su mladi spremni i voljni boriti se za bolju i svjetliju budućnost svih nas.
Za vrijeme pandemije organizirali smo izradu vizira koji su u trenutku nestašice donirani medicinskim ustanovama, svakog mjeseca darujemo krv, organizirali smo akcije prikupljanja pomoći za područja pogođena potresom, pomoć Ukrajini, pokrenuli smo projekt UNIRI stvari u kojem iz vlastitog proračuna izdvajamo sredstva za osiguravanje besplatnih menstrualnih potrepština na svakoj sastavnici našeg sveučilišta, a isti se trudimo implementirati na razini cijele Hrvatske. To su projekti za koje ste vjerujem čuli i s kojima ste upoznati. No isto tako gotovo svaka studentska udruga i studentski zbor na našem Sveučilištu organiziraju na mjesečnoj bazi aktivnosti i projekte humanitarnog i znanstveno popularnog sadržaja namijenjene ne samo studentima, već brojnim marginaliziranim skupinama čije probleme prepoznaju.
Možda još nemožemo promijeniti cijeli svijet, ali počinjemo od naše okoline i radimo uporno iz dana u dan da bismo promijenili sve što je u našem dosegu koji je iz dana u dan sve veći. Gradimo formule, solarne jedrilice, jurimo i plovimo prema našim ciljevima. Pomičemo granice, širimo horizonte i našim uspjesima konkuriramo na svjetskoj razini. Ne čekamo promjene i revolucije, već ih pokrećemo sami. Po potrebi smo oštri i glasni poput marčanske bure, no ponekad je baš bura potrebna da rastjera oblake i dozvoli suncu da jače sja. Zato Vas pozivam da svi zajedno budemo hrabri.
Obrazovanje rađa samopouzdanje. Samopouzdanje rađa nadu. Nada rađa mir. Rekao je to Konfucije 500 godina prije Krista. Sveučilište u Rijeci pravi je primjer da nekoliko hrabrih i upornih kapi može satkati val koji donosi promjene. U ime svih studenata od srca zahvaljujem Sveučilištu u Rijeci što već 50 godina njeguje tradiciju obrazovanja i doprinosi rađanju nade i vjere u bolju budućnost.
Glazbenim intermezzom proslavu je uveliočao Riječanin Marko Tolja i to izvedbom pjesme Franka Sinatre My Way, koja prikladno opisuje vlasiti put kojim riječko Sveučilište kroči kroz godine i desetljeća i kao u pjesmi ”ide svojim putem”, odnosno”djeluje na svoj način”.
Prikazan je i novi promotivni video Sveučilišta.
Uslijedila je dodjela počasnog doktorata – GRADUS DOCTORIS HONORIS CAUSA prof. dr. sc. Martinu Paulu
(promotorica prof. dr. sc. Marta Žuvić, prorektorica za studije, studente i osiguravanje kvalitete) i prof. dr. sc. Danici Kragić Jensfelt (promotor prof. dr. sc. Saša Zelenika, prorektor za strateške projekte). Prof. Paul i prof. Jensfelt održali su, nakon promocije, kraća inspirativna predavanja.
Uslijedila je dodjela zahvalnica UNIRI u kategorijama Grb Sveučilišta u Rijeci (institucije državnog, javnog i vjerskog sektora) i SEMPER MAGIS – za strateška partnerstva (poduzećima i organizacijama) i za osobit doprinos (pojedincima). Sveučilište u Rijeci već godinama surađuje s predstavnicima poslovnog svijeta, gospodarstva, visokoobrazovnim institucijama i stručnjacima koji svojim savjetima i aktivnostima pridonose razvoju i ugledu Sveučilišta u Rijeci. Stoga su dodjeljene zahvalnice zaslužnim institucijama, ustanovama, gospodarstvenicima i pojedincima.
U prvoj kategoriji, Grb Sveučilišta u Rijeci, zahvalnice se dodjeljuju za dugogodišnju i sveobuhvatnu potporu sveučilišnim projektima, pripremi i provedbi strategije Sveučilišta u Rijeci te politikama otvorene znanosti, visokog obrazovanja i doprinosa zajednici:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja (nagradu preuzela ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje gđa Dijana Mandić)
Agencija za znanost i visoko obrazovanje (nagradu preuzela zamjenica ravnateljice dr. sc. Irena Petrušić)
Primorsko-goranska županija (nagradu preuzeo župan g. Zlatko Komadina)
Grad Rijeka (nagradu preuzeo gradonačelnik g. Marko Filipović)
Riječka nadbiskupija (nagradu preuzeo preuzvišeni mons. Mate Uzinić)
Klinički bolnički centar Rijeka (nagradu preuzeo ravnatelj prof. dr. sc. Alen Ružić)
Grad Cres (nagradu preuzeo gradonačelnik g. Marin Gregorović)
Sveučilišni računski centar (nagradu preuzeo ravnatelj g. Ivan Marić)
U kategoriji Semper magis za strateška partnerstva zahvalnica se dodjeljuje gospodarstvenicima za iznimnu suradnju sa Sveučilištem u Rijeci, povezivanje akademskog i poslovnog sektora kroz inovacijske ekosustave te transfer znanja s ciljem regionalne transformacije i razvoja:
Jadran-galenski laboratorij (nagradu preuzeo predsjednik Upravnog odbora g. Ivo Usmiani)
Grupacija Lürssen (nagradu preuzela direktorica Lürssen Design Centra Kvarner Teuta Duletić)
Zaklada Erste (nagradu u ime Zaklade preuzeo g. Zdenko Matak, član Uprave Erste banke)
U kategoriji Semper magis zaslužnim pojedincima za iznimne osobne zasluge u realizaciji strateških projekata Sveučilišta u Rijeci te doprinos profiliranju Sveučilišta u Rijeci kao europskog sveučilišta budućnosti nagrađeno je 5 dobitnika, koji su svojim radom i trudom pridonijeli razvoju i ugledu riječkog Sveučilišta:
Mladen Pejković (viši izvršni direktor Atlantic Grupe i predsjednik Savjeta Sveučilišta u Rijeci)
Siniša Reljić (član Sveučilišnog Savjeta, osnivač tvrtke Navis Consult d.o.o i današnji savjetnik)
Bruno Lončarić (već godinama kroz posebne projekte Novoga lista prati rad i aktivnosti Sveučilišta)
Aleksandra Kanjuo Mrčela (profesorica na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani i članica Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci)
Silvia Gomez Recio (glavna tajnica Mreže mladih europskih istraživačkih sveučilišta)
Događaj je okrunjem glazbenim programom: Klapa Luka izvela je sveučilišnu himnu Gaudeamus Igitur ,a potom je Let 3 ekskluzivno za 50. rođendan Sveučilišta izveo svoju najnoviju, već naširoko popularnu uspješnicu Mama ŠČ!, s kojom su prošloga tjedna predstavili Hrvatsku na Eurosongu u Liverpoolu. Potom im se Klapa Luka pridružila u izvedbi najpoznatije arije iz Ero s onoga svijeta, koja predstavlja spoj progresivnog, rokerskog i tradicionalnog, a upravo je takvo Sveučilište u Rijeci!
