Riječki znanstvenik s njemačkom adresom prof. dr. sc. Luka Čičin Šain iz Helmholtz centra i prof. dr. sc. Ilija Brizić iz Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta u Rijeci koautori su članka objavljenog u znanstvenom časopisu Nature Communications koji obrađuje problematiku citomegalovirusa (CMV), uzročnika čestih infekcija kod transplantiranih bolesnika.
Znanstvenici su ciljanim eksperimentima dokazali da virusi ove podskupine herpesa održavaju svoju latenciju u stanicama vezivnog tkiva premda se u istim stanicama razmnožavaju. To je novi princip u virologiji jer herpesi u pravilu koriste jednu vrstu stanica za razmnožavanje poput stanica epitela usnice, a drugu za latenciju poput neuronalne stanice trigeminalnog ganglija, čiji živčani završeci idu do usnica.
CMV koristi jedne te iste stanice za obje uloge, a regulacija ovog ciklusa se obavlja preko imunih signala.
U novoj studiji, znanstvenici Helmholtz centra za istraživanje infekcija u Braunschweigu zajedno s riječkim timom otkrili su da određene stanice vezivnog tkiva (fibroblaste) CMV ne koristi samo za replikaciju, kao što se dosad pretpostavljalo, već u njima može ostati latentan. Druga promjena paradigme koju donosi ova studija je regulacija latencije CMV-a u stanicama: očito, virus kontrolira upotrebu fibroblasta kao mjesta latentne ili aktivne infekcije ne samo putem čimbenika prisutnih u stanici, već i putem imunološkog sustava.
Znanstvenici su zarazili miševe mišjim CMV-om (mCMV) koji je korišten jer ljudski ne može zaraziti miševe, dok mCMV uzrokuje bolest vrlo sličnu onoj koju izaziva HCMV kod ljudi. Znanstvenici su potom proveli sustavnu analizu stanica koje bi mogle nositi latentni virus kod eksperimentalno zaraženih miševa.
Tim Helmholtz centra s kolegama s Veterinarskog fakulteta iz Beča, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Medicinskog fakulteta u Hannoveru (MHH), uspjeli su pokazati da su mCMV genomi prisutni u različitim stanicama latentno zaraženih miševa.
