Rektorica prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija sudjelovala je u prvom dijelu trodnevnog programa upriličenog u susjedstvu Drenova, jednom od 27 susjedstava Europske prijestolnice kulture od 8. do 10. listopada, pod nazivom Granična četvrt.
Na svečanom otvorenju Dana susjedstva, kojem su prisustvovali gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije Sonja Šišić i rukovoditeljica programa RIJEKE 2020 Emina Višnić, vremenska kapsula 27 susjedstava, koja će se nakon što obiđe sva susjedstva pohraniti na 100 godina, iz ruku tima Fužine prešla je na Drenovu.
Na prvom je danu, Danu kulture, predstavljena drenovska mikrokulturna atmosfera uz otvorenje izložbe o položaju žena Hrvatskoj i Belgiji koju je drenovski tim ostvario u suradnji s europskim susjedstvom, partnerima iz Monsa i prvom svjetskom arhivom znanja, institutom Mundeanum.
Prilikom otvorenja izložbe „Manjina, a većina“ uvodno predavanje održala je rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija na temu rodne ravnopravnosti u 21. stoljeću, dotaknuvši se stanja rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj i niske pozicioniranosti Republike Hrvatske prema Indeksu rodne ravnopravnosti. Zaključila je da su pozicije moći najveće područje neravnopravnosti u RH, ali i u Europskoj uniji, a referirala se i na svoju instituciju, Sveučilište u Rijeci, koje, osim što je prvo sveučilište s rektoricom i prvo sveučilište s drugom rektoricom u Hrvatskoj, trenutno bilježi i veći broj žena u upravama sastavnica. Podatci su to, naglasila je rektorica, koji odražavaju sadašnji trenutak i ukazuju na potrebu uspostave održivih praksi. Sveučilište to i čini i to, između ostaloga, sudjelovanjem u projektu Podrška i provedba planova za rodnu ravnopravnost u akademskoj zajednici i istraživanjima (SPEAR), kojem je cilj izrada i implementacija Plana rodne ravnopravnosti (GEP – Gender Equality Plan) kao ključnog instrumenta osiguranja održive rodne ravnopravnosti na sveučilištu, ali i uključivanjem u Mrežu mladih sveučilišta za budućnost Europe (YUFE) koja okuplja 10 mladih europskih sveučilišta i četiri neakademska partnera u zajedničkim nastojanjima da, ogovarajući na europske i globalne izazove, doprinesu kompetitivnijoj, inovativnijoj i ujedinjenoj Europi.
Propitujući podrijetlo rodnih razlika te osvrnuvši se na predrasude i stereotipe koji objašnjavaju deficit „moći“ žena, Prijić-Samaržija podcrtala je da je bilo kakvo onemogućavanje druge osobe u postizanju bilo koje pozicije zbog njezine rodne različitosti – nedopustivo.
Rektorica je predavanje završila uz dramatični distopijski prikaz budućnosti te uz poruku da ako želimo da nam 2030. godine rodna ravnopravnost bude regularna praksa i autentični institucijski interes, trebamo razmišljati i o takvim potencijalnim scenarijima i ne prestati djelovati na proširivanju prostora slobode i ravnopravnosti.
Kroz program je predstavljeno europsko susjedstvo Mons i institut Mundaneum, nakon čega je uslijedilo direktno uključivanje putem video-veze na predavanje Stephanie Mainfroid iz instituta Mondaneum na temu „100 godina feminizma u Belgiji“. Mundaneum je mjesto od kuda potječe prva ideja prikupljanja znanja cijelog čovječanstva pokrenuta početkom 20. stoljeća, mjesto debata na kojem se zagovaralo znanje, mir, građansko društvo te demokracija kao konstantni dijalog između povijesti i perspektive.
Europski partneri i susjedstvo Drenova u 2020. godini zaključili su suradnju kroz program kojim se problematiziraju teme nejednakosti koje današnje društvo postavlja pred žene u profesionalnom i privatnom okruženju izložbom „Žene bez granica“.
Program „Granična četvrt“ nastavio se i sljedeća dva pa je u subotu održan Dan prirode koji je uključivao boravak u prirodi i upoznavanje drenovskih šetnica šume drena, usmjeravajući pažnju na dren i njegove super-moći o kojima su govorili znanstvenici, uz neizbježno kušanje slastica i delicija, dok je nedjelja bio Digitalni dan kada su se demonstrirale napredne tehnologije, umjetna inteligencija, ČAI projekt, digitalni asistenti te se tumačila uloga robota u muzejima.
