Klub umirovljenih sveučilišnih profesora Academicus upriličio je razgovor s nadbiskupom msgr. Matom Uzinićem u Auli Magni Rektorata Sveučilišta u Rijeci. Prisutna je publika imala izuzetnu mogućnost pratiti nadahnut razgovor riječkoga nadbiskupa s moderatorom prof. dr. sc. Markom Medvedom, koji je izborom intrigantnih pitanja omogućio nadbiskupu da nazočnima predstavi svoja viđenja crkve u 21. stoljeću, vjere u pojedincu i društvu, odnose tolerancije među ljudima…
Uvodne pozdrave izrekla je predsjednica Kluba prof. dr. sc. Jasna Krstović, istaknuvši da je gostovanje riječkog nadbiskupa metropolita vrhunac ovogodišnjih susreta. Gosta kao i sve okupljene pozdravila je rektorica Sveučilišta prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, zahvalivši nadbiskupu što je otvoren za suradnju i hrabro progovara o brojnim suvremenim temama. Razgovorom je moderirao prof. dr. sc. Marko Medved s Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskoga fakulteta u Rijeci.
Pitanja su obuhvatila razne aspekte odnosa kršćanstva i Crkve u suvremenom društvu, odnos spram sekularnosti, angažman riječke nadbiskupije u pomoći migrantima, a nisu izostala ni osobna pitanja poput razloga njegova svećeničkog poziva ili pitanja egzistencije Boga i patnje u svijetu.
Nadbiskup Uzinić istaknuo je da se Riječka nadbiskupija angažirala zajedno s različitim pojedincima i strukturama u pružanju pomoći migrantima tijekom 2022. i 2023. te da je na punktu u središtu grada upoznao brojne volontere koji su u migrantu prepoznali čovjeka i brata u potrebi. Objasnio je da je nekima od njih, apstrahirajući o tome jesu li vjernici ili ne, oprao noge na Veliki četvrtak, jer su oni time pokazali da djeluju iz ljubavi o kojoj nas je poučavao Isus.
Nadbiskup je opisao odnos prema tradiciji koji je u Dubrovniku, gdje je bio biskup od 2011. do imenovanja za riječkog nadbiskupa koadjutora 2020., bio znatno jači, što međutim može biti i teret koji priječi otvaranje prema budućnosti. Argumentirao je vlastito prihvaćanje sekularnosti i njezine pozitivne aspekte za kršćanstvo pozivajući se među ostalim i na češkog teologa Tomáša Halíka. Sekularnost je dobra i za vjeru, jer danas ljudi više ne prihvaćaju kršćansku vjeru iz nekih društvenih razloga i dobitaka, odnosno kao rezultat tradicije već kao osobni izbor. U sekularnom društvu Crkva je odvojena od društva, što znači da bi trebala biti slobodna od političkih utjecaja.
Osvrćući se na prisutnost religije u javnom prostoru Hrvatske i kroz djelovanje nekih udruga laika, istaknuo je problem autoreferentne duhovnosti i obnavljanje nekih oblika pobožnosti iz davnih vremena bez želje za rastom u vjeri kroz bolje poznavanje Božje riječi i osjećaja crkvenosti. Odgovarajući na pitanje moderatora o teološkoj znanosti kao jednoj od triju znanosti koja se uz medicinu i pravo nalazi u temeljima srednjovjekovnog nastanka sveučilišta, nadbiskup je istaknuo da je i danas teologija važna opisavši pritom projekt Ljetne škole teologije u Dubrovniku i Mediteranskih teoloških susreta u Rijeci/Lovranu koje je pokrenuo. Pri kraju je uputio božićnu čestitku okupljenima.
